Connect with us

EU kutak

Centar Doživi Europu je poruka građanima da budu dio europskog puta

Objavljeno

/

Pet osoba u svečanoj odjeći stoji ispred zaslona s natpisom 'Europa Experience' dok zajednički režu plavu vrpcu na svečanosti otvorenja. Središnje figure su žene i muškarci u poslovnim odijelima, a svi se smiješe i sudjeluju u simboličnom činu otvaranja centra.
Foto: Ivana Vranješ

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u petak je, prilikom službenog posjeta Zagrebu, sudjelovala na svečanoj inauguraciji novog multimedijskog centra Doživi Europu

Poslušaj članak

Riječ je o centru koji na atraktivan i zabavan način građanima prikazuje utjecaj europskog zakonodavstva na svakodnevicu, rad institucija EU i aktualne europske teme. Projekt je to Europskog parlamenta i Europske komisije.

U prigodnom govoru predsjednica Metsola istaknula je kako je Europa puno više od zemljopisnog pojma.

– To je zajednica vrijednosti utemeljena na zajedničkim kulturama i iskustvima koja su nas ujedinila i koja nam omogućuju da budemo snažni i jedinstveni u suočavanju s izazovima – pojasnila je Metsola. Naglasila je kako je odgovornost Europskog parlamenta da usvaja najbolje odluke za hrvatske građane, kojima stoga treba pokazati kako se one donose.

– U svijetu u kojem su sve raširenije dezinformacije i neizvjesnost, važno je pokazati što Europa čini za Hrvatsku i njezine građane. Što smo bolje informirani, to smo jači – i kao društvo i kao pojedinci – te zato građanima želimo približiti donošenje europskih odluka – rekla je Metsola. Osvrnula se i na članstvo Hrvatske u EU-u, čije je inicijative pohvalila.

Poručila je da je Hrvatska prava priča o uspjehu Europske unije, primjer svima drugima koji je mogu slijediti.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica rekla je da centar Doživi Europu nije samo prostor, nego mjesto gdje Europska unija postaje opipljiva, konkretna, stvarna i bliska.

– Hrvatska je u Europsku uniju unijela svoju kulturu, vrijednosti, a zauzvrat smo dobili sigurnost, mnogobrojne mogućnosti, ali i snagu zajedništva. Europska unija nije samo tržište i pravni okvir, to je zajednica naroda koja dijeli viziju mira, slobode i solidarnosti. Centar Doživi Europu približava tu viziju; priču o razvoju europske ideje od njezinih početaka pa sve do aktualnog saziva Europskog parlamenta i Europske komisije. Ovdje građani mogu saznati kako europske odluke nastaju – posebno se to odnosi na mlade – kako one izravno utječu na naše živote; o sigurnosti, zdravlju, okolišu, obrazovanju, tržištu rada, digitalnoj transformaciji – objasnila je Šuica. Naglasila je da centar Doživi Europu predstavlja poziv svim građanima da sudjeluju, postavljaju pitanja i traže odgovore, da budu dio europskog puta.

– Uvjerena sam da će svaki posjetitelj centra izaći iz njega bogatiji znanjem, razumijevanjem i osjećajem pripadnosti – poručila je Šuica.

Skupina muškaraca i žena u poslovnoj odjeći okupljena je oko interaktivnog digitalnog stola unutar modernog prostora Centra 'Doživi Europu'. Na stolu se nalazi svjetleća mreža s informacijama, a svi promatraju i komuniciraju s uređajem. U pozadini se nalaze plavi zasloni i izložbeni prostor.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, rekao je da otvaranjem centra Doživi Europu Hrvatska na jedan način postaje još bliža Europskoj uniji. Naglasio je da je interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu poruka svima, a posebno mladima, jer će oni biti lideri buduće Europe. Poručio je da će mladi voditi Europu sutrašnjice, za koju je uvjeren da će biti još uspješnija, čvršća te još otpornija na bilo kakve izazove – bilo sigurnosne, bilo gospodarske.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako multimedijski centar Doživi Europu predstavlja priliku za stjecanje točnih i kvalitetnih informacija o Europskoj uniji, njezinu funkcioniranju, politikama i vrijednostima koje oblikuju našu stvarnost. Naglasio je kako centar mladim generacijama nudi priliku za sudjelovanje u simulacijama donošenja odluka, čime im ti procesi postaju jasni i manje apstraktni. Poručio je kako takvi sadržaji ne samo da približavaju građanima europske teme, već potiču i sudjelovanje u europskim izborima, što je ključno za demokratske procese.

Inauguraciji centra Doživi Europu nazočili su i učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina, koji su bili u dvodnevnom posjetu Europskom parlamentu u Strasbourgu.

– U Europskom parlamentu mi je bilo jako lijepo, puno sam naučila, pogotovo o jedinstvu, o pravima žena. Svidjela mi se debata o pravima žena u kojoj sam iznijela svoje mišljenje. U ovoj debati najviše su pozitivna iskustva iznijeli sudionici iz Litve. Zanimljive su mi bile teme i o jedinstvu, različitosti te korupciji – podijelila je svoja iskustva učenica Dora Jurčević. Smatra da Europski parlament ima važnu ulogu u ujedinjenju europskih građana.

Multimedijski centar Doživi Europu u središtu Zagreba, u Bakačevoj ulici 3, otvorio je svoja vrata javnosti već početkom ožujka. Građanima je na dvije etaže dostupan izložbeni prostor s vizualno atraktivnim specijaliziranim sadržajem o Europskoj uniji te edukativna igra uloga zastupnika Europskog parlamenta.

Sadržaj je dostupan na 24 službena jezika Europske unije.

Zagreb je 15. europska prijestolnica u kojoj djeluje interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu.

EU kutak

EUROPSKA UNIJA Jamstvo za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Stilizirana pozadina s motivom zastave Europske unije – zlatne zvjezdice na plavoj podlozi uz oblačne teksture.
Foto: Pixabay

Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti

Poslušaj članak

Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.

Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.

U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.

Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.

– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.

Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.

Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.

Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.

Nastavite čitati

EU kutak

Održan panel ‘EU, Ukrajina, Hrvatska’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Vizual konferencije EU, Ukrajina, Hrvatska o izgradnji otporne demokracije i suradnji.
Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?

Poslušaj članak

To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’

Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.

Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.

– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.

Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.

– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.

Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.

Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’  sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).

Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske. 

Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak

Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom. 

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

EU kutak

Objavljeni prvi laureati Europskog reda za posebne zasluge

Objavljeno

/

Napisao/la:

Zastava Europske unije vijori se na vjetru. Plava tkanina s dvanaest zlatnih zvijezda u krugu vidljiva je iz blizine, s blagim naborima. Nebo u pozadini je svijetloplavo i bez oblaka.
Foto: Pixabay

Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu

Poslušaj članak

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.

– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.

Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.

Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
  • Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
  • Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine

Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
  • Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
  • Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
  • Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
  • Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
  • Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
  • Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
  • Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
  • Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
  • Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke

Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
  • Giannis Antetokounmpo, košarkaš
  • Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
  • Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
  • Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
  • Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
  • Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2

Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.

Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu