Vremeplov
DAN MIMOZA Sve je veći interes za cijepljenje protiv HPV-a
S ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice, 24. siječnja na Trgu Petra Preradovića održan je 19. Dan mimoza
Poslušaj članak
U Hrvatskoj od raka vrata maternice godišnje obolijeva više od 300 žena, a umre ih 100. Ovaj zloćudni tumor po učestalosti malignih bolesti u žena je odmah iza raka dojke. U 99,7 posto slučajeva uzrokovan je infekcijom humanim papiloma virusom (HPV) koja pogađa oba spola. Stoga se rak vrata maternice može prevenirati cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim pregledima. Ukoliko se otkrije u ranoj fazi, potpuno je izlječiv.
S ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice, 24. siječnja na Trgu Petra Preradovića održan je 19. Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka maternice. Građanima su humanitarno prodavane mimoze te su dijeljeni letci i brošure.
Uz brojne građane, Dan mimoza podržali su ministrica zdravstva Irena Hrstić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Pročelnica Vidović pohvalila je javnozdravstvenu akciju koju tradicionalno organizira Hrvatska liga protiv raka u sklopu Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice. Naglasila je važnost besplatnog cijepljenja protiv HPV-a djevojčica i dječaka od petog do osmog razreda. Osim njih, cijepe se mladi do 25. godine, kao i stariji od 25 godina ako postoji medicinska indikacija za razvoj bolesti.
– Roditelji trebaju svojoj djeci omogućiti ovu zdravstvenu zaštitu kako bi se spriječio rak vrata maternice. Cijepljenje se može obaviti u Centru za zdravlje mladih Grada Zagreba. Također, studentice mlađe od 29 godina koje nemaju izabranog ginekologa u Zagrebu mogu u Centru obaviti ginekološki pregled, a omogućeno je i testiranje na spolno prenosive bolesti – pojasnila je Vidović.
Glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka Neda Ferenčić Vrban istaknula je da Dan mimoza doprinosi očuvanju reproduktivnog zdravlja.
– Od raka vrata maternice obolijevaju žene u reproduktivnoj dobi, odnosno između 25 i 39 godina. S ciljem prevencije, na prvi ginekološki pregled žene bi se trebale odlučiti već nakon prvog spolnog odnosa – u roku od šest mjeseci do godinu dana – pojasnila je Ferenčić Vrban. Zadovoljna je što je sve veća svijest o raku vrata maternice i veći broj cijepljenih protiv HPV-a.
Epidemiologinja iz HZJZ-a Bojana Mahmutović istaknula je kako je cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2030. godine 90 posto populacije bude cijepljeno protiv HPV-a.
– U zemljama gdje su visoki cijepni obuhvati, kao što su Švedska ili Portugal, rak vrata maternice već je sveden na sporadične slučajeve – rekla je Mahmutović. Naglasila je da iznad 70 posto žena u Hrvatskoj ide na ginekološki pregled barem jednom u tri godine, ali nažalost, neke nikada ne idu.
Ginekologinja iz Poliklinike Eljuga i Poliklinike sv. Rok Ana Marija Krznarić Lovošević upozorila je da žene čak osjećaju krivnju zbog oboljenja od raka vrata maternice.
– Kod žena je prisutan i strah – boje se kako će izgledati liječenje, hoće li moći funkcionirati, boje se za svoju seksualnost i onoga što će ljudi reći o njima, primjerice da su imale mnogo partnera – objasnila je Krznarić Lovošević.
Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Sv. Ivan Sandra Caratan istaknula je kako je svakom pacijentu, pa tako i ženama oboljelima od raka vrata maternice, teško čuti dijagnozu. Međutim, dijagnoza raka vrata maternice ne znači kraj.
– Bolest se može liječiti ako se na vrijeme otkrije te žene i bez reproduktivnog organa ne prestaju biti žene. Vrlo je važno da imaju podršku obitelji i prijatelja – izjavila je Caratan. Pozvala je žene oboljele od raka maternice da se uključe u programe za oboljele od malignih bolesti Klinike za psihijatriju Sv. Ivan.
Darija Ivanjek preboljela je rak vrata maternice koji joj je dijagnosticiran 2014.
– Kao mladoj ženi u dobi od 31 godine nije mi bilo lako kad sam saznala dijagnozu. Rak je, srećom, otkriven u ranoj fazi te je bio dovoljan samo operativni zahvat, bez zračenja i kemoterapije. Kroz bolest sam lakše prošla jer sam imala veliku podršku obitelji i tadašnjeg poslodavca. Danas živim zdravim načinom života, a kako bih zaštitila svoju djecu, pristala sam na njihovo cijepljenje protiv HPV-a – ispričala je Ivanjek.
UNESCO je prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine obilježava se 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“
Poslušaj članak
Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje, obilježava se 5. studenoga. Cilj je upozoriti na sve oblike nasilja među djecom i mladima te potaknuti stvaranje sigurnijeg okruženja za njihovo odrastanje i obrazovanje.
Nasilje među djecom i mladima problem je koji ne smijemo zanemarivati. Ono se može događati u školskim učionicama, hodnicima, na igralištima, ali i na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama.
Vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, isključivanje iz društva, širenje glasina i objavljivanje neprimjerenih sadržaja na internetu samo su neki od oblika nasilja s kojima se djeca susreću. Posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne, a često utječu na samopouzdanje, mentalno zdravlje, školski uspjeh i odnose s vršnjacima.
UNESCO je zato prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine je to 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“.
Naglasak je na stvaranju škola u kojima se djeca osjećaju sigurno, imaju podršku odraslih i mogu slobodno učiti i razvijati se bez straha od nasilja. Posebna pozornost posvećuje se mentalnom zdravlju, podršci nastavnicima, uključivanju svih učenika i sigurnosti na internetu.
U Hrvatskoj se također organiziraju događanja kojima se želi upozoriti na nasilje među djecom i mladima te potaknuti otvoren razgovor o njegovim posljedicama i prevenciji.
Jedan od takvih događaja održan je u Crikvenici. Srednja škola dr. Antuna Barca organizirala je javnu tribinu 3. studenog pod nazivom „#iza ekrana – Nije sve samo šala!“, u Dvorani Zora. Tribina je provodena u sklopu međunarodnog projekta CARING 2.0 – Suzbijanje nasilja među mladima i školskog programa Znanstveno popodne. Posebnost ovog događanja je aktivno sudjelovanje učenika u pripremi i provedbi programa.
Važno događanje održat će se danas i u Zagrebu. Na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, 5. studenoga, u hotelu The Westin Zagreb održat će se prva multidisciplinarna konferencija „Sigurnost 360° – Djeca i mladi“.
Konferencija će okupiti stručnjake iz područja obrazovanja, psihologije, znanosti, pravosuđa i sigurnosti. Razgovarat će se o sigurnosti djece u školama i vrtićima, prevenciji vršnjačkog nasilja, elektroničkom nasilju, mentalnom zdravlju mladih i postupanju u kriznim situacijama. Poseban dio programa činit će panel-rasprave o sigurnosti djece u stvarnom i virtualnom okruženju te iskustvima iz stvarnih školskih incidenata.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog ceha zaštitara.
U borbi protiv nasilja veliku ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručni suradnici, ali i sami učenici. Važno je prepoznati znakove nasilja, saslušati dijete i pružiti mu podršku. Djeca trebaju znati da nisu sama i da uvijek mogu potražiti pomoć odrasle osobe kojoj vjeruju.
Posebno je važno ne zanemarivati nasilje na internetu jer ono ne prestaje završetkom školskog dana. Djecu treba učiti odgovornom ponašanju na društvenim mrežama, poštovanju privatnosti i činjenici da riječi napisane iza ekrana mogu povrijediti jednako kao i one izgovorene uživo.
Nasilje ne smijemo prešućivati, opravdavati ni ignorirati. Potrebno je reagirati, pružiti podršku i zajednički stvarati okruženje u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno, poštovano i sigurno.
Pjesmom „Koje su stvari bitne” i peticijom roditelji djece oboljele od bulozne epidermolize traže dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj, a njihovoj su se inicijativi pridružila brojna poznata glazbena imena
Poslušaj članak
Brojni hrvatski glazbenici udružili su glasove u pjesmi „Koje su stvari bitne”, nastaloj kao podrška djeci oboljeloj od bulozne epidermolize (EB) i njihovim obiteljima. Pjesmu je napisao Srđan Petric, jedan od roditelja pokretača akcije kojom se traži uvrštavanje genske terapije Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Videospot i peticija objavljeni su u nedjelju, 25. listopada, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi i početka tjedna posvećenog podizanju svijesti o ovoj bolesti, koji traje do 31. listopada. U središtu kampanje pitanje je dostupnosti liječenja koje bi djeci moglo olakšati svakodnevicu obilježenu ranama i zahtjevnom njegom.
Pozivu roditelja odazvali su se Davor Gobac, Eni Jurišić, Gina Damjanović, Ivan Dečak, Jakov Jozinović, Josip Radić iz sastava Valentino Bošković, Lara Antić Prskalo, Marko Tolja, Martin Kosovec, Matija Cvek, Mia Dimšić, Mladen Badovinac, Neno Belan i Vjeko Ključarić. U snimanju su sudjelovali i Lelek, Pavel, Silente te Dječji zbor HRT-a.
Svakodnevica koja zahtijeva složenu njegu
Bulozna epidermoliza skupina je rijetkih nasljednih bolesti koje uzrokuju iznimnu osjetljivost kože i sluznica. Svakodnevna skrb uključuje njegu rana, previjanja te sprječavanje ili odgađanje komplikacija, a velik dio te skrbi preuzimaju roditelji, uz stručnu podršku zdravstvenih djelatnika.
Jedan od težih oblika bolesti jest distrofična bulozna epidermoliza, povezana s promjenama gena COL7A1. Zbog njih dolazi do nedostatka ili poremećene funkcije kolagena tipa VII, proteina koji pomaže povezivanju slojeva kože. Posljedice su izrazita krhkost kože, stvaranje mjehura i rana te ožiljaka.
Važan napredak u liječenju predstavlja Vyjuvek, genska terapija koja se u obliku gela nanosi izravno na rane. Omogućuje stanicama kože stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII i tako potiče zacjeljivanje. Namijenjena je liječenju rana kod osoba s distrofičnom buloznom epidermolizom koje imaju promjene u genu COL7A1. Odobrenje za stavljanje u promet u Europskoj uniji dobila je 23. travnja 2025. godine.
Terapija ne omogućuje potpuno izlječenje bolesti, ali roditelji ističu koliko bi bolje zacjeljivanje rana značilo njihovoj djeci i cijelim obiteljima.
Roditelji traže pravodoban pristup liječenju
Prema informacijama koje organizatori akcije navode u priopćenju i peticiji, u Hrvatskoj je u tijeku postupak odlučivanja o uvrštavanju Vyjuveka na Osnovnu listu lijekova HZZO-a. Roditelji upozoravaju da se terapija već primjenjuje u drugim državama te traže da i djeca u Hrvatskoj kojoj je medicinski indicirana dobiju pristup liječenju.
Peticijom upućenom HZZO-u i Ministarstvu zdravstva pozivaju na žurno dovršavanje postupka odlučivanja, uz uvažavanje medicinskih dokaza, težine bolesti i potreba oboljelih. Traže i razmatranje postojećih zakonskih i regulatornih mogućnosti kojima bi se medicinski opravdano liječenje omogućilo prije završetka redovnog postupka uvrštavanja lijeka na listu.
Glazbenom akcijom nastoje doprijeti do što većeg broja ljudi i potaknuti podršku tom zahtjevu. Iza pjesme i poznatih izvođača stoje obitelji kojima dostupnost terapije znači mogućnost lakše svakodnevice i manje vremena provedenog u njezi rana.
Podršku inicijativi građani mogu izraziti potpisivanjem peticije, a videospot za pjesmu „Koje su stvari bitne” dostupan je na YouTubeu. Organizatori podsjećaju da potpis treba potvrditi putem poveznice u primljenoj e-poruci te, ako poruka ne stigne u ulaznu poštu, provjeriti i mapu neželjene pošte.
U 2026. godini u Afganistanu i Pakistanu zabilježeno je ukupno 48 slučajeva divljeg poliovirusa, a cijepit ćemo se dok skroz ne nestane
Poslušaj članak
Dječja paraliza ili poliomijelitis jedna je od opasnih virusnih bolesti, zahvaća središnji živčani sustav, a od koje najčešće obolijevaju djeca do pet godina života.
Iako je bolest gotovo iskorijenjena, u pojedinim zemljama svijeta još se uvijek može naći pokoja oboljela osoba. Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se 24. listopada.
Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta.
Iako je posljednji slučaj u Hrvatskoj zabilježen 1989. godine, obavezno cijepljenje protiv ove bolesti još je uvijek na snazi. Naime, u našoj se zemlji provodi trogodišnji obavezni program cijepljenja protiv dječje paralize.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize započelo 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine provedena je masovna kampanja cijepljenja kojem se obuhvatilo sve osobe do 20 godina starosti.
U današnje vrijeme djeca ovo cjepivo primaju tri puta prije nego što navrše jednu godinu života. Prvo cjepivo dijete primi s dva, drugo s četiri mjeseca, dok je treća doza ovog cjepiva na rasporedu sa šest mjeseci djetetova života. Dijete također primi još jednu vrstu zaštite od ove bolesti docjepljivanjem s navršenih pet godina života.
Iako je obolijevanje od dječje paralize 99% iskorijenjeno sustavnim cijepljenjem, ova bolest još je uvijek prisutna u Pakistanu i Afganistanu. U 2026. godini u te dvije zemlje zabilježeno je ukupno 48 slučajeva divljeg poliovirusa.
S obzirom na to da posljedice ove bolesti mogu biti kobne za dijete, nije čudno što je nivo zaštite protiv ove bolesti toliko rigorozan, a provodit će se dok god ova bolest skroz ne nestane.
Naime, postoje tri oblika dječje paralize: Abortivni oblik (blagi), neparalitički oblik (senzorni), te paralitički oblik (teški).
Iako oko 70% ljudi koji oboli, prođe bez simptoma, njih 25% razvije simptome poput vrućice, glavobolje, povraćanja i proljeva. Najteži oblici ove bolesti mogu dovesti do paralize koja može uzrokovati trajni invaliditet i smrt.
Najteži oblik, odnosno paraliza, javlja se u rijetkim slučajevima. Ovaj oblik kreće sa simptomima meningitisa, potom oboljela osoba počne osjećati jaku bol u mišićima popraćenu gubitkom pokreta i osjeta u različitim dijelovima tijela. Poslije toga nastupa slabost i paraliza koja može zahvatiti bilo koji ekstremitet, a kod većine oboljelih zahvaćeni su donji ekstremiteti.
Zahvaljujući uspješnim programima masovnog cijepljenja, Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) službeno je proglašena slobodnom od dječje paralize. Kako bi se ova bolest u potpunosti iskorijenila, važno je nastaviti s kontinuiranim cijepljenjem populacije.
Na Svjetski dan borbe protiv dječje paralize, organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Rotary International organiziraju brojne kampanje i događaje kako bi naglasile važnost cijepljenja i nastavak borbe protiv polia do njegovog potpunog iskorjenjivanja.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 7 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 6 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 5 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 6 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 7 danaSvatko od nas sutra može postati OSI