in MREŽA
DDZ I SDDH Na zagrebačkom Jarunu održana peta utrka ‘Run for MD’
Svrha utrke je podizanje svijesti o osobama s mišićnom distrofijom i neuromuskularnim bolestima, a radi unapređenja kvalitete njihova življenja i ostvarivanja ciljeva DDZ i SDDH
Poslušaj ovaj članak
Društvo distrofičara Zagreb (DDZ) i Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH), uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba te podršku platforme ‘Trči sa srcem’, u okviru Kampanje obilježavanja 21. svibnja – Nacionalnog dana osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti, organizirali su atletsku utrku ‘5. Run for MD 2024.’, s porukom ‘Trčati možeš i ti!’, virtualno od 19. do 21. svibnja 2024., a uživo 19. svibnja u zagrebačkom Rekreacijsko-športskom centru Jarun.
Inače, svrha utrke je podizanje svijesti o osobama s mišićnom distrofijom (MD) i neuromuskularnim bolestima (NMB), a radi unapređenja kvalitete njihova življenja i ostvarivanja ciljeva DDZ i SDDH. Startnina iznosi 20 eura, dok se za djecu do 15 godina ne plaća.
Moderatorica atletske utrke na Jarunu u nedjelju bila je Maja Sever, hrvatska novinarka i televizijska urednica poznata po zalaganju za građanska prava i pomaganju ljudima u nevolji. Ujedno je i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.
Na utrku se ove godine prijavilo 354 sudionika, za trčanje virtualno i uživo. Za utrku uživo prijavilo se 198 trkača, sa 17 ručnih kolica. Također, u nedjelju, 19. svibnja, na Otoku Trešnjevka, sudjelovalo je 49 djece u utrci uživo u 9,30 sati, dok ih je u 11 sati sudjelovalo četvero iz Osnovne škole Frana Galovića iz Zagreba te učenici zagrebačke I. gimnazije. Svi su proglašeni pobjednicima.
Pobijedio je Marko Bićanić, ultramaratonac iz UMK Mazator, koji već petu godinu zaredom sudjeluje na ovoj utrci.
– Ja sam iz malog sela kraj Slavonskog Broda, ali već deset godina živim u Zagrebu. Sam sam trkač i tu radim s trkačima. Ovakve utrke su mi puno draže od nekih prvenstava Hrvatske jer imaju neki viši cilj. Jedna od sličnih utrka je Zagreb – Vukovar, koju sam otrčao četiri puta. Ta utrka, kao i ova na Jarunu, važnije su mi od prvenstava Hrvatske, gdje je cilj neki plasman, rezultat. Ove utrke imaju dublje značenje. Između ostalog, moja mentorica Dubravka Ciliga, koja je nažalost pokojna, jako je puno radila s osobama s invaliditetom tako da i zbog nje trčim. Vjerujem da bi joj bilo drago što sudjelujem – rekao je Bićanić, koji je završio Kineziološki fakultet.
Katarina Strunjak iz Društva distrofičara Zagreb, pobjednica u utrci uživo u kategoriji elektromotorna kolica, uživala je potporu svoje majke Silvane.
– Ovo je moje drugo sudjelovanje, koje mi prije svega znači jako puno jer smatram da je promocija same mišićne distrofije, odnosno senzibiliziranje javnosti o osobama s mišićnom distrofijom i neuromuskularnim oboljenjima jako bitna. Tako da mi je drago što para i tetraplegija imaju svoje ‘Wings for Life’ u cijelom svijetu pa se nadam da ćemo se jednog dana i mi proširiti, ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj, a onda i šire.
Obol cijelome događanju došla je dati i Ljubica Lukačić, saborska zastupnica.
– Meni je izuzetno zadovoljstvo da sam mogla sudjelovati na ovoj utrci, što sam mogla svojim prisustvom podržati istu, a koja je iznimno važna za osobe s mišićnom distrofijom – rekla je Lukačić.
Svima je bilo drago kada je došla bivša pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, koja godinama prati ovo događanje.
Također, tu je bio i novoizabrani pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, koji je i sudjelovao u utrci, kao i prethodnih godina.
– Biti na utrci na Jarunu peti puta jako je dobra svrha, lijepi dan, jako puno trkača. Radimo na osvješćivanju za mišićnu distrofiju. Znamo koliko to puno čini. Utrka je ne samo utrka, ne samo sportski rezultat, nego podizanje svijesti o mišićnoj distrofiji. Jako puno to ljudima znači kada obratimo pozornost, pažnju, prisutnost. Ovom humanitarnom utrkom možemo učiniti nešto jako dobro – rekao je Jurišić.
Glazbeni ugođaj pružao je na Jarunu Damir Juren, inače predsjednik Hrvatskog saveza boćanja osoba s invaliditetom.
– ‘Run for MD’ ima krasnu poruku ‘Trčati možeš i ti’, što znači da svi na neki način mogu sudjelovati, bilo da trče, bilo da hodaju, bilo da virtualno to rade. Ono što je velika blagodat, jest da sudjeluju djeca s teškoćama u razvoju i djeca, njihovi prijatelji. Ove godine imamo na sudjelovanju Osnovnu školu Frana Galovića iz Zagreba, Osnovnu školu Julija Klovića, a ono što nas posebno veseli jest sudjelovanje I. gimnazije Zagreb. Vidi se da odlični učenici senzibiliziraju nastavnike za tu edukaciju. Također, sudjelovali su i zaposlenici ‘Harvey Normana’ i veseli nas što i korporativne tvrtke uključuju svoje djelatnike, njih 30-ak, koji imaju capacity building. Bilo je i puno roditelja i drugih sudionika, koji su ove godine uveličali utrku, a među onima koji su nas na neki drugi način razveselili su državna tajnica Margareta Mađerić, saborska zastupnica Ljubica Lukačić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, a pridružila nam se kao i uvijek bivša pravobraniteljica Anka Slonjšak. I to su ona veselja koja daju jedan novi doprinos ovome svemu – rekla je Marica Mirić, predsjednica Društva distrofičara Zagreb i Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Mirić je komentirala i samu utrku.
– Utrke su bile fantastične. Ispoštivala su se sva pravila, dobivene su nagrade po određenim kategorijama. Sva djeca su dobila medalje i poklon. Isto tako bili su i oni koji su zdušno i vrlo brzo trčali. To nas veseli jer upravo ti koji sudjeluju na mnogim utrkama daju i tempo utrci. Ove godine po prvi puta smo uveli tombolu, slučajnim uzorkom, kako kompjutor odabere, da ne bismo nikoga favorizirali. I ono što je važno, podržali su nas brojni sponzori, kojima se svima zahvaljujem, zato što ta voda, ti kolači, ti pokloni, izazvali su oduševljenje. Bez obzira što ljudi od srca sudjeluju, ali vole i prigodne poklone. Ono što je važno za istaknuti je da su nam došli kolege iz Primorsko-goranske županije, njih sedam, predsjednik i suradnici, što je velika podrška da se podržavamo u međusobnim aktivnostima.
Mirić se nada da će se i sljedeće godine, kao i ove godine u odnosu na prethodne, okupiti još više sudionika da se senzibiliziraju za pitanje osoba s invaliditetom i teškoće s kojima se susreću, kao i za mišićne distrofije.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji