Connect with us

Vijesti

DAN JEDNAKIH PLAĆA Jednak rad zaslužuje jednaku plaću, ali žene do kraja godine rade ‘besplatno’

Objavljeno

/

Žene u Europskoj uniji od srijede pa do kraja godine ‘radit će besplatno’ u odnosu na svoje muške kolege

Dan u godini na koji žene simbolično prestaju dobivati prosječnu plaću u odnosu na muškarce naziva se Dan jednakih plaća. Europska komisija svake godine obilježava ovaj dan kako bi i dalje podizala svijest o tome da radnice u Europi još uvijek u prosjeku zarađuju manje od svojih muških kolega. Ovaj se dan mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u.

Ove godine Europski dan jednakih plaća pada 15. studenog.

Radnice u Hrvatskoj i dalje su potplaćene

Prema servisu MojaPlaća, žene u prosjeku i dalje imaju 17% nižu plaću od muškaraca, što predstavlja blago produbljivanje (+1%) rodnog jaza u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 16% u korist muškaraca. Također, u Hrvatskoj od 2015. godine, kada je iznosio 11%, rodni jaz se kontinuirano povećava, a najizraženiji je bio 2021. kada je iznosio čak 18%.

Prosječna plaća muškaraca u 2023. godini iznosila je 1246 eura neto, dok je prosječna plaća žena bila 1037 eura. Gledajući medijan, žene su plaćene 12% manje, što znači da imamo osjetno više muškaraca s iznimno visokim plaćama koji ‘dižu’ ukupan prosjek plaća muškaraca.

Međutim, kada usporedimo plaće muškaraca i žena na istom radnom mjestu razlika je značajno manja te iznosi 9% u korist muškaraca.

Najznačajniji rodni jaz u plaćama evidentiran je u Estoniji, Austriji i Švicarskoj, a najmanji u Luksemburgu, pokazuju podaci Eurostata.

Stanje u Hrvatskoj

Najmanje razlike su među najmlađim ispitanicima, onima do 24 godine starosti te zaposlenima s manje od godinu dana iskustva – to ide u prilog tezi da jaz u primanjima najviše raste u razdoblju kada žene uzimaju pauzu od karijere kako bi zasnovale obitelj. Za to vrijeme njihovi muški kolege i dalje stječu iskustvo, napreduju, mijenjaju poslove i dobivaju povišice. Tu razliku žene ne uspijevaju nadoknaditi te, u pravilu, ostaju slabije plaćene do kraja radnog vijeka.

Umjesto da se razlike u plaćama smanjuju s godinama radnog iskustva, one postaju sve izraženije, potvrđuju brojke.

Radnice s manje od godinu dana iskustva su 11% slabije plaćene u odnosu na svoje muške kolege, među onima s 3 do 5 godina staža razlika raste na 17%, a najveći nesrazmjer (19%) pronalazimo kod zaposlenika s više od deset godina radnog iskustva.

Osim prema dobi i radnom iskustvu, značajne disparitete u primanjima pronalazimo ovisno o regionalnoj pripadnosti, odnosno županiji u kojoj ispitanici rade. Tako najveće razlike u plaćama pronalazimo u Međimurskoj (-21%) te Varaždinskoj županiji (-21%), dok najmanja odstupanja vidimo u Ličko-senjskoj (-10%), Vukovarsko-srijemskoj (-10%) te Virovitičko-podravskoj (-10%) županiji.

Privatne tvrtke u stranom vlasništvu rade najveću razliku

Tvrtke, barem kad se o njihovoj veličini radi, ne rade preveliku razliku u tome koliko manje plaćaju žene nego muškarce. Najmanja razlika u plaćama (-14%) je u najmanjim tvrtkama (do 10 zaposlenika), a najizraženija (-18%) u kompanijama koje broje između 50 i 250 zaposlenika.

Nasuprot tome, privatni sektor bilježi izraženije razlike u plaćama između muškaraca i žena u usporedbi s državnim i javnim sektorom.

U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 20% manje nego njihovi muški kolege, dok su u domaćim kompanijama plaćene 15% manje. U državnim tvrtkama žene su plaćene 8% manje, slično kao i u javnoj i lokalnoj samoupravi (-12%).

Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 9% manje plaćene od muškaraca

Kada analiziramo plaće prema radnim pozicijama, prosječna plaća žena niža je za 9% u usporedbi s muškarcima zaposlenima na istim radnim mjestima.

Najveće razlike u plaćama među spolovima primjećuju se u sektorima uslužnih djelatnosti (-24%), prodaje (-22%) i turizma (-21%), dok su najmanje razlike u sektorima strojarstva (-2%), automobilske industrije (-2%), novinarstva (-3%) i podrške korisnicima (-3%).

Koji čimbenici utječu na rodnu razliku u plaćama?

Postoji niz faktora koji utječu na rodnu razliku u plaćama.

Osim potencijalne diskriminacije, različite preferencije posla također mogu oblikovati statistike. Žene su često zastupljene u sektorima poput tekstilne industrije, turizma, prodaje i uslužnih djelatnosti, koje tradicionalno imaju niže plaće.

Drugi značajan faktor je utjecaj obitelji. Mnoge žene preuzimaju brigu o novorođenom djetetu tijekom porodiljnog dopusta, dok njihovi muški kolege stječu dodatno radno iskustvo, povezano s često većim primanjima.

Također, žene su sklonije postavljati niže zahtjeve tijekom pregovora o poslu ili povišicama. Povijesne etikete i stereotipi doprinose manjoj samouvjerenosti žena na tržištu rada, otežavajući im uspješne pregovore oko plaća i napredovanje.

Još jedan značajan faktor koji doprinosi rodnoj nejednakosti u plaćama je ‘stakleni strop’. Stakleni strop odnosi se na nevidljive prepreke koje otežavaju ženama napredovanje do najviših pozicija u organizacijama. Ovaj fenomen rezultira manjom zastupljenošću žena na menadžerskim i izvršnim pozicijama, gdje su često povećanja plaća i dodaci najviši.

Stakleni strop može proizlaziti iz različitih faktora, uključujući rodne stereotipe, predrasude, ograničen pristup mentorstvu ili mrežama podrške te kulturne norme koje mogu ograničiti žene u njihovim karijerama.

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana skupina osoba koja sudjeluje u aktivnosti na otvorenom, okružena zelenilom i livadskim cvijećem. Sudionici se nalaze na livadi, među visokim travama i žutim cvjetovima, dok u pozadini prevladava bujna šumska vegetacija. Lijepo vrijeme i prirodno okruženje stvaraju ugodnu atmosferu za druženje, učenje i boravak u prirodi. Fotografija prikazuje važnost aktivnosti na otvorenom, zajedničkog sudjelovanja i povezivanja s prirodom, što je posebno važno za uključivanje osoba s invaliditetom u različite oblike učenja i rekreacije.
Foto: Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre

Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi

Poslušaj članak

U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.

Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.

Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.

Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.

Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.

Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.

Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije.

Nastavite čitati

Vijesti

U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Mjerenje razine šećera u krvi glukometrom pomoću testne trakice i kapljice krvi na vrhu prsta.
Foto: arhiva

Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje

Poslušaj članak

Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.

Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.

Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”

Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.

Nastavite čitati

Vijesti

Djeca leptiri trebaju dostupnu terapiju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je skupina od osam žena koje zajedno poziraju na otvorenom, ispred promotivnog panoa udruge Debra, povodom obilježavanja 30. obljetnice njezina djelovanja. Žene u rukama drže ljubičaste balone s natpisom „30 Debra”, simbolično obilježavajući ovu važnu obljetnicu. Odjevene su u svakodnevnu, uglavnom tamniju odjeću, a na licima im se vide osmijesi i vedrina. Iza njih se nalaze promotivni panoi s logotipom udruge i porukama vezanima uz njezin rad. Fotografija je snimljena na sunčanom gradskom trgu, ispred reprezentativne povijesne zgrade. Ugođaj je svečan, topao i ispunjen zajedništvom. Fotografija simbolizira zajedništvo, solidarnost, podršku i dugogodišnju predanost udruge Debra njezinu humanitarnom djelovanju. Ljubičasti baloni dodatno naglašavaju važnost obljetnice i zajedničkog obilježavanja ovog posebnog trenutka.
Foto: Udruga Debra

U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja

Poslušaj članak

Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.

Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.

Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.

Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.

Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.

Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.

Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.

Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.

Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.

Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.

Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.

Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.

Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.

Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu