Kardiovaskularne bolesti (KVB) ubojica su broj jedan u svijetu. Stanja koja zahvaćaju srce ili krvne žile poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, zajedno, odgovorna su za 20,5 milijuna smrti svake godine

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna svake godine i ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), njihovoj prevenciji i značaju zdravog načina života. Kardiovaskularne bolesti uključuju srčane bolesti i moždani udar, koji su vodeći uzroci smrti širom svijeta.

Od 2024. do 2026. godine Svjetska federacija za srce (World Heart Federation – WHF) vodi međunarodnu kampanju pod temom ‘Koristi srce za akciju’ (Use heart for action) podržavajući pojedince da se brinu za svoje srce i osnažujući ih da potaknu lidere i donosioce odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje.

 Nažalost, većina zemalja još uvijek ne daje prioritet zdravlju srca, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti nedostaju, nedostatne su ili jednostavno ne postoje.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubojica su broj jedan u svijetu. Zajedno, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 milijuna ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Povodom Svjetskog dana srca održana je u subotu 28. rujna 2024. od 9 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića javnozdravstvena akcija, a građani su mogli besplatno dobiti mjerenje krvnog tlaka i pulsa, određivanje ukupnog kolesterola i glukoze u krvi, određivanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje kardiologa uz izračun kardiovaskularnog rizika radi upućivanja na kardiološki pregled, savjetovanje o zdravoj prehrani, edukaciju o osnovnim postupcima oživljavanja.

Javnozdravstvena akcija održana je u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Ministarstva zdravstva, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog kardiološkog društva te u suradnji s Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, Microlife Hrvatska, Studentskom ekipom prve pomoći (StEPP) i Studentskom sekcijom za kardiologiju MEF-a.

Međunarodni dan svjesnosti o ataksiji obilježava se svake godine 25. rujna. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti o ataksiji, rijetkom neurološkom poremećaju koji utječe na koordinaciju pokreta, ravnotežu i govor

Prepoznavanje ataksije kroz simptome kao što su problemi s koordinacijom, hodom i govorom ključno je za rano postavljanje dijagnoze i pokretanje odgovarajućeg liječenja. Liječenje se fokusira na osnovni uzrok ako je poznat, dok se simptomatska terapija koristi za poboljšanje kvaliteta života osoba s ataksijom.

Može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući genetske mutacije, oštećenja živčanog sustava ili osnovne bolesti. Prepoznavanje ataksije i njen tretman ovise od uzroka i težine simptoma. Evo kako prepoznati i liječiti ataksiju.

Osobe s ataksijom često imaju nestabilan hod, teturaju ili se osjećaju kao da gube ravnotežu. Teškoće u preciznosti pokreta, poput hvatanja predmeta ili pisanja. Govor može biti spor, nerazumljiv, ili ‘isprekidan’.

Oboljeli imaju poteškoće s obavljanjem zadataka koji zahtijevaju precizne pokrete ruku, kao što su zakopčavanje gumba ili pisanje. Drhte, posebno pri izvođenju namjernih pokreta.

Imaju problema s gutanjem (disfagija). Umorni su i imaju slabost mišića.

Uzroci ataksije mogu biti razni poput nasljedne ataksije, kao što su Friedreichova ataksija ili spinocerebelarna ataksija.

Oštećenje malog mozga. Ova oblast mozga kontrolira koordinaciju pokreta, a povrede, tumori, moždani udari ili bolesti poput multiple skleroze mogu oštetiti mali mozak.

Alkohol, određeni lijekovi, ili izloženost teškim metalima i kemikalijama mogu uzrokovati toksičnu ataksiju.

Bolesti poput celijakije ili autoimunog encefalitisa mogu dovesti do ataksije.

Neke virusne ili bakterijske infekcije mogu izazvati upalu nervnog sistema i prouzrokovati ataksiju.

Neki metabolički poremećaji, poput manjak vitamina E ili mitohondrijskih bolesti, također mogu izazvati ataksiju.

Liječenje ataksije ovisi od njenog uzroka, jer ataksija može biti simptom ili posljedica druge bolesti. Ako je moguće, liječenje se usmjerava ka osnovnom uzroku, uz dodatnu simptomatsku terapiju.

Za nasljedne oblike ataksije ne postoji specifičan lijek, ali se koristi simptomatska terapija za olakšavanje simptoma.

U autoimunim slučajevima koristi se imunosupresivna terapija, poput kortikosteroida, kako bi se smanjila upala u mozgu.

Dodaci prehrani (npr. vitamin E kod manjka vitamina) ili promjena u načinu prehrane (kod celijakije) mogu pomoći.

Antibiotici ili antivirusni lijekovi mogu pomoći ako je infekcija uzrok.

Svakako se savjetuje fizikalna terapija, govorna terapija, radna terapija i primjena ortopetskih pomagala.

Rana dijagnoza može pomoći u boljem upravljanju simptomima, a u nekim slučajevima usporiti napredovanje bolesti. Stručnjaci mogu provesti kognitivne testove, neurološke preglede i druge dijagnostičke postupke kako bi se utvrdilo je li prisutna Alzheimerova bolest ili neka druga vrsta demencije

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna, dok je rujan općenito proglašen mjesecom svjesnosti o ovoj bolesti.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, kronični neurodegenerativni poremećaj koji polako uništava pamćenje, mišljenje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. S obzirom na to da broj oboljelih raste s obzirom na starenje populacije, važno je educirati javnost o simptomima, dijagnosticiranju, liječenju i podršci oboljelima.

Svjetski dan Alzheimerove bolesti prilika je da se podigne svijest o bolesti i problemima s kojima se suočavaju oboljeli, poveća razumijevanje o važnosti ranog dijagnosticiranja i pružanja podrške, smanji stigma vezana za demenciju kroz edukaciju i informiranje i promiče istraživanje novih načina liječenja i pronalaženja lijeka za Alzheimerovu bolest.

Prepoznavanje Alzheimerove bolesti u ranim fazama može biti izazovno jer simptomi mogu izgledati kao normalan dio starenja. Međutim, postoje određeni znakovi koji ukazuju na razvoj Alzheimerove bolesti, a koji se razlikuju od uobičajenog zaborava ili promjena u funkcijama mozga povezanih s dobi.

Ovo su ključni simptomi koji mogu pomoći u prepoznavanju Alzheimerove bolesti.

Gubitak pamćenja je najčešći i rani znak Alzheimerove bolesti. Osobe često zaboravljaju nedavne događaje, ponavljaju ista pitanja, zaboravljaju važan datum ili informacije koje su nedavno naučili. Za razliku od normalnog zaborava, ove osobe nisu u stanju prisjetiti se informacija kasnije.

Jedan od znakova su i poteškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti koje uključuju planiranje ili rješavanje jednostavnih problema. Primjeri uključuju poteškoće s vođenjem kućnog budžeta, kuhanjem prema receptu ili praćenjem uputa

Osobe mogu imati problema s izvršavanjem poznatih zadataka poput upravljanja automobilom na poznatim rutama, vođenjem evidencije o računima ili sjećanje na pravila igre. Mogu zaboraviti gdje se nalaze ili kako su stigle na određeno mjesto. Mogu zaboraviti datume, godišnja doba ili čak gubiti osjećaj za protok vremena.

Zaboravljaju gdje su stavili stvari, odnosno, stavljaju ih na neprikladna mjesta, primjerice, ključeve u hladnjak. Često ne mogu pratiti vlastite korake kako bi pronašli izgubljene predmete.

Osobe mogu pokazivati loše prosudbe u vezi s novcem, kao što je davanje velikih iznosa novca prevarantima ili zanemarivanje osobne higijene.

Mogu postati apatični, povući se iz društvenih i radnih aktivnosti koje su nekad voljeli.

Postaju nezainteresirani za hobije, sportove ili druge aktivnosti zbog kojih bi se prije osjećali angažiranima.

Mogu postati uznemireni, depresivni, tjeskobni ili zbunjeni, posebno kada su izvan svoje zone udobnosti.

Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu postati sumnjičave, zbunjene, tjeskobne ili razdražljive, čak i prema bliskim osobama.

Ako osoba ili član obitelji pokazuje više od jednog od ovih simptoma, važno je obratiti se liječniku. Rana dijagnoza može pomoći u boljem upravljanju simptomima, a u nekim slučajevima usporiti napredovanje bolesti. Stručnjaci mogu provesti kognitivne testove, neurološke preglede i druge dijagnostičke postupke kako bi se utvrdilo je li prisutna Alzheimerova bolest ili neka druga vrsta demencije.