Asistivna tehnologija
Asistivna tehnologija na radnom mjestu
Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini
Pravo na rad je, prema Europskoj konvenciji za ljudska prava, jedno je od temeljnih prava svakoga čovjeka. Međutim, svjedoci smo toga kako se ni u ovom segmentu prema svima ne postupa jednako.
Kad se radi o zapošljavanju osoba s invaliditetom, OSI populacija je još uvijek u velikoj mjeri zapostavljena, što zbog needuciranosti poslodavaca, što zbog loše ili nikakve prilagodbe radnog mjesta.
Upravo prilagodba radnog mjesta ključna je kako bi osoba s invaliditetom mogla pokazati svoj puni potencijal u poslovnom okruženju.
Postoji nekoliko asistivnih alata koji mogu doprinijeti boljoj produktivnosti osoba s invaliditetom na radnom mjestu. Jedna od takvih asistivnih pomagala su i ergonomske tipkovnice.
Takve vrste tipkovnica pomažu osobama koje imaju invaliditet gornjih eksremiteta – ruku ili zapešća.
Postoje tipkovnice različitih veličina, a koje se mogu prilagoditi korisniku. Koristeći njih smanjuje se raspon pokreta koji osoba s invaliditetom mora napraviti kako bi koristila tipkovnicu. Ovakve tipkovnice mogu stati između naslona za ruke na invalidskim kolicima što osobi koja koristi takvu tipkovnicu stvara minimalan napor pri pokretu ruku.
Nadalje, specijalizirane programabilne tipkovnice omogućuju prilagođenije rasporede i značajke. Tipkovnice visoke vidljivosti uključuju veći kontrast boja ili veće tipke kako bi ih bilo lakše vidjeti. Naljepnice za povećanje kontrasta također su jedan od prilagodljivih alata koji najviše mogu pomoći osobama s oštećenjem vida.
Također postoje i virtualne tipkovnice ili tipkovnice na zaslonu računala, a osobe smanjene pokretljivosti gornjih ekstremiteta mogu se služiti njome pomoću miša ili zaslona osjetljivog na dodir. Postoje i napredne postavke gdje korisnik mišem može upravljati pomicanjem glave ili očiju.
Kada su u pitanju osobe oštećenog sluha, njima je za rad potrebna prilagodba u vidu slušnih pomagala, dok bi oni kojima to nije dovoljno kako bi funkcionirali na poslu trebali koristiti pojačivače zvuka. To se može postići koristeći Bluetooth sustav, audio indukcijske petlje, FM ili infracrvene sustave.
Također, ako gluhe osobe moraju prisustvovati na poslovnim sastancima, treba im se omogućiti titlove za praćenje sastanaka. Oni pomažu gluhim i nagluhim osobama da mogu pratiti i razumiju sve što je izrečeno na sastanku.
Što se tiče osoba s oštećenjem vida njima je za rad neophodan softver za prepoznavanje glasa. Pomoću glasovnih naredbi slijepe osobe mogu diktirati tekst ukoliko im je potrebno da izrade neki dokument i slično. U današnje vrijeme postoji dosta softvera kao što su Siri i Alexa na novijim mobilnim telefonima.
Isto tako, postoje povećala zaslona. Korisnik može postaviti kursor iznad područja koje želi povećati ili ga postaviti da se automatski pomiče unaprijed određenom brzinom. Mnoga povećala zaslona također omogućuju korisniku povećanje kontrasta boja kako bi lakše prepoznao što piše na zaslonu.
Neke platforme imaju ugrađena povećala zaslona. Windows nudi Windows Magnifier, Apple ima Display Zoom, dok se korisnici Androida mogu poslužiti s Magnifierom. Isto tako postoje alternative kao što su SuperNova i ZoomText.
Naposljetku, postoji i nešto što se zove Brailleovi zasloni. Riječ je o elektroničkoj tipkovnici na Brailleovom pismu. Brailleovi zasloni povezuju se s računalima, tabletima ili pametnim telefonima i omogućuju vam da upisujete i čitate tekst na Brailleovom pismu.
To omogućuje slijepim i slabovidnim osobama da brže i efikasnije obavljaju svoje radne zadatke.
Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.
Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.
ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.
Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.
U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.
ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.
Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.
Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.
Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.
Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.
– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.
Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.
Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.
Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.
– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.
Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.
Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom
Poslušaj članak
Ova sjajna, neopisivno korisna tehnologija u skorijoj bi budućnosti trebala postati dostupna svima, pa i onim siromašnijim slojevima društva.
Govorimo o bioničkom egzoskeletu, a najavu da bi ova asistivna tehnologija uskoro mogla krenuti u masovniju proizvodnju, pa samim time biti i jeftinija, izrekao je Sam Walmsley iz londonske konzultantske tvrtke Orthotic Consultancy, koja provodi ispitivanje tržišta.
Kako Walmsley sam kaže, egzoskeleti će ‘biti dostupni masama’.
Bionički egzoskelet, koji proizvodi tvrtka Bionic Power, testirao je sedmogodišnji dječak s cerebralnom paralizom Asger iz Strouda u Gloucestershireu koji nije krio oduševljenje zbog mogućnosti kretanja bez tuđe pomoći. Prvi je put, kaže, do škole hodao sam i to mu je iskustvo bilo ‘ludo uzbudljivo’.
Dakako, ovog trenutka problem s ovim egzoskeletom, dizajniranim za mališane svih uzrasta, njegova je paprena cijena od 72 tisuće britanskih funti, što i ne čudi uzimajući u obzir troškove proizvodnje. No to bi se do kraja ovog desetljeća moglo promijeniti, a vjeruje se da bi bioničke egzoskelete zdravstveni sustavi nekih razvijenijih zemalja mogli staviti na listu osnovnih pomagala.
Podjsetimo, cerebralna paraliza pogađa otprilike jedno od 400 djece na svjetskoj razini, što uopće nije zanemariva brojka. Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom, dakle razvojnim invaliditetom koji utječe na kretanje i koordinaciju.
Mama dječaka Asgera vjeruje da će ipak uspjeti prikupiti sredstva za kupnju egzoskeleta, no za tu misiju će im trebati humanitarna akcija.
– Invaliditet je skup – bila je kratka mama Holy.
Jer kućanstvima u kojima žive djeca s invaliditetom potrebno je barem tisuću eura više mjesečno negoli drugim kućanstvima kako bi postigli isti životni standard, prema podacima dobrotvorne organizacije Scope. Ista organizacija provela je istraživanje prema kojemu se ta razlika znatno povećava iz godine u godinu, a to je za obitelji frustrirajuće i iscrpljujuće.
Osnivačica dobrotvorne organizacije Action Cerebral Palsy, Amanda Richardson, rekla je da prepreke u pristupu pristupačnoj tehnologiji i stručnjacima mogu stvoriti tjeskobu za obitelji.
– Djeca s cerebralnom paralizom jedna su od skupina koje najdulje čekaju na upućivanje i intervencije – rekla je Richardson.
Posudionica pomagala namijenjena je prvenstveno starijim osobama koje prije konačne odluke o kupnji žele provjeriti korisnost i učinkovitost pojedinog pomagala u svakodnevnom životu i u vlastitom okruženju
Poslušaj članak
Hrvatski savez slijepih otvorio je prvu posudionicu tiflotehničkih i asistivnih pomagala, s ciljem pružanja dodatne podrške osobama s oštećenjem vida, osobito starijima koji se prvi put susreću s asistivnom tehnologijom.
Iskustvo u praksi pokazuje da ne odgovaraju sva pomagala svim korisnicima jednako, pa mogućnost isprobavanja prije kupnje ima veliku važnost. Na taj se način smanjuje rizik od nepotrebnih financijskih izdataka te se osigurava da odabrano pomagalo uistinu odgovara individualnim potrebama i navikama korisnika.
Posudionica je uspostavljena uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kroz program ‘Podrži i osnaži, na sretniju starost se odvaži’. Namijenjena je prvenstveno starijim osobama koje prije konačne odluke o kupnji žele provjeriti korisnost i učinkovitost pojedinog pomagala u svakodnevnom životu i u vlastitom okruženju.
Korisnicima su na raspolaganju različita pomagala, među kojima su mobitel BlindShell Classic 3, dugi bijeli štap Revolution, govorni reproduktor I-Speak 2, osobna i kuhinjska govorna vaga na hrvatskom jeziku, elektroničko povećalo Looky Round 2.1, privjesak sat na hrvatskom jeziku te Ikonn set asistivnih pomagala. Pomagala se u pravilu mogu posuditi na razdoblje od 15 dana, a iznimno, u opravdanim slučajevima, najdulje do 30 dana.
Posudba se ostvaruje uz prethodni dogovor i ispunjavanje obrasca koji se potpisuje prilikom preuzimanja pomagala. U obrascu se evidentiraju podaci o korisniku, vrsti pomagala i trajanju posudbe, dok se pri povratu bilježi datum vraćanja i stanje opreme.
Pravila posudionice dostupna su na mrežnoj stranici Hrvatskog saveza slijepih te jasno definiraju prava i obveze korisnika, trajanje posudbe i postupak povrata, kako bi se osiguralo transparentno i sigurno korištenje pomagala.
Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih dodatno ističe kako u radu s osobama s oštećenjem vida često uočavaju koliko je važno da pomagalo bude prilagođeno individualnim potrebama i navikama korisnika. Posudionica, naglašava, omogućuje da korisnici prije kupnje isprobaju pomagala i tehnologije u poznatom okruženju, kroz aktivnosti koje svakodnevno obavljaju. Uz samu posudbu osigurana je i stručna podrška u odabiru i korištenju pomagala, što korisnicima pruža dodatnu sigurnost i potiče veću samostalnost.
U Savezu vjeruju da će ova inicijativa pomoći korisnicima da lakše odaberu pomagala koja im najbolje odgovaraju te da aktivnije sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima i društvu.
Svi zainteresirani mogu se javiti na e-mail adresu: nikolina.kusterbajn@savez-slijepih.hr ili telefon: 01/4211-231.
Vise o posudionici i pomagalima doznajte ovdje.
Tko su Purger i Purgerica?
Tajne Medvedgrada: između povijesti i legende
Fran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
ZAŽELI Kako spriječiti institucionalizaciju osoba s invaliditetom
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 7 danaProjekt ‘Korak bliže društvu’ donosi nove socijalne usluge u Knin
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaStipendije za učenike s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu