Connect with us

Medicina

Braniteljska populacija obolijeva i umire češće od niza bolesti

Objavljeno

/

Skupina muškaraca i žena u poslovnoj odjeći stoji ispred roll-up plakata s logotipom i natpisom 'HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo'. Nalaze se u zatvorenom prostoru, pozirajući za zajedničku fotografiju.
Foto: Ivana Vranješ

Vulnerabilna skupina s visokim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

S ciljem otkrivanja rizičnih čimbenika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja provodi javnozdravstvene akcije u braniteljskoj populaciji.

Uoči Svjetskog dana srca, koji se održava 29. rujna, u HZJZ-u je održan okrugli stol na kojem su predstavljeni najnoviji rezultati ove javnozdravstvene akcije.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da je HZJZ već 2016. godine započeo sa sistematskim pregledima hrvatskih branitelja. Do danas je ove preglede obavilo više od 100 tisuća branitelja.

– U bolnicama branitelji obavljaju osnovne pretrage kojima se dijagnosticiraju kronične nezarazne, ali i druge bolesti. Na taj način izravno ulaze u sustav te u bolnicama dobivaju dodatnu dijagnostiku i terapiju. Otišli smo i korak dalje s javnozdravstvenim akcijama među braniteljima. U zadnjih 12 mjeseci proveli smo 12 javnozdravstvenih akcija u veteranskim centrima, Ministarstvu hrvatskih branitelja i na drugim javnim mjestima. Prepoznali smo vulnerabilnost braniteljske populacije i intenzivno radimo na prevenciji i ranom otkrivanju najčešćih kardiovaskularnih bolesti kako bi se na vrijeme izliječile – pojasnio je Capak.

Rezultate javnozdravstvene akcije u braniteljskoj populaciji predstavila je voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj.

Tijekom godinu dana, od 12 javnozdravstvenih akcija, njih pet provedeno je u veteranskim centrima, a sedam akcija u šest gradova diljem Hrvatske. U okviru javnozdravstvenih akcija određivao se šećer u krvi, kolesterol, mjerio krvni tlak i pedobrahijalni indeks. Održana su savjetovanja o zdravim životnim navikama, prevenciji kardiovaskularnih bolesti i drugih kroničnih bolesti.

Ukupno je pregledano 1600 osoba – od toga 42 posto u veteranskim centrima, a 58 posto u javnozdravstvenim akcijama na javnim prostorima u gradovima. Branitelji su pozivani preko braniteljskih udruga i podružnica Ministarstva hrvatskih branitelja. Najveći udio pregledanih je u dobnim skupinama od 60 do 69 godina (41 posto). Od 50 do 59 godina pregledano je 29 posto osoba, a od 70 do 79 godina njih 21 posto.

– Čak 79 posto pregledanih osoba imalo je barem jednu povišenu vrijednost od kontroliranih parametara, a to su krvni tlak, šećer u krvi, kolesterol u krvi i pedobrahijalni indeks. Povišeni šećer u krvi imalo je 31 posto osoba, povišeni kolesterol zabilježen je kod 38 posto, a povišeni krvni tlak imalo je 54 posto pregledanih. Među osobama s povišenim krvnim tlakom, blagu hipertenziju (od 140 do 160 mmHg) imalo je 31 posto pregledanih, umjerenu (od 160 do 180 mmHg) 17 posto, a tešku hipertenziju (krvni tlak iznad 180 ili dijastolički veći od 110 mmHg) imalo je 6,5 posto osoba. Patološki nalaz pedobrahijalnog indeksa imalo je 6 posto pregledanih – pojasnila je Kralj.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da HZJZ ima poseban Odjel koji se bavi unaprjeđenjem zdravlja hrvatskih branitelja.

– Zadatak tog Odjela je praćenje podataka o zdravlju hrvatskih branitelja. Temeljem tih podataka, zajedno s Ministarstvom hrvatskih branitelja i cjelokupnim zdravstvenim sustavom, radimo na unaprjeđenju politike. To je izuzetno bitno, jer jedino podaci mogu dati smjernice za unaprjeđenje pojedinih politika. Tijekom sistematskih pregleda pregledano je više od 100 tisuća hrvatskih branitelja, a dijagnosticirano je više od 1500 malignih bolesti i preko 20 tisuća slučajeva dijabetesa tipa 2 – rekao je Benjak. U tijeku su pilot-projekti za unapređenje dijagnostike ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka pluća kod hrvatskih branitelja.

Benjak je poručio da je interdisciplinarna suradnja s Ministarstvom hrvatskih branitelja jedini način na koji se može utemeljeno unaprjeđivati zdravlje hrvatskih branitelja.

Predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Anita Milas-Anzić istaknula je da su hrvatski branitelji prepoznati u Ustavu Republike Hrvatske, gdje se navodi da se zaštiti hrvatskih branitelja posvećuje posebna pažnja zbog dugotrajnih i teških oštećenja izazvanih ratnim stradavanjem.

– U skladu s tim, Ministarstvo hrvatskih branitelja predano je očuvanju vrijednosti i stečevina Domovinskog rata te dosljedno provodi javne politike u cilju osiguravanja adekvatne skrbi onima kojima je Hrvatska najzahvalnija – pojasnila je Milas-Anzić. Naglasila je da Ministarstvo hrvatskih branitelja svojim aktivnostima ima cilj smanjiti pobol i smrtnost u području zdravstvene skrbi, ali i povećati trajanje i kvalitetu života branitelja, čemu doprinose i javnozdravstvene akcije.

– Pored programa koje provode Ministarstvo zdravstva i HZJZ, a to su nacionalni programi, Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi i dodatne programe za branitelje u području prevencije, liječenja, rehabilitacije i dugotrajne skrbi s ciljem poboljšanja njihove kvalitete života – objasnila je Milas-Anzić.

Ravnatelj Veteranskog centra Josip Lucić istaknuo je kako Ministarstvo hrvatskih branitelja s HZJZ-om intenzivno radi na produženju životnog vijeka i poboljšanju kvalitete života hrvatskih branitelja. Naglasio je da rat iza sebe ostavlja tragične posljedice na tijelu i psihi hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

– Dok je braniteljska populacija bila mlada, posljedice je lakše podnosila. Međutim, ulaskom u treću životnu dob, posljedice rata izbijaju kroz široki spektar bolesti. Svjedočimo tome da braniteljska populacija umire mlađa, intenzivnije umire i obolijeva od niza bolesti. Ministarstvo hrvatskih branitelja usko surađuje s HZJZ-om, zdravstvenim i drugim institucijama pokušavajući podići kvalitetu života braniteljske populacije koju ne izdvajamo od ostatka hrvatske populacije – pojasnio je Lucić.

Medicina

HZJZ održao panel-raspravu o unaprjeđenju spolnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sudionici panel-rasprave povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja, uz poruku 'Nema maženja bez paženja'.
Foto: Ivana Vranješ

U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja

Poslušaj članak

Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.

U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.

Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.

– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.

Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.

– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.

Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.

Ivana Vranješ

Nastavite čitati

Medicina

MENTALNO ZDRAVLJE Odrasli s invaliditetom najugroženiji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba u invalidskim kolicima na gradskoj ulici ispred hotela, snimljena crno-bijelom fotografijom.
Foto: Pexels

Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije

Poslušaj članak

Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.

Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.

Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.

Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.

U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?

Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.

Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.

Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.

Nastavite čitati

Medicina

SPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi na drvenom molu uz more i promatra planine koje se uzdižu duž obale.
Foto: Pexels

Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja

Poslušaj članak

Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.

Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.  

Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.

No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.

Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.

Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.

Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.

Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu