EU kutak
Centar Doživi Europu je poruka građanima da budu dio europskog puta
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u petak je, prilikom službenog posjeta Zagrebu, sudjelovala na svečanoj inauguraciji novog multimedijskog centra Doživi Europu
Poslušaj članak
Riječ je o centru koji na atraktivan i zabavan način građanima prikazuje utjecaj europskog zakonodavstva na svakodnevicu, rad institucija EU i aktualne europske teme. Projekt je to Europskog parlamenta i Europske komisije.
U prigodnom govoru predsjednica Metsola istaknula je kako je Europa puno više od zemljopisnog pojma.
– To je zajednica vrijednosti utemeljena na zajedničkim kulturama i iskustvima koja su nas ujedinila i koja nam omogućuju da budemo snažni i jedinstveni u suočavanju s izazovima – pojasnila je Metsola. Naglasila je kako je odgovornost Europskog parlamenta da usvaja najbolje odluke za hrvatske građane, kojima stoga treba pokazati kako se one donose.
– U svijetu u kojem su sve raširenije dezinformacije i neizvjesnost, važno je pokazati što Europa čini za Hrvatsku i njezine građane. Što smo bolje informirani, to smo jači – i kao društvo i kao pojedinci – te zato građanima želimo približiti donošenje europskih odluka – rekla je Metsola. Osvrnula se i na članstvo Hrvatske u EU-u, čije je inicijative pohvalila.
Poručila je da je Hrvatska prava priča o uspjehu Europske unije, primjer svima drugima koji je mogu slijediti.
Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica rekla je da centar Doživi Europu nije samo prostor, nego mjesto gdje Europska unija postaje opipljiva, konkretna, stvarna i bliska.
– Hrvatska je u Europsku uniju unijela svoju kulturu, vrijednosti, a zauzvrat smo dobili sigurnost, mnogobrojne mogućnosti, ali i snagu zajedništva. Europska unija nije samo tržište i pravni okvir, to je zajednica naroda koja dijeli viziju mira, slobode i solidarnosti. Centar Doživi Europu približava tu viziju; priču o razvoju europske ideje od njezinih početaka pa sve do aktualnog saziva Europskog parlamenta i Europske komisije. Ovdje građani mogu saznati kako europske odluke nastaju – posebno se to odnosi na mlade – kako one izravno utječu na naše živote; o sigurnosti, zdravlju, okolišu, obrazovanju, tržištu rada, digitalnoj transformaciji – objasnila je Šuica. Naglasila je da centar Doživi Europu predstavlja poziv svim građanima da sudjeluju, postavljaju pitanja i traže odgovore, da budu dio europskog puta.
– Uvjerena sam da će svaki posjetitelj centra izaći iz njega bogatiji znanjem, razumijevanjem i osjećajem pripadnosti – poručila je Šuica.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, rekao je da otvaranjem centra Doživi Europu Hrvatska na jedan način postaje još bliža Europskoj uniji. Naglasio je da je interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu poruka svima, a posebno mladima, jer će oni biti lideri buduće Europe. Poručio je da će mladi voditi Europu sutrašnjice, za koju je uvjeren da će biti još uspješnija, čvršća te još otpornija na bilo kakve izazove – bilo sigurnosne, bilo gospodarske.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako multimedijski centar Doživi Europu predstavlja priliku za stjecanje točnih i kvalitetnih informacija o Europskoj uniji, njezinu funkcioniranju, politikama i vrijednostima koje oblikuju našu stvarnost. Naglasio je kako centar mladim generacijama nudi priliku za sudjelovanje u simulacijama donošenja odluka, čime im ti procesi postaju jasni i manje apstraktni. Poručio je kako takvi sadržaji ne samo da približavaju građanima europske teme, već potiču i sudjelovanje u europskim izborima, što je ključno za demokratske procese.
Inauguraciji centra Doživi Europu nazočili su i učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina, koji su bili u dvodnevnom posjetu Europskom parlamentu u Strasbourgu.
– U Europskom parlamentu mi je bilo jako lijepo, puno sam naučila, pogotovo o jedinstvu, o pravima žena. Svidjela mi se debata o pravima žena u kojoj sam iznijela svoje mišljenje. U ovoj debati najviše su pozitivna iskustva iznijeli sudionici iz Litve. Zanimljive su mi bile teme i o jedinstvu, različitosti te korupciji – podijelila je svoja iskustva učenica Dora Jurčević. Smatra da Europski parlament ima važnu ulogu u ujedinjenju europskih građana.
Multimedijski centar Doživi Europu u središtu Zagreba, u Bakačevoj ulici 3, otvorio je svoja vrata javnosti već početkom ožujka. Građanima je na dvije etaže dostupan izložbeni prostor s vizualno atraktivnim specijaliziranim sadržajem o Europskoj uniji te edukativna igra uloga zastupnika Europskog parlamenta.
Sadržaj je dostupan na 24 službena jezika Europske unije.
Zagreb je 15. europska prijestolnica u kojoj djeluje interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu.
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI