Vulnerabilna skupina s visokim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
S ciljem otkrivanja rizičnih čimbenika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja provodi javnozdravstvene akcije u braniteljskoj populaciji.
Uoči Svjetskog dana srca, koji se održava 29. rujna, u HZJZ-u je održan okrugli stol na kojem su predstavljeni najnoviji rezultati ove javnozdravstvene akcije.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da je HZJZ već 2016. godine započeo sa sistematskim pregledima hrvatskih branitelja. Do danas je ove preglede obavilo više od 100 tisuća branitelja.
– U bolnicama branitelji obavljaju osnovne pretrage kojima se dijagnosticiraju kronične nezarazne, ali i druge bolesti. Na taj način izravno ulaze u sustav te u bolnicama dobivaju dodatnu dijagnostiku i terapiju. Otišli smo i korak dalje s javnozdravstvenim akcijama među braniteljima. U zadnjih 12 mjeseci proveli smo 12 javnozdravstvenih akcija u veteranskim centrima, Ministarstvu hrvatskih branitelja i na drugim javnim mjestima. Prepoznali smo vulnerabilnost braniteljske populacije i intenzivno radimo na prevenciji i ranom otkrivanju najčešćih kardiovaskularnih bolesti kako bi se na vrijeme izliječile – pojasnio je Capak.
Rezultate javnozdravstvene akcije u braniteljskoj populaciji predstavila je voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj.
Tijekom godinu dana, od 12 javnozdravstvenih akcija, njih pet provedeno je u veteranskim centrima, a sedam akcija u šest gradova diljem Hrvatske. U okviru javnozdravstvenih akcija određivao se šećer u krvi, kolesterol, mjerio krvni tlak i pedobrahijalni indeks. Održana su savjetovanja o zdravim životnim navikama, prevenciji kardiovaskularnih bolesti i drugih kroničnih bolesti.
Ukupno je pregledano 1600 osoba – od toga 42 posto u veteranskim centrima, a 58 posto u javnozdravstvenim akcijama na javnim prostorima u gradovima. Branitelji su pozivani preko braniteljskih udruga i podružnica Ministarstva hrvatskih branitelja. Najveći udio pregledanih je u dobnim skupinama od 60 do 69 godina (41 posto). Od 50 do 59 godina pregledano je 29 posto osoba, a od 70 do 79 godina njih 21 posto.
– Čak 79 posto pregledanih osoba imalo je barem jednu povišenu vrijednost od kontroliranih parametara, a to su krvni tlak, šećer u krvi, kolesterol u krvi i pedobrahijalni indeks. Povišeni šećer u krvi imalo je 31 posto osoba, povišeni kolesterol zabilježen je kod 38 posto, a povišeni krvni tlak imalo je 54 posto pregledanih. Među osobama s povišenim krvnim tlakom, blagu hipertenziju (od 140 do 160 mmHg) imalo je 31 posto pregledanih, umjerenu (od 160 do 180 mmHg) 17 posto, a tešku hipertenziju (krvni tlak iznad 180 ili dijastolički veći od 110 mmHg) imalo je 6,5 posto osoba. Patološki nalaz pedobrahijalnog indeksa imalo je 6 posto pregledanih – pojasnila je Kralj.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da HZJZ ima poseban Odjel koji se bavi unaprjeđenjem zdravlja hrvatskih branitelja.
– Zadatak tog Odjela je praćenje podataka o zdravlju hrvatskih branitelja. Temeljem tih podataka, zajedno s Ministarstvom hrvatskih branitelja i cjelokupnim zdravstvenim sustavom, radimo na unaprjeđenju politike. To je izuzetno bitno, jer jedino podaci mogu dati smjernice za unaprjeđenje pojedinih politika. Tijekom sistematskih pregleda pregledano je više od 100 tisuća hrvatskih branitelja, a dijagnosticirano je više od 1500 malignih bolesti i preko 20 tisuća slučajeva dijabetesa tipa 2 – rekao je Benjak. U tijeku su pilot-projekti za unapređenje dijagnostike ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka pluća kod hrvatskih branitelja.
Benjak je poručio da je interdisciplinarna suradnja s Ministarstvom hrvatskih branitelja jedini način na koji se može utemeljeno unaprjeđivati zdravlje hrvatskih branitelja.
Predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Anita Milas-Anzić istaknula je da su hrvatski branitelji prepoznati u Ustavu Republike Hrvatske, gdje se navodi da se zaštiti hrvatskih branitelja posvećuje posebna pažnja zbog dugotrajnih i teških oštećenja izazvanih ratnim stradavanjem.
– U skladu s tim, Ministarstvo hrvatskih branitelja predano je očuvanju vrijednosti i stečevina Domovinskog rata te dosljedno provodi javne politike u cilju osiguravanja adekvatne skrbi onima kojima je Hrvatska najzahvalnija – pojasnila je Milas-Anzić. Naglasila je da Ministarstvo hrvatskih branitelja svojim aktivnostima ima cilj smanjiti pobol i smrtnost u području zdravstvene skrbi, ali i povećati trajanje i kvalitetu života branitelja, čemu doprinose i javnozdravstvene akcije.
– Pored programa koje provode Ministarstvo zdravstva i HZJZ, a to su nacionalni programi, Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi i dodatne programe za branitelje u području prevencije, liječenja, rehabilitacije i dugotrajne skrbi s ciljem poboljšanja njihove kvalitete života – objasnila je Milas-Anzić.
Ravnatelj Veteranskog centra Josip Lucić istaknuo je kako Ministarstvo hrvatskih branitelja s HZJZ-om intenzivno radi na produženju životnog vijeka i poboljšanju kvalitete života hrvatskih branitelja. Naglasio je da rat iza sebe ostavlja tragične posljedice na tijelu i psihi hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
– Dok je braniteljska populacija bila mlada, posljedice je lakše podnosila. Međutim, ulaskom u treću životnu dob, posljedice rata izbijaju kroz široki spektar bolesti. Svjedočimo tome da braniteljska populacija umire mlađa, intenzivnije umire i obolijeva od niza bolesti. Ministarstvo hrvatskih branitelja usko surađuje s HZJZ-om, zdravstvenim i drugim institucijama pokušavajući podići kvalitetu života braniteljske populacije koju ne izdvajamo od ostatka hrvatske populacije – pojasnio je Lucić.
