Osobe oštećenog sluha mogu biti uspješne u raznim područjima umjetnosti. Među tim područjima je i književnost koja je dobar put za inkluziju ovih osoba jer, unatoč svijetu tišine, njihov glas se čuje
Kroz prozne i poetske tekstove književni izričaj više gluhih i nagluhih autora dočarala je knjiga ‘Daleko se čuje’ u izdanju udruge ‘Zaželi’. Knjigu su napisali Klementina Svetec, Elmedin Smajlović, Karla Čurin, Petra Podhorsky i Kristijan Modrušan.
U Knjižnici August Cesarec 26. veljače predstavljeno je audio izdanje ove iznimne knjige. Audioknjiga je nastala zahvaljujući izdavačkoj kući Book&Zvook, a u njoj su svoj glas posudili Gloria Fabijanić Jelović, Željko Tomac i Srđan Nogić.
Urednica knjige ‘Daleko se čuje’ Iva Plejić Brnčić istaknula je da su ovu knjigu pisali gluhi i nagluhi autori koji svi čuju drugačije.
– Netko od njih čuje uz pomoć slušnog aparata, netko uz umjetnu pužnicu, znakovni jezik te uz čitanje s usana. To ne znači da se gluhi ne mogu izražavati. Ne znači tišinu, to je samo drugačiji put do riječi i do zvuka. Ova knjiga nam je važna jer pokazuje da slušanje nije isto za sve, ali da se ipak možemo razumjeti – pojasnila je Plejić Brnčić.
Naglasila je da su tekstovi u knjizi različiti, ali ono što je tekstovima zajedničko su misli i emocije koje su svima bliske, bez obzira na sluh.
Izrazila je zadovoljstvo što je ova vrijedna knjiga dobila svoje audio izdanje koje ima posebno značenje za gluhe i nagluhe osobe.
– To je poruka kako glas ne postoji samo na jedan način i kako se ponekad daleko čuje – poručila je Plejić Brnčić.
Jedna od autorica, Klementina Svetec, pročitala je svoju priču ‘Bijeli mercedes’. Klementina je gluha osoba s ugrađenom umjetnom pužnicom. Nedavno je završila Filozofski fakultet i stekla zvanje magistra hrvatskog jezika i književnosti te magistra lingvistike. Uz pisanje i lektoriranje bavi se i plivanjem.
– Priča ‘Bijeli mercedes’ inspirirana je mojim životom za vrijeme studentskih dana. Ova priča prošla je na natjecanju ‘Riječke perspektive’. To je moja prva objavljena priča, ali volim pisati priče za svoju dušu. Najviše me zanimaju psihološke i kriminalističke teme, zanimljiv mi je široki spektar tema koje se isprepleću, a mislim da to i privlači čitatelje – ispričala je Klementina.
Njezin plan je da u budućnosti napiše i knjigu.
– Gluhoća nije nikakva prepreka za stvaralaštvo. Smatram da mogu sve kao i čujući – poručila je Klementina.
Autorica nekoliko priča u knjizi ‘Daleko se čuje’ Petra Podhorsky počela je pisati dnevnike nakon gubitka sluha u dvanaestoj godini. Pisala je kolumne za časopis ‘Pljesak jedne ruke’. Petra je istaknula da je za nju pisanje način na koji može izraziti svoje emocije. Priče u knjizi govore o njezinu životu.
Uz audioknjigu ‘Daleko se čuje’ promovirana je i stihopriča ‘Dječak koji nije čuo’ autora Kristijana Modrušana, koji je nagluh od rođenja. Promociju stihopriče popratio je kamišibaj, odnosno pripovijedanje pomoću ilustracija koje se izmjenjuju u malenom okviru s drvenim vratašcima, te video. Kristijan je istaknuo da stihopriča govori o gluhom dječaku koji je živio izolirano od svojih vršnjaka, ali se uspijeva izvući iz te izolacije.
– Ova priča je djelomično i moja autobiografija. Za otprilike mjesec dana izaći će slikovnica ‘Dječak koji nije čuo’, a cilj je potaknuti inkluziju gluhih osoba u društvo. Ono što znam od gluhih osoba iz moje rodne Pule je da osobito mladi nisu dovoljno uključeni u svijet čujućih. Slikovnica je dobar način da se pokaže da gluhe osobe mogu čitati, pisati i govoriti, da se ne moraju isključivo koristiti znakovnim jezikom, nego da mogu puno više od toga. Mislim da će slikovnica uspješno doprinijeti inkluziji gluhih – pojasnio je Modrušan.
