Kutak za stručnjake
Blagdani i mentalno zdravlje

Piše: Ines Kovačić
savjetodavni terapeut i dopredsjednica Udruge Životna linija
Bliže nam se blagdani… Često se opisuju kao vrijeme veselja, zajedništva, blagostanja, ljubavi, sreće i emocionalnog ispunjenja. Ulice su ukrašene, lampice trepere, s radija se čuju vesele melodije i mnogi se osjećaju kao da se od njih očekuje da budu sretni
Poslušaj članak
Kod značajnog broja ljudi upravo u tom razdoblju dolazi do pogoršanja depresivnih simptoma, anksioznosti i osjećaja praznine.
Blagdani sami po sebi ne uzrokuju depresiju. Oni djeluju kao emocionalni okidači koji aktiviraju ranije doživljene odnose, nerazriješene gubitke i unutarnje slike ‘idealne obitelji’ ili ‘uspješnog života’. Osobe često reagiraju ne na stvarni blagdan, nego na nesvjesnu usporedbu između onoga što jest i onoga što ‘bi trebalo biti’. Za mnoge je upravo ta razlika izvor tuge, srama ili beznađa.
Depresija se tada ne javlja zato što nešto nedostaje izvana, nego zato što se ponovno proživljava unutarnji osjećaj gubitka.
Za razliku od drugih blagdana, Nova godina nosi snažnu simboliku završetka i novog početka. Za neke je posebno osjetljivo razdoblje jer simbolizira prolazak vremena, završetak jedne faze života, dovodi do procjene vlastite vrijednosti i postignuća.
Što možemo učiniti?
Blagdani nose snažnu poruku da ‘bi trebalo biti lijepo’. Važno je prepoznati da osjećaj tuge ili ambivalencije tijekom blagdana nije znak neuspjeha, već da su ti osjećaji normalni. Dopuštanje stvarnih osjećaja često smanjuje njihovu jačinu.
Dobro je pitati se ‘Čija očekivanja pokušavam ispuniti?’ kao i dopustiti si tugovanje jer blagdani često bude tugu za izgubljenim odnosima, neostvarenim životnim putevima i propuštenim prilikama. Depresija se često smanjuje kako se toj tuzi da prostor, umjesto da se potiskuje ili moralizira. Važno je razlikovati realni od idealnog ‘novog početka’. Nova godina ne mora biti trenutak potpune promjene. Nova godina ne treba ništa dokazivati.
Kada netko u blagdansko vrijeme pati, nije mu potrebna motivacija niti savjet, nego emocionalna prisutnost. Rečenice koje priznaju osjećaje, primjerice: ‘Vidim da ti je teško’, djeluju snažnije od pokušaja da se tuga ukloni. Osobe trebaju razumijevanje, a ne rješenje problema. Blagdanska depresija nije znak slabosti, nego razumljiv odgovor na unutarnje sukobe, gubitke i ideale. Ne treba se bojati jer je to proces upoznavanja sebe. Važno je znati da ćemo je preživjeti.
Ponekad je teško ‘ostati svoj’ pod pritiscima društva, kulture, tradicije. Važno je sjetiti se da mi ništa ne moramo, nismo bespomoćni… Imamo moć donijeti odluke o svojim daljnjim koracima, imamo utjecaj na sebe, svoje granice, svoje izbore, imamo pravo promijeniti nešto, možda smisliti neke svoje nove tradicije.
Blagdani nisu emocionalni lijek, niti bi to trebali biti. Tuga, ambivalencija i osjećaj praznine često su razumljivi odgovori na duboko ukorijenjena iskustva. Umjesto da se od sebe i drugih zahtijeva obavezna sreća, možda je važnije dopustiti si iskren odnos prema vlastitim emocijama, dopustiti sebi i drugima da budu upravo onakvi kakvi jesu u tom trenutku, osobito u razdobljima koja simboliziraju završetke i nove početke.
Kutak za stručnjake
Svjetska stručnjakinja za mucanje Vivian Sisskin dolazi u Split
Tijekom trodnevnog programa naglasak će biti na boljem razumijevanju mucanja i pristupu koji, uz govor, uzima u obzir i osjećaje, strahove te svakodnevne izazove s kojima se susreću osobe koje mucaju
Poslušaj članak
Od 15. do 17. listopada u Tehnološkom parku Split gostovat će profesorica Vivian Sisskin, ugledna američka logopedinja i svjetska stručnjakinja za mucanje. Njezin dolazak organizira Udruga za pomoć osobama koje mucaju i njihovim obiteljima „Horizonti glasa“, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije.
Tijekom trodnevnog programa naglasak će biti na boljem razumijevanju mucanja i pristupu koji, uz govor, uzima u obzir i osjećaje, strahove te svakodnevne izazove s kojima se susreću osobe koje mucaju.
Profesorica Sisskin poznata je po terapijskom pristupu ARTS, koji pomaže osobama koje mucaju smanjiti izbjegavanje govornih situacija i slobodnije komunicirati. Prva dva dana, 15. i 16. listopada, održat će se stručna radionica namijenjena logopedima, psiholozima, psihoterapeutima i drugim stručnjacima koji rade s osobama koje mucaju. Na radionici će sudjelovati stručnjaci iz Hrvatske i susjednih zemalja.
U subotu, 17. listopada, od 11 do 13 sati održat će se interaktivno predavanje namijenjeno osobama koje mucaju i roditeljima djece koja mucaju. To je prilika za upoznavanje s drukčijim pogledom na mucanje i razgovor o iskustvima koja često ostaju skrivena.
– Mucam cijeli život. Znam da najteži dio nije ono što se čuje, nego sve ono što prešutimo i preskočimo da nas nitko ne bi čuo. Željeli smo da ovo znanje dođe u Hrvatsku i ostane ovdje, kod ljudi koji rade s djecom i odraslima koji mucaju – istaknula je Vesna Palaversa, predsjednica Udruge „Horizonti glasa“.
Profesorica Sisskin u Europu dolazi u sklopu programa Fulbright, a njezino gostovanje u Splitu održava se uoči Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju, koji se obilježava 22. listopada.
Udruga „Horizonti glasa“, osnovana 2025. godine, nastoji osobama koje mucaju pružiti siguran prostor, roditeljima podršku i informacije, a stručnjake potaknuti na veći interes za ovo područje.
Događaj se održava uz podršku Splitsko-dalmatinske županije i logopedskog kabineta Logopedika. Sponzori su JANAF, Rast, OPG Matulić, Leda i izdavačka kuća Alfa, dok je medijski pokrovitelj Slobodna Dalmacija.
Informacije i ulaznice: shop.adriaticket.com – „Afirmativni pristup mucanju“.
Kontakt za dodatne informacije je Vesna Palaversa, predsjednica Udruge „Horizonti glasa“, na broj 091 513 3990 ili putem e-pošte horizonsofvoice@gmail.com.
Kutak za stručnjake
Obvezni razdjelnici topline mogli bi ugroziti zdravlje ranjivih skupina
Piše: mr. sc. Andreja Marcetić
znanstvenica i stručnjakinja za javne politike, Centar za potporu i inkluziju u zajednici
Povratak obvezne ugradnje razdjelnika topline u višestambene zgrade izaziva sve više prijepora, osobito zbog mogućih posljedica za osobe s invaliditetom, starije osobe, kronične bolesnike i obitelji s djecom
Poslušaj članak
Iako se mjera predstavlja kao doprinos energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji, brojni stručni argumenti upućuju na to da bi njezina primjena mogla dovesti do suprotnog učinka.
Naime, ako građani zbog straha od visokih računa počnu manje grijati svoje stanove, posljedica mogu biti hladniji domovi, veći zdravstveni rizici i rast energetskog siromaštva. Za mnoge osobe s invaliditetom toplina doma nije pitanje udobnosti, nego osnovni preduvjet zdravlja, sigurnosti i samostalnog života. Osobe koje zbog zdravstvenog stanja veći dio dana provode kod kuće ili ovise o medicinskim uređajima posebno su osjetljive na niže temperature.
Europski propisi, na koje se hrvatsko zakonodavstvo poziva, ne propisuju bezuvjetnu obveznu ugradnju razdjelnika. Direktiva o energetskoj učinkovitosti predviđa njihovu primjenu samo kada je ona tehnički izvediva i ekonomski opravdana, uz istodobnu zaštitu kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom i drugih ranjivih skupina. Upravo zbog toga postavlja se pitanje je li sadašnji model u skladu s ciljevima europskog zakonodavstva.
Dodatni problem predstavlja činjenica da razdjelnici ne mjere stvarnu potrošnju toplinske energije pojedinog stana, već služe raspodjeli ukupne potrošnje cijele zgrade. Stručnjaci već godinama upozoravaju da su očekivane uštede relativno male te da njihova isplativost nije jednoznačno dokazana.
Posebno su sporne financijske posljedice za stanare koji ne ugrade razdjelnike. Prema važećim pravilima, za stan od 50 četvornih metara godišnja naknada mogla bi doseći oko 300 eura, odnosno gotovo 3000 eura tijekom deset godina, dok je cijena same ugradnje višestruko niža. Uz to, obračun potrošnje za stanove bez razdjelnika može biti nekoliko puta veći od prosjeka zgrade, iako stvarna potrošnja često nije toliko viša. Takav model mogao bi najteže pogoditi upravo kućanstva s osobama s invaliditetom, umirovljenicima i obiteljima s djecom.
Postavlja se i pitanje ostvaruje li mjera uopće željeni klimatski učinak. Ako građani zbog visokih troškova smanje centralno grijanje, a stanove počnu dogrijavati električnim grijalicama ili klima-uređajima, ukupna potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova mogu porasti umjesto da se smanje. Time bi se dovela u pitanje i usklađenost mjere s ciljevima zelene tranzicije.
Sporno pitanje već je stiglo i pred Ustavni sud, kojem su podneseni prijedlozi za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o tržištu toplinske energije i pripadajućih pravilnika. Podnositelji smatraju da su pojedine odredbe nerazmjerne te da mogu dovesti do povrede prava vlasništva, jednakosti građana i europskih pravnih standarda.
Kao dugoročno učinkovitije rješenje ističu se ulaganja u energetsku obnovu zgrada, bolju toplinsku izolaciju, modernizaciju sustava grijanja i druge mjere koje trajno smanjuju potrošnju energije, bez ugrožavanja zdravlja i životnog standarda najranjivijih građana. Takav pristup, smatraju zagovornici promjena, istodobno bi pridonio energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i socijalnoj pravednosti.
Kutak za stručnjake
Ljeto, putovanja i život sa stomom ili kateterom
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike
Poslušaj članak
Ljeto je uvijek asocijacija na odmor, putovanja, više vremena na otvorenom i opušteniji ritam života, ali za osobe koje imaju kateter ili stomu ono donosi i neke dodatne izazove o kojima je važno razmišljati unaprijed.
Visoke temperature, pojačano znojenje, promjene rutine, duža putovanja i boravak izvan kuće mogu povećati rizik od infekcija, iritacija kože, dehidracije i neugodnih komplikacija koje se često zanemaruju dok se ne pojave prvi problemi.
Kod osoba s urinarnim kateterom ljetne vrućine posebno povećavaju mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Tijelo se više znoji, gubi tekućinu, a urin postaje koncentriraniji, što pogoduje razvoju bakterija.
Zato je tijekom ljeta iznimno važno unositi dovoljno tekućine, čak i kada osoba nema osjećaj žeđi. Treba paziti i na redovito pražnjenje vrećice te održavanje higijene područja oko katetera, osobito nakon kupanja, znojenja ili duljeg sjedenja tijekom putovanja.
Kateter i cjevčice ne smiju biti savijeni ili pritisnuti jer se tijekom vožnje i dugog sjedenja lako može usporiti protok mokraće, što povećava rizik od komplikacija.
Osobe sa stomom tijekom ljeta često imaju problema s odljepljivanjem podloga zbog znojenja i vlage. Koža oko stome tada postaje osjetljivija, crvenija i sklonija iritacijama. Važno je koristiti proizvode koji dobro prijanjaju uz kožu i po potrebi češće mijenjati podlogu.
Nakon kupanja u moru ili bazenu preporučuje se pažljivo osušiti područje oko stome jer vlaga koja ostane ispod podloge može izazvati oštećenje kože ili slabije prianjanje. Mnogi se boje odlaska na plažu ili nošenja laganije odjeće, ali uz dobru pripremu i kvalitetna pomagala moguće je bez većih ograničenja uživati u ljetnim aktivnostima.
Dulja putovanja zahtijevaju dodatnu organizaciju. Nikada nije dobro nositi samo minimalnu količinu potrebnog materijala jer tijekom puta može doći do kašnjenja, gubitka prtljage ili neočekivanih situacija.
Preporučuje se uvijek imati barem dvostruko više potrošnog materijala nego što se procjenjuje da će biti potrebno. Rezervne vrećice, podloge, kateteri, dezinfekcijska sredstva, zaštitne maramice i dodatna odjeća trebali bi biti pri ruci, a ne spremljeni duboko u kofer.
Tijekom ljetnih putovanja posebno treba paziti gdje se materijal čuva jer visoke temperature u automobilu mogu oštetiti ljepila, plastiku i sterilna pakiranja.
Jedna od skrivenih opasnosti ljeta je upravo osjećaj sigurnosti kada sve djeluje stabilno. Ljudi tada često zanemare prve znakove problema poput peckanja, neugodnog mirisa urina, promjene boje kože oko stome, sitnog curenja ili blage boli.
Međutim, upravo ti simptomi mogu biti prvi znak infekcije ili oštećenja kože koje se po vrućinama može vrlo brzo pogoršati. Dugotrajno sjedenje tijekom putovanja također povećava rizik od pritiska na područje stome ili katetera, a kod starijih i slabije pokretnih osoba može dovesti i do rana na koži.
Važno je misliti i na prehranu. Ljeti se češće konzumira laganija hrana, gazirana pića, sladoledi i voće, ali neke namirnice mogu pojačati stvaranje plinova, proljev ili neugodne mirise, što osobama sa stomom može stvarati dodatnu nelagodu.
Dehidracija je posebno opasna kod ileostome jer tijelo tada gubi više tekućine i elektrolita nego inače. Zato nije dovoljno piti samo vodu, već treba voditi računa i o unosu minerala i soli, osobito tijekom velikih vrućina.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike.
Ljeto može biti ugodno i sigurno razdoblje i za osobe s kateterom ili stomom, ali samo ako se na vrijeme razmišlja o stvarima koje drugi često uzimaju zdravo za gotovo. Važnu ulogu u cijeloj priči jasno ima i kvaliteta, funkcionalnost pomagala.
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
Moderna vremenaPrije 2 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine




