Rak dojke je najzloćudniji oblik raka kod žena. Najčešće se javlja u dobi od 40 do 65 godina, ali i u dobi od 20 godina. Međutim, ukoliko se otkrije u ranoj fazi, ova opaka bolest je izlječiva
Poslušaj članak
Javnozdravstvenom akcijom ‘Dan ružičaste vrpce’ udruga Europa Donna Hrvatska je po 26. put, 4. listopada, ukazala na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Puštanjem ružičastih balona i simboličnom šetnjom od Hrvatskog narodnog kazališta do Trga Petra Preradovića pružena je podrška oboljelim ženama, ali se prisjetilo i onih žena koje su izgubile bitku s bolešću.
Predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska Vesna Ramljak istaknula je da u Hrvatskoj broj oboljelih žena raste iz godine u godinu, a prema zadnjim podacima je 3088 oboljelih. Međutim, smanjila se smrtnost oboljelih, čemu je zasigurno doprinijela tradicionalna javnozdravstvena akcija.
– Čak je manje od 700 žena umrlo, dok je prije nekoliko godina umrlo 1300. To je veliki pomak, smrtnost je pala oko 25 posto te s time možemo biti zadovoljni, ali to nije dovoljno, želimo da taj postotak bude manji – pojasnila je Ramljak. Naglasila je da se na mamografiju pozivaju žene od 50 do 60 godine, ali će se pozivati i žene od 49 do 70 godina.
– Već u dobi od 20 i 27 godina se javljaju žene s čak lokalnom proširenom bolešću, jer nisu smatrale da moraju ići na pregled, da kao mlade osobe mogu oboljeti od raka dojke. Stoga se udruga trudi podignuti svijest da je rano otkrivanje raka dojke najbitnije – rekla je Ramljak. Naglasila je da treba povećati odazive na programe ranog otkrivanja raka dojke, jer se tako utječe da se rak dojke otkrije u što ranijoj fazi. Nažalost, veliki je problem da pacijentice čak ne znaju kome se obratiti kada dobiju dijagnozu.
– Nema pravog hodograma koji je jasan. Velike su razlike u dostupnosti i početku liječenja pacijentica iz grada i ruralnih sredina. Europski plan za borbu protiv raka zahtijeva postojanje Centara izvrsnosti za liječenje raka dojke, gdje će na jednom mjestu biti sve, odnosno od dijagnoze, terapije, rehabilitacije, psihološke pomoći – objasnila je Ramljak. Naglasila je i važnost podrške obitelji oboljelih, jer i obitelj prolazi s pacijenticom bolest.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da Dan ružičaste vrpce je važna akcija u podizanju svijesti o raku dojke.
– Vlada RH kontinuirano radi na unaprjeđenju prevencije, dijagnostike i liječenju oboljelih od raka pa tako i od raka dojke, posebno ulaganjem u radioterapijske mogućnosti. Do kraja ove godine bit će implementiran 21 moderan linearni akcelerator u velikim bolnicama, kliničkim bolničkim centrima, što će znatno doprinijeti liječenju pacijentica – pojasnila je Portolan Pajić.
Jedna od oboljelih od raka dojke je Marina Stojičić. Bolest je dijagnosticirana 2008. godine, a operacija dojke je izvršena godinu dana kasnije.
– Rak dojke mi je slučajno otkriven. Išla sam na terapiju za koljeno te sam išla i na rengensko snimanje. Nakon dijagnoze izvršena je operacija, odnosno odstranjenje lijeve dojke u kratkom vremenu. Prošla sam kemoterapiju i zračenje. U to vrijeme bila sam samohrana majka maloljetnog sina te sam imala veliku podršku roditelja. Nažalost, ostala sam bez posla, ali danas živim normalno bez problema – ispričala je Marina. Poručila je ženama oboljelim od raka dojke da se ne predaju u svojoj borbi.
Lorani Šamanić je rak dojke dijagnosticiran u studenom 2023.
– Primala sam kemoterapiju, operaciju dojke sam imala u svibnju 2024, tri mjeseca nakon kemoterapije. U rujnu prošle godine imala sam i zračenje. Bolest sam prihvatila kao nešto što moram prebroditi. U tome sam imala podršku prijateljica i šire obitelji, jer nažalost tijekom moje bolesti i suprug je preminuo nesretnim slučajem – ispričala je Lorana. Naglasila je da je hrabro krenula dalje, pozitivno razmišlja i redovito vježba.
Zbog raka Barbari Kruljac-Žilić su odstranjene obje dojke i živi na hormonalnoj terapiji.
– Rak na desnoj dojci dijagnosticiran je 2004., a 2023. kod druge dojke. Srećom da mi je rak dojke otkriven na vrijeme te nisam morala proći kroz kemoterapiju i zračenje – ispričala je Barbara.
Javnozdravstvenu akciju su podržali učenici Škole za medicinske sestre Vrapče i Zaklada Ana Rukavina.
Gordana Leto, sestra Ane Rukavine, istaknula je kako su važni pregledi ranog otkrivanja dojke.
– Prevencija je izuzetno važna za žene starije od 40 godina, osobito ako spadaju u rizičnu skupinu. Podržavam ovu akciju te sam dovela i svoje kćerke, jer moraju znati od rane dobi koliko je važno brinuti se o zdravlju – rekla je Leto.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u požeškom Coworking centru Panora održan je panel ‘Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja’.
Okupljeni predstavnici institucija, lokalne samouprave i udruga razgovarali su o problemima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, ali i o mogućim rješenjima za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva.
Tijekom rasprave istaknuto je kako pristupačnost nije privilegija, nego osnovno pravo svakog čovjeka. Sudionici su naglasili važnost uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje i sudjelovanje u društvu, poput neprilagođenih prijelaza, nedostatka sanitarnih čvorova i neodgovarajuće signalizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na važnost pravilne komunikacije te korištenja izraza ‘osobe s invaliditetom’, čime se u prvi plan stavlja osoba, a ne njezino ograničenje.
Predsjednica udruge organizatora Jelosavka Jakovljević poručila je kako je promjena društvene svijesti ključ stvaranja jednakih mogućnosti. Naglasila je da promjene ne dolaze preko noći, ali da zajednički rad institucija, udruga i građana može postupno dovesti do pozitivnih pomaka.
Na panelu su predstavljeni i primjeri dobre prakse. Kao uspješni primjeri pristupačnosti istaknuti su požeška knjižnica, Glazbena škola Požega te hotel Zlatni Lug, koji su prilagodili svoje prostore osobama s invaliditetom.
Spomenut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi kao primjer organizacije velikog događaja s naglaskom na uključivost.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje
Poslušaj članak
U Centru Mariapoli u Križevcima ovog je utorka održan susret udruga osoba s invaliditetom i njihovih korisnika, a domaćin događanja bila je križevačka Udruga Maslačak.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje.
Na početku programa organizatori su zahvalili Gradu Križevcima i gradonačelniku Tomislavu Katanoviću na pokroviteljstvu susreta, kao i pročelniku Sandru Novoselu na kontinuiranoj podršci radu udruge. Zahvala je upućena i svim suradnicima, zaposlenicima i članovima koji su sudjelovali u organizaciji događaja, kao i glazbenim gostima koji godinama svojim nastupima uljepšavaju ovakva druženja. Posebno su zahvalili svim udrugama koje su se odazvale pozivu i svojim dolaskom pridonijele stvaranju zajedništva i pozitivne atmosfere.
Na susretu su sudjelovale udruge ‘Latice’ iz Koprivnice, ‘Mali princ’ iz Đurđevca, ‘Korak dalje’ iz Daruvara, ‘Srce’ iz Svetog Ivana Zeline, ‘Ludbreško sunce’ iz Ludbrega, ‘Naši anđeli’ iz Čazme te OSIT Bjelovar.
Okupljenima se obratio pročelnik Sandro Novosel koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom udruga i naglasio važnost ovakvih susreta kao prilike za predstavljanje godišnjih aktivnosti i razmjenu iskustava. Posebno je istaknuo kako su upravo druženje, povezivanje i međusobna podrška najvrjedniji dio ovakvih okupljanja.
Govoreći o radu Udruge Maslačak, Novosel je pohvalio njihovu predanost, uspješnu provedbu brojnih projekata i kontinuirane aktivnosti kojima podižu kvalitetu života svojih korisnika, istaknuvši kako svojim djelovanjem mogu biti primjer mnogim drugim organizacijama. Slične poruke objavljene su i u izvještajima lokalnih medija te na službenim stranicama Grada Križevaca.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je zabavni dio susreta. Korisnici su izveli predstavu ‘Sidonija voli pjevati’, nakon čega je izvedena i zajednička pjesma.
Druženje je nastavljeno uz ples i glazbeni nastup gosta Josipa, a cijeli susret završio je u veselom i prijateljskom ozračju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana