Connect with us

Vijesti

DAN JEDNAKIH PLAĆA Jednak rad zaslužuje jednaku plaću, ali žene do kraja godine rade ‘besplatno’

Objavljeno

/

Žene u Europskoj uniji od srijede pa do kraja godine ‘radit će besplatno’ u odnosu na svoje muške kolege

Dan u godini na koji žene simbolično prestaju dobivati prosječnu plaću u odnosu na muškarce naziva se Dan jednakih plaća. Europska komisija svake godine obilježava ovaj dan kako bi i dalje podizala svijest o tome da radnice u Europi još uvijek u prosjeku zarađuju manje od svojih muških kolega. Ovaj se dan mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u.

Ove godine Europski dan jednakih plaća pada 15. studenog.

Radnice u Hrvatskoj i dalje su potplaćene

Prema servisu MojaPlaća, žene u prosjeku i dalje imaju 17% nižu plaću od muškaraca, što predstavlja blago produbljivanje (+1%) rodnog jaza u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 16% u korist muškaraca. Također, u Hrvatskoj od 2015. godine, kada je iznosio 11%, rodni jaz se kontinuirano povećava, a najizraženiji je bio 2021. kada je iznosio čak 18%.

Prosječna plaća muškaraca u 2023. godini iznosila je 1246 eura neto, dok je prosječna plaća žena bila 1037 eura. Gledajući medijan, žene su plaćene 12% manje, što znači da imamo osjetno više muškaraca s iznimno visokim plaćama koji ‘dižu’ ukupan prosjek plaća muškaraca.

Međutim, kada usporedimo plaće muškaraca i žena na istom radnom mjestu razlika je značajno manja te iznosi 9% u korist muškaraca.

Najznačajniji rodni jaz u plaćama evidentiran je u Estoniji, Austriji i Švicarskoj, a najmanji u Luksemburgu, pokazuju podaci Eurostata.

Stanje u Hrvatskoj

Najmanje razlike su među najmlađim ispitanicima, onima do 24 godine starosti te zaposlenima s manje od godinu dana iskustva – to ide u prilog tezi da jaz u primanjima najviše raste u razdoblju kada žene uzimaju pauzu od karijere kako bi zasnovale obitelj. Za to vrijeme njihovi muški kolege i dalje stječu iskustvo, napreduju, mijenjaju poslove i dobivaju povišice. Tu razliku žene ne uspijevaju nadoknaditi te, u pravilu, ostaju slabije plaćene do kraja radnog vijeka.

Umjesto da se razlike u plaćama smanjuju s godinama radnog iskustva, one postaju sve izraženije, potvrđuju brojke.

Radnice s manje od godinu dana iskustva su 11% slabije plaćene u odnosu na svoje muške kolege, među onima s 3 do 5 godina staža razlika raste na 17%, a najveći nesrazmjer (19%) pronalazimo kod zaposlenika s više od deset godina radnog iskustva.

Osim prema dobi i radnom iskustvu, značajne disparitete u primanjima pronalazimo ovisno o regionalnoj pripadnosti, odnosno županiji u kojoj ispitanici rade. Tako najveće razlike u plaćama pronalazimo u Međimurskoj (-21%) te Varaždinskoj županiji (-21%), dok najmanja odstupanja vidimo u Ličko-senjskoj (-10%), Vukovarsko-srijemskoj (-10%) te Virovitičko-podravskoj (-10%) županiji.

Privatne tvrtke u stranom vlasništvu rade najveću razliku

Tvrtke, barem kad se o njihovoj veličini radi, ne rade preveliku razliku u tome koliko manje plaćaju žene nego muškarce. Najmanja razlika u plaćama (-14%) je u najmanjim tvrtkama (do 10 zaposlenika), a najizraženija (-18%) u kompanijama koje broje između 50 i 250 zaposlenika.

Nasuprot tome, privatni sektor bilježi izraženije razlike u plaćama između muškaraca i žena u usporedbi s državnim i javnim sektorom.

U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 20% manje nego njihovi muški kolege, dok su u domaćim kompanijama plaćene 15% manje. U državnim tvrtkama žene su plaćene 8% manje, slično kao i u javnoj i lokalnoj samoupravi (-12%).

Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 9% manje plaćene od muškaraca

Kada analiziramo plaće prema radnim pozicijama, prosječna plaća žena niža je za 9% u usporedbi s muškarcima zaposlenima na istim radnim mjestima.

Najveće razlike u plaćama među spolovima primjećuju se u sektorima uslužnih djelatnosti (-24%), prodaje (-22%) i turizma (-21%), dok su najmanje razlike u sektorima strojarstva (-2%), automobilske industrije (-2%), novinarstva (-3%) i podrške korisnicima (-3%).

Koji čimbenici utječu na rodnu razliku u plaćama?

Postoji niz faktora koji utječu na rodnu razliku u plaćama.

Osim potencijalne diskriminacije, različite preferencije posla također mogu oblikovati statistike. Žene su često zastupljene u sektorima poput tekstilne industrije, turizma, prodaje i uslužnih djelatnosti, koje tradicionalno imaju niže plaće.

Drugi značajan faktor je utjecaj obitelji. Mnoge žene preuzimaju brigu o novorođenom djetetu tijekom porodiljnog dopusta, dok njihovi muški kolege stječu dodatno radno iskustvo, povezano s često većim primanjima.

Također, žene su sklonije postavljati niže zahtjeve tijekom pregovora o poslu ili povišicama. Povijesne etikete i stereotipi doprinose manjoj samouvjerenosti žena na tržištu rada, otežavajući im uspješne pregovore oko plaća i napredovanje.

Još jedan značajan faktor koji doprinosi rodnoj nejednakosti u plaćama je ‘stakleni strop’. Stakleni strop odnosi se na nevidljive prepreke koje otežavaju ženama napredovanje do najviših pozicija u organizacijama. Ovaj fenomen rezultira manjom zastupljenošću žena na menadžerskim i izvršnim pozicijama, gdje su često povećanja plaća i dodaci najviši.

Stakleni strop može proizlaziti iz različitih faktora, uključujući rodne stereotipe, predrasude, ograničen pristup mentorstvu ili mrežama podrške te kulturne norme koje mogu ograničiti žene u njihovim karijerama.

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Najavni vizual javnozdravstvene akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, 26. rujna na Trgu bana Jelačića.
Foto: Hrvatsko društvo za kronične bolesti

Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima

Poslušaj članak

Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.

Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.

Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.

Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.

O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.

Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.

Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.

Nastavite čitati

Vijesti

Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvije žene govore na konferenciji za medije Regionalnog industrijskog sindikata, ispred novinarskih mikrofona.
Foto: Regionalni industrijski sindikat

Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava

Poslušaj članak

Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.

– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.

Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.

O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.

– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.

Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.

Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.

Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.

– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.

U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.

Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.

Nastavite čitati

Vijesti

Gdje bi Hrvati najradije radili?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi

Poslušaj članak

Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.

No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?

Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.

Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.

Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.

Što poslodavca čini prvim izborom?

Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?

U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).

U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.

Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo

Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?

Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.

Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.

U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.

U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.

Koje beneficije najviše cijenimo?

Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.

Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.

Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.

Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.

S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu