Connect with us

Vijesti

DAN JEDNAKIH PLAĆA Jednak rad zaslužuje jednaku plaću, ali žene do kraja godine rade ‘besplatno’

Objavljeno

/

Žene u Europskoj uniji od srijede pa do kraja godine ‘radit će besplatno’ u odnosu na svoje muške kolege

Dan u godini na koji žene simbolično prestaju dobivati prosječnu plaću u odnosu na muškarce naziva se Dan jednakih plaća. Europska komisija svake godine obilježava ovaj dan kako bi i dalje podizala svijest o tome da radnice u Europi još uvijek u prosjeku zarađuju manje od svojih muških kolega. Ovaj se dan mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u.

Ove godine Europski dan jednakih plaća pada 15. studenog.

Radnice u Hrvatskoj i dalje su potplaćene

Prema servisu MojaPlaća, žene u prosjeku i dalje imaju 17% nižu plaću od muškaraca, što predstavlja blago produbljivanje (+1%) rodnog jaza u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 16% u korist muškaraca. Također, u Hrvatskoj od 2015. godine, kada je iznosio 11%, rodni jaz se kontinuirano povećava, a najizraženiji je bio 2021. kada je iznosio čak 18%.

Prosječna plaća muškaraca u 2023. godini iznosila je 1246 eura neto, dok je prosječna plaća žena bila 1037 eura. Gledajući medijan, žene su plaćene 12% manje, što znači da imamo osjetno više muškaraca s iznimno visokim plaćama koji ‘dižu’ ukupan prosjek plaća muškaraca.

Međutim, kada usporedimo plaće muškaraca i žena na istom radnom mjestu razlika je značajno manja te iznosi 9% u korist muškaraca.

Najznačajniji rodni jaz u plaćama evidentiran je u Estoniji, Austriji i Švicarskoj, a najmanji u Luksemburgu, pokazuju podaci Eurostata.

Stanje u Hrvatskoj

Najmanje razlike su među najmlađim ispitanicima, onima do 24 godine starosti te zaposlenima s manje od godinu dana iskustva – to ide u prilog tezi da jaz u primanjima najviše raste u razdoblju kada žene uzimaju pauzu od karijere kako bi zasnovale obitelj. Za to vrijeme njihovi muški kolege i dalje stječu iskustvo, napreduju, mijenjaju poslove i dobivaju povišice. Tu razliku žene ne uspijevaju nadoknaditi te, u pravilu, ostaju slabije plaćene do kraja radnog vijeka.

Umjesto da se razlike u plaćama smanjuju s godinama radnog iskustva, one postaju sve izraženije, potvrđuju brojke.

Radnice s manje od godinu dana iskustva su 11% slabije plaćene u odnosu na svoje muške kolege, među onima s 3 do 5 godina staža razlika raste na 17%, a najveći nesrazmjer (19%) pronalazimo kod zaposlenika s više od deset godina radnog iskustva.

Osim prema dobi i radnom iskustvu, značajne disparitete u primanjima pronalazimo ovisno o regionalnoj pripadnosti, odnosno županiji u kojoj ispitanici rade. Tako najveće razlike u plaćama pronalazimo u Međimurskoj (-21%) te Varaždinskoj županiji (-21%), dok najmanja odstupanja vidimo u Ličko-senjskoj (-10%), Vukovarsko-srijemskoj (-10%) te Virovitičko-podravskoj (-10%) županiji.

Privatne tvrtke u stranom vlasništvu rade najveću razliku

Tvrtke, barem kad se o njihovoj veličini radi, ne rade preveliku razliku u tome koliko manje plaćaju žene nego muškarce. Najmanja razlika u plaćama (-14%) je u najmanjim tvrtkama (do 10 zaposlenika), a najizraženija (-18%) u kompanijama koje broje između 50 i 250 zaposlenika.

Nasuprot tome, privatni sektor bilježi izraženije razlike u plaćama između muškaraca i žena u usporedbi s državnim i javnim sektorom.

U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 20% manje nego njihovi muški kolege, dok su u domaćim kompanijama plaćene 15% manje. U državnim tvrtkama žene su plaćene 8% manje, slično kao i u javnoj i lokalnoj samoupravi (-12%).

Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 9% manje plaćene od muškaraca

Kada analiziramo plaće prema radnim pozicijama, prosječna plaća žena niža je za 9% u usporedbi s muškarcima zaposlenima na istim radnim mjestima.

Najveće razlike u plaćama među spolovima primjećuju se u sektorima uslužnih djelatnosti (-24%), prodaje (-22%) i turizma (-21%), dok su najmanje razlike u sektorima strojarstva (-2%), automobilske industrije (-2%), novinarstva (-3%) i podrške korisnicima (-3%).

Koji čimbenici utječu na rodnu razliku u plaćama?

Postoji niz faktora koji utječu na rodnu razliku u plaćama.

Osim potencijalne diskriminacije, različite preferencije posla također mogu oblikovati statistike. Žene su često zastupljene u sektorima poput tekstilne industrije, turizma, prodaje i uslužnih djelatnosti, koje tradicionalno imaju niže plaće.

Drugi značajan faktor je utjecaj obitelji. Mnoge žene preuzimaju brigu o novorođenom djetetu tijekom porodiljnog dopusta, dok njihovi muški kolege stječu dodatno radno iskustvo, povezano s često većim primanjima.

Također, žene su sklonije postavljati niže zahtjeve tijekom pregovora o poslu ili povišicama. Povijesne etikete i stereotipi doprinose manjoj samouvjerenosti žena na tržištu rada, otežavajući im uspješne pregovore oko plaća i napredovanje.

Još jedan značajan faktor koji doprinosi rodnoj nejednakosti u plaćama je ‘stakleni strop’. Stakleni strop odnosi se na nevidljive prepreke koje otežavaju ženama napredovanje do najviših pozicija u organizacijama. Ovaj fenomen rezultira manjom zastupljenošću žena na menadžerskim i izvršnim pozicijama, gdje su često povećanja plaća i dodaci najviši.

Stakleni strop može proizlaziti iz različitih faktora, uključujući rodne stereotipe, predrasude, ograničen pristup mentorstvu ili mrežama podrške te kulturne norme koje mogu ograničiti žene u njihovim karijerama.

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

CARPO Okrugli stol koji je okupio stručne suradnike u školama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto:In Portal

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu

Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju,  psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.

Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.

– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju  izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja  – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.

Nastavite čitati

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu