in MREŽA
DDZ Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje
Društvo distrofičara Zagreb u suradnji sa Savezom društava distrofičara Hrvatske, u petak je organiziralo online medicinsko savjetovanje na temu ‘Klimatske promjene i utjecaj povišenih temperatura na zdravlje, s osvrtom na korisnike s mišićnom distrofijom’
Poslušaj članak
Predavanje na ovu zanimljivu temu održala je liječnica Davorka Vranješ koja je u sklopu svog predavanja dala određene smjernice kako se oboljeli od neuromišićnih bolesti (NMB) mogu zaštiti od štetnog utjecaja klimatskih promjena na njihovo zdravlje.
Svjedoci smo sve većeg utjecaja klimatskih promjena u svijetu oko nas. One nepovratno mijenjaju svijet kakav poznajemo, a isto tako utječu i na zdravlje svih ljudi.
Doktorica Vranješ kazala je kako je danas temperatura postala nepredvidiva te kako u posljednjih 20 godina, u zavisnosti od godišnjeg doba, previše oscilira od svog normaliteta.
– U zadnje vrijeme zapažene su oscilacije između toplog i hladnog razdoblja. Posljednjih 150 godina, posebno u industrijskim zonama, temperatura raste puno brže nego što je to bilo ranije. Glavni uzrok klimatskih promjena je sagorijevanje fosilnih goriva i krčenje šuma. Sve to dovodi do ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, te zbog zadržavanja topline u atmosferi dolazi do efekta staklenika. Temperatura atmosferskog staklenika je inače -18 stupnjeva, no zbog ljudskih aktivnosti efekt staklenika se više povećava, što dovodi do ozbiljnijeg porasta temperature planeta. Do kraja ovog stoljeća temperatura bi mogla narasti između 3 i 5 stupnjeva što bi moglo dovesti do kobnih posljedica kako za prirodu tako i za ljude – upozorila je Vranješ.
Takve nagle promjene jako su štetne za prirodu oko nas, ali i ljude koji pate od različitih vrsta bolesti. Kako bi se izbjegle štetne posljedice na zdravlje, potrebne su drastične promjene u prometu, energetici, industriji, stanovanju i odlaganju otpada.
Štetne promijene na svijet kakav poznajemo mogu se spriječiti s razvojem i dobivanjem energije iz prirodnih izvora kao i pošumljavanjem.
Promjene u atmosferi mogu pogoršavati mnoge bolesti kao što su vaskularne, reumatske, astma i karcinomske promjene na koži, ali i dovesti do razvitka nekih drugih bolesti pa i do smrtnih slučajeva.
– Kod bolesnih ljudi, a posebice kod onih koji pate od kroničnih bolesti, mehanizam prilagodbe na promjenu vremena je narušen pa im tegobe od kojih pate mogu biti pojačane te mogu izazvati razdražljivost i dekoncentraciju – ističe doktorica te napominje kako ekstremni vremenski uvjeti mogu izazvati teže komplikacije poput teškog disanja kod osoba koje boluju od KOPB ili astme, kao i srčanog, moždanog ili toplinskog udara.
Sunčeva svjetlost pomaže pri podizanju raspoloženja, Također, izloženost Sunčevim zrakama pozitivno utječe na organizam bolesnika jer ojačava njihov imunološki sustav što utječe na stvaranje obrambenih stanica u organizmu. Upravo zato, kod pacijenata koji boluju od kod određenih bolesti kao što su atopijski dermatitis i psorijaza preporuča se boravak na suncu.
Isto tako, bez dovoljne Sunčeve svjetlosti ne možemo ni zaspati jer Sunčeve zrake djeluju na stvaranje melatonina. Također, djeluje i na stvaranje erdofina koji je zaslužan za relaksaciju cijelog organizma. Uz sve navedeno, boravak na suncu pospješuje stvaranje serotonina koji je odgovoran za mentalno zdravlje čovjeka.
Između ostalog, upijanje vitamina D, koji u čovjekov organizam ulazi putem Sunčevih zraka, smanjuje rizik od dijabetesa tipa 1 kod djece i odraslih, istaknula je Vranješ.
Profesorica je upozorila kako dugotrajno izlaganje suncu može biti jako štetno.
– Kod češće izloženosti suncu može doći do starenja kože i pojave sunčevih pjega oštećenja mrežnice i rožnice oka i degeneracije žute pjege. Šteta od UV, UV-A i UVB zračenja može biti jako velika stoga se preporuča nošenje naočala za sunce i umjeren boravak na istom.
Doktorica je kazala kako svi koji boluju od različitih neuromišićnih bolesti mogu imati problema s kroničnim, respiratornim, srčanim bolestima, otokom nogu i vegetativnim poremećajima. Boravkom na vrućini spomenuta skupina ljudi povećava mogućnost da im se ja neki od ovih simptoma, te zbog njih mogu imati još težih zdravstvenih problema.
– Osobe s neuromišićnim bolestima pri velikim vrućinama mogu imati ozbiljnih zdravstvenih poteškoća vezanih za ranije spomenute rizike. Upravo zbog toga preporuča im se da rashlađuju tijelo dovoljnim unosom tekućine. Trebali bi piti negaziranu vodu i niskokalorične napitke, ali i izbjegavati napitke koji u sebi imaju kofeina, alkohola i šećera. Isto tako, osjećaj žeđi bi trebali kontrolirati te se hidrirati kockama leda, ili uzimanjem limunade svakih sat do dva. Također, trebali bi izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati. Te mjere vrijede i za starije osobe kao i za trudnice.
Doktorica je također dala smjernice kako da se ljudi bolje osjećaju pri velikim vrućinama, naglasivši kako bi trebali piti dosta tekućine, jesti manje obroke više puta, kupati se u mlakoj vodi i redovno odmarati.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini