Connect with us

Vremeplov

Dan ružičastih majica – zajedno protiv vršnjačkog nasilja

Objavljeno

/

Na ilustraciji se nalazi četvero djece koja stoje zagrljena u prirodnom okruženju, okružena nježnim ružičastim srcima. U središtu je djevojčica spuštenog pogleda i pomalo tužnog izraza lica, dok je ostala djeca prijateljski grle i pružaju joj podršku. Svi nose ružičaste majice, što simbolizira solidarnost i zajedništvo. U pozadini, s lijeve strane, vide se siluete djece koja upiru prstom, što predstavlja vršnjačko nasilje. S desne strane prikazan je mobilni telefon s ljutitim emotikonima i porukama, čime se aludira na elektroničko nasilje. Unatoč tim prikazima, središnji dio slike odiše toplinom, prijateljstvom i podrškom. U prvom planu nalaze se školski elementi poput ruksaka, knjiga i bilježnice, što dodatno naglašava da se radnja odvija u školskom kontekstu. Cijela ilustracija prenosi snažnu poruku o važnosti empatije, zajedništva i zaštite djece od nasilja.
Foto: ChatGPT

Obilježavanje je započelo kao snažna poruka podrške dječaku koji je bio izložen ruganju zbog nošenja ružičaste majice. Danas je ružičasta boja postala simbol solidarnosti, hrabrosti i zajedništva u suprotstavljanju svim oblicima nasilja – verbalnom, fizičkom i elektroničkom

Poslušaj članak

Dan ružičastih majica obilježava se posljednje srijede u veljači kao simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja. U Hrvatskoj se službeno obilježava od 2014. godine, kada je proglašen Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Ovaj dan posvećen je promicanju tolerancije, prihvaćanja i međusobnog poštovanja među djecom i mladima, ali i podsjetnik odraslima na važnost stvaranja sigurnog i poticajnog okruženja za odrastanje.

Obilježavanje je započelo kao snažna poruka podrške dječaku koji je bio izložen ruganju zbog nošenja ružičaste majice. Danas je ružičasta boja postala simbol solidarnosti, hrabrosti i zajedništva u suprotstavljanju svim oblicima nasilja – verbalnom, fizičkom i elektroničkom.

U školama i vrtićima ovaj se dan obilježava kroz radionice, razgovore i edukativne aktivnosti kojima se djecu potiče na empatiju, razumijevanje i nenasilno rješavanje sukoba. Jednako je važno naučiti djecu kako prepoznati razliku između vršnjačkog nasilja i uobičajenih dječjih sukoba.

 Svađe su najčešće prolazne i u njima sudjeluju dvije strane koje su podjednake snage, dok zadirkivanje prestaje kada jedna osoba jasno pokaže da joj smeta.

Vršnjačko nasilje, međutim, podrazumijeva ponavljanje takvog ponašanja ili prijetnju da će se ono nastaviti, postojanje neravnoteže moći te namjeru da se drugu osobu povrijedi, ponizi ili isključi. Dijete koje je izloženo nasilju često se osjeća uplašeno, bespomoćno i izolirano.

Nasilje može imati različite oblike – od fizičkog i verbalnog do socijalnog i elektroničkog – ali posljedice su uvijek ozbiljne i dugotrajne. Upravo zato borba protiv vršnjačkog nasilja nije odgovornost samo škole, već cijele zajednice. Roditelji, učitelji, stručni suradnici i sami učenici imaju važnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem se poštuju različitosti i u kojem je jasno da nasilje nije prihvatljivo.

Samo jedan učenik može imati vrlo važnu ulogu u zaštiti i podršci zlostavljanom djetetu. Iako se ponekad čini da ‘ne može ništa promijeniti’, upravo reakcija vršnjaka često ima najveću snagu.

Prije svega, važno je ne šutjeti i ne podržavati nasilje šutnjom ili smijehom. Ignoriranje nasilja može zlostavljaču dati osjećaj odobravanja. Učenik može jasno pokazati da ne podržava takvo ponašanje – smirenim riječima poput ‘To nije u redu’ ili jednostavnim odvajanjem od situacije.

Jedan od najvažnijih koraka je pružiti podršku žrtvi. To može biti razgovor nakon incidenta, poziv da sjednu zajedno na odmoru ili poruka podrške. I mala gesta, poput uključivanja djeteta u igru ili društvo, može značajno smanjiti osjećaj usamljenosti i izolacije.

Također je važno obavijestiti odraslu osobu od povjerenja – učitelja, pedagoga, školskog psihologa ili roditelja. To nije ‘tužakanje’, nego odgovorno ponašanje kojim se štiti nečija sigurnost. Ako je situacija ozbiljna ili se ponavlja, uključivanje odraslih je nužno.

Učenici mogu pomoći i tako da ne šire glasine, ne dijele uvredljive poruke i ne sudjeluju u online ismijavanju. U slučaju elektroničkog nasilja, mogu potaknuti žrtvu da sačuva poruke kao dokaz i da potraži pomoć.

Dan ružičastih majica podsjetnik je da male geste mogu imati veliku snagu. Nošenjem ružičaste majice šaljemo jasnu poruku da želimo društvo u kojem prevladavaju razumijevanje, podrška i međusobno poštovanje.

Svako nasilje boli. Ako vidite nasilje reagirajte, učinite nešto jer tko ne djeluje – sudjeluje.

Vremeplov

Svjetski je dan Crvenoga križa, Zagrepčane očekuju zanimljivosti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi skupina članova Hrvatskog Crvenog križa odjevenih u prepoznatljive crvene uniforme, okupljenih u velikom krugu na popločanoj površini snimljenoj iz ptičje perspektive. Sudionici stoje i sjede uz rub kružnog prostora, mašu prema kameri i stvaraju dojam zajedništva, solidarnosti i timskog duha. Sunčeva svjetlost dodatno naglašava njihove sjene unutar kruga, dok crvena boja odora snažno dominira fotografijom i simbolizira humanost i pomoć zajednici.
Foto: Hrvatski Crveni križ

Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti

Poslušaj članak

Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.

Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.

Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.

Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.

Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.

U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.

Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.

Nastavite čitati

Vremeplov

Traje Europski tjedan mentalnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je promotivni vizual za Europski tjedan mentalnog zdravlja. S lijeve strane nalazi se logo i naziv manifestacije „European Mental Health Week“, uz jasno istaknute datume održavanja od 4. do 8. svibnja 2026. Ispod toga velikim zelenim slovima piše „Stronger Together“, a dodatni slogan glasi „Prioritise mental health in a changing Europe“. Desna strana slike ispunjena je apstraktnim crtežom sastavljenim od kontinuiranih linija koje oblikuju ljudske profile, ruke, simbole komunikacije, srce i druge elemente povezane s međusobnom podrškom i mentalnim zdravljem. U crtežu su naglašeni detalji u živim bojama poput zelene, žute, plave i crvene, što dodatno simbolizira raznolikost, povezanost i zajedništvo. Na dnu slike nalazi se hashtag #EuropeanMentalHealthWeek, koji upućuje na širenje svijesti i uključivanje javnosti putem društvenih mreža.
Foto: Mental Health Europe

Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena

Poslušaj članak

Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.

Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.

Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.

Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.

Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.

Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas.  Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.

Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.

Nastavite čitati

Vremeplov

ZAŠTITA NA RADU 2026 Psihosocijalni rizici u fokusu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi muškarac u poslovnom odijelu koji sjedi zatrpan ogromnom količinom papira i dokumenata. Papiri su naslagani oko njega i iznad njega, stvarajući dojam kao da je doslovno „zakopan“ u poslu. Muškarac izgleda iscrpljeno i pod stresom – jednom rukom drži čašu kave, dok drugom pridržava glavu, kao da pokušava razmišljati ili se nositi s pritiskom. Izraz lica mu je zabrinut i umoran, a pogled usmjeren prema naprijed. Cijela scena snažno dočarava osjećaj preopterećenosti, stresa i radnog pritiska, što je čest simbol modernog radnog okruženja i problema poput prevelikog opsega posla i nedostatka ravnoteže između posla i privatnog života.
Foto: Pixabay

Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja

Poslušaj članak

Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.

Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.

Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.

 Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.

-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.

Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.

Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.

Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.

Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu