Društvo distrofičara Zagreb u suradnji sa Savezom društava distrofičara Hrvatske, u petak je organiziralo online medicinsko savjetovanje na temu ‘Klimatske promjene i utjecaj povišenih temperatura na zdravlje, s osvrtom na korisnike s mišićnom distrofijom’
Predavanje na ovu zanimljivu temu održala je liječnica Davorka Vranješ koja je u sklopu svog predavanja dala određene smjernice kako se oboljeli od neuromišićnih bolesti (NMB) mogu zaštiti od štetnog utjecaja klimatskih promjena na njihovo zdravlje.
Svjedoci smo sve većeg utjecaja klimatskih promjena u svijetu oko nas. One nepovratno mijenjaju svijet kakav poznajemo, a isto tako utječu i na zdravlje svih ljudi.
Doktorica Vranješ kazala je kako je danas temperatura postala nepredvidiva te kako u posljednjih 20 godina, u zavisnosti od godišnjeg doba, previše oscilira od svog normaliteta.
– U zadnje vrijeme zapažene su oscilacije između toplog i hladnog razdoblja. Posljednjih 150 godina, posebno u industrijskim zonama, temperatura raste puno brže nego što je to bilo ranije. Glavni uzrok klimatskih promjena je sagorijevanje fosilnih goriva i krčenje šuma. Sve to dovodi do ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, te zbog zadržavanja topline u atmosferi dolazi do efekta staklenika. Temperatura atmosferskog staklenika je inače -18 stupnjeva, no zbog ljudskih aktivnosti efekt staklenika se više povećava, što dovodi do ozbiljnijeg porasta temperature planeta. Do kraja ovog stoljeća temperatura bi mogla narasti između 3 i 5 stupnjeva što bi moglo dovesti do kobnih posljedica kako za prirodu tako i za ljude – upozorila je Vranješ.
Takve nagle promjene jako su štetne za prirodu oko nas, ali i ljude koji pate od različitih vrsta bolesti. Kako bi se izbjegle štetne posljedice na zdravlje, potrebne su drastične promjene u prometu, energetici, industriji, stanovanju i odlaganju otpada.
Štetne promijene na svijet kakav poznajemo mogu se spriječiti s razvojem i dobivanjem energije iz prirodnih izvora kao i pošumljavanjem.
Promjene u atmosferi mogu pogoršavati mnoge bolesti kao što su vaskularne, reumatske, astma i karcinomske promjene na koži, ali i dovesti do razvitka nekih drugih bolesti pa i do smrtnih slučajeva.
– Kod bolesnih ljudi, a posebice kod onih koji pate od kroničnih bolesti, mehanizam prilagodbe na promjenu vremena je narušen pa im tegobe od kojih pate mogu biti pojačane te mogu izazvati razdražljivost i dekoncentraciju – ističe doktorica te napominje kako ekstremni vremenski uvjeti mogu izazvati teže komplikacije poput teškog disanja kod osoba koje boluju od KOPB ili astme, kao i srčanog, moždanog ili toplinskog udara.
Sunčeva svjetlost pomaže pri podizanju raspoloženja, Također, izloženost Sunčevim zrakama pozitivno utječe na organizam bolesnika jer ojačava njihov imunološki sustav što utječe na stvaranje obrambenih stanica u organizmu. Upravo zato, kod pacijenata koji boluju od kod određenih bolesti kao što su atopijski dermatitis i psorijaza preporuča se boravak na suncu.
Isto tako, bez dovoljne Sunčeve svjetlosti ne možemo ni zaspati jer Sunčeve zrake djeluju na stvaranje melatonina. Također, djeluje i na stvaranje erdofina koji je zaslužan za relaksaciju cijelog organizma. Uz sve navedeno, boravak na suncu pospješuje stvaranje serotonina koji je odgovoran za mentalno zdravlje čovjeka.
Između ostalog, upijanje vitamina D, koji u čovjekov organizam ulazi putem Sunčevih zraka, smanjuje rizik od dijabetesa tipa 1 kod djece i odraslih, istaknula je Vranješ.
Profesorica je upozorila kako dugotrajno izlaganje suncu može biti jako štetno.
– Kod češće izloženosti suncu može doći do starenja kože i pojave sunčevih pjega oštećenja mrežnice i rožnice oka i degeneracije žute pjege. Šteta od UV, UV-A i UVB zračenja može biti jako velika stoga se preporuča nošenje naočala za sunce i umjeren boravak na istom.
Doktorica je kazala kako svi koji boluju od različitih neuromišićnih bolesti mogu imati problema s kroničnim, respiratornim, srčanim bolestima, otokom nogu i vegetativnim poremećajima. Boravkom na vrućini spomenuta skupina ljudi povećava mogućnost da im se ja neki od ovih simptoma, te zbog njih mogu imati još težih zdravstvenih problema.
– Osobe s neuromišićnim bolestima pri velikim vrućinama mogu imati ozbiljnih zdravstvenih poteškoća vezanih za ranije spomenute rizike. Upravo zbog toga preporuča im se da rashlađuju tijelo dovoljnim unosom tekućine. Trebali bi piti negaziranu vodu i niskokalorične napitke, ali i izbjegavati napitke koji u sebi imaju kofeina, alkohola i šećera. Isto tako, osjećaj žeđi bi trebali kontrolirati te se hidrirati kockama leda, ili uzimanjem limunade svakih sat do dva. Također, trebali bi izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati. Te mjere vrijede i za starije osobe kao i za trudnice.
Doktorica je također dala smjernice kako da se ljudi bolje osjećaju pri velikim vrućinama, naglasivši kako bi trebali piti dosta tekućine, jesti manje obroke više puta, kupati se u mlakoj vodi i redovno odmarati.
