Osobe s invaliditetom
DALEKO SE ČUJE Predstavljena knjiga gluhih i nagluhih autora
Osobe oštećenog sluha mogu biti uspješne u raznim područjima umjetnosti. Među tim područjima je i književnost koja je dobar put za inkluziju ovih osoba jer, unatoč svijetu tišine, njihov glas se čuje
Poslušaj članak
Kroz prozne i poetske tekstove književni izričaj više gluhih i nagluhih autora dočarala je knjiga ‘Daleko se čuje’ u izdanju udruge ‘Zaželi’. Knjigu su napisali Klementina Svetec, Elmedin Smajlović, Karla Čurin, Petra Podhorsky i Kristijan Modrušan.
U Knjižnici August Cesarec 26. veljače predstavljeno je audio izdanje ove iznimne knjige. Audioknjiga je nastala zahvaljujući izdavačkoj kući Book&Zvook, a u njoj su svoj glas posudili Gloria Fabijanić Jelović, Željko Tomac i Srđan Nogić.
Urednica knjige ‘Daleko se čuje’ Iva Plejić Brnčić istaknula je da su ovu knjigu pisali gluhi i nagluhi autori koji svi čuju drugačije.
– Netko od njih čuje uz pomoć slušnog aparata, netko uz umjetnu pužnicu, znakovni jezik te uz čitanje s usana. To ne znači da se gluhi ne mogu izražavati. Ne znači tišinu, to je samo drugačiji put do riječi i do zvuka. Ova knjiga nam je važna jer pokazuje da slušanje nije isto za sve, ali da se ipak možemo razumjeti – pojasnila je Plejić Brnčić.
Naglasila je da su tekstovi u knjizi različiti, ali ono što je tekstovima zajedničko su misli i emocije koje su svima bliske, bez obzira na sluh.
Izrazila je zadovoljstvo što je ova vrijedna knjiga dobila svoje audio izdanje koje ima posebno značenje za gluhe i nagluhe osobe.
– To je poruka kako glas ne postoji samo na jedan način i kako se ponekad daleko čuje – poručila je Plejić Brnčić.
Jedna od autorica, Klementina Svetec, pročitala je svoju priču ‘Bijeli mercedes’. Klementina je gluha osoba s ugrađenom umjetnom pužnicom. Nedavno je završila Filozofski fakultet i stekla zvanje magistra hrvatskog jezika i književnosti te magistra lingvistike. Uz pisanje i lektoriranje bavi se i plivanjem.
– Priča ‘Bijeli mercedes’ inspirirana je mojim životom za vrijeme studentskih dana. Ova priča prošla je na natjecanju ‘Riječke perspektive’. To je moja prva objavljena priča, ali volim pisati priče za svoju dušu. Najviše me zanimaju psihološke i kriminalističke teme, zanimljiv mi je široki spektar tema koje se isprepleću, a mislim da to i privlači čitatelje – ispričala je Klementina.
Njezin plan je da u budućnosti napiše i knjigu.
– Gluhoća nije nikakva prepreka za stvaralaštvo. Smatram da mogu sve kao i čujući – poručila je Klementina.
Autorica nekoliko priča u knjizi ‘Daleko se čuje’ Petra Podhorsky počela je pisati dnevnike nakon gubitka sluha u dvanaestoj godini. Pisala je kolumne za časopis ‘Pljesak jedne ruke’. Petra je istaknula da je za nju pisanje način na koji može izraziti svoje emocije. Priče u knjizi govore o njezinu životu.
Uz audioknjigu ‘Daleko se čuje’ promovirana je i stihopriča ‘Dječak koji nije čuo’ autora Kristijana Modrušana, koji je nagluh od rođenja. Promociju stihopriče popratio je kamišibaj, odnosno pripovijedanje pomoću ilustracija koje se izmjenjuju u malenom okviru s drvenim vratašcima, te video. Kristijan je istaknuo da stihopriča govori o gluhom dječaku koji je živio izolirano od svojih vršnjaka, ali se uspijeva izvući iz te izolacije.
– Ova priča je djelomično i moja autobiografija. Za otprilike mjesec dana izaći će slikovnica ‘Dječak koji nije čuo’, a cilj je potaknuti inkluziju gluhih osoba u društvo. Ono što znam od gluhih osoba iz moje rodne Pule je da osobito mladi nisu dovoljno uključeni u svijet čujućih. Slikovnica je dobar način da se pokaže da gluhe osobe mogu čitati, pisati i govoriti, da se ne moraju isključivo koristiti znakovnim jezikom, nego da mogu puno više od toga. Mislim da će slikovnica uspješno doprinijeti inkluziji gluhih – pojasnio je Modrušan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini