Connect with us

Vijesti

Arancini iliti sicilijanske rižine kuglice

Published

on

Ova slika prikazuje hrskave, zlatno smeđe kuglice koje izgledaju kao pržena hrana, postavljene na bijeli papir.
Foto: Pixabay

Arancini se često prave s različitim punjenjima poput ragua, šunke, graška ili sira. Možete eksperimentirati s različitim punjenjima prema vašim preferencijama

Sastojci:

  • 340 g riže za rižoto
  • 1 l pileće ili povrtne juhe
  • 1 luk, sitno sjeckan
  • 2 češnja češnjaka, sitno sjeckana
  • 100 ml šalice bijelog vina (opcionalno)
  • 50 g ribanog parmezana
  • sol i papar po ukusu
  • 2 jaja, lagano razmućena
  • 100 g krušnih mrvica
  • 200 g mozzarelle, narezane na male kockice
  • biljno ulje za prženje

Priprema:

U velikoj tavi dinstajte luk i češnjak na malo maslinovog ulja dok ne omekšaju.

Dodajte rižu u tavu i dinstajte kratko, miješajući, dok se riža ne obloži uljem.

Postepeno dodajte bijelo vino (ako koristite) i pustite da ispari.

Dodajte pileću ili povrtnu juhu, malo po malo, kuhajte i neprekidno miješajte dok riža ne postane mekana i kremasta.

Umiješajte ribani parmezan i sol i papar po ukusu. Ostavite smjesu da se ohladi.

Oblikujte male loptice od ohlađene riže, stavite komadić mozzarelle u sredinu svake loptice, a zatim ih dobro zatvorite.

Uvaljajte svaku lopticu u razmućena jaja, a zatim u krušne mrvice.

Zagrijte biljno ulje u dubokom loncu ili tavi na srednje jakoj vatri. Pržite arancine u zagrijanom ulju dok ne postanu zlatno smeđe boje sa svih strana.

Ocijedite arancine na papirnatom ručniku kako biste uklonili višak ulja.

Poslužite arancine tople i uživajte!

    In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

    Continue Reading

    Vijesti

    Trg Kature uskoro bez prepreka za osobe s invaliditetom

    Published

    on

    Fotografija prikazuje gradilište na otvorenom prostoru. Na slici se mogu primijetiti žute barijere koje ograđuju područje gradilišta, radnika koji radi na zidu od kamenih blokova, stepenice koje vode prema zgradi s desne strane, te razne građevinske materijale i opremu poput betonske miješalice i hrpe šljunka u pozadini. U pozadini su također vidljivi parkirani automobili i nekoliko stabala. Cijeli prizor odaje dojam gradnje ili renovacije u urbanom okruženju.
    Foto: Grad Labin

    Projekt uključuje izgradnju dviju prilaznih rampi koje će povezivati Ulicu Prilaz Vetva 14 s trgom Kature, čime se uklanjaju postojeće arhitektonske barijere

    Poslušaj članak

    Grad Labin privodi kraju projekt poboljšanja pristupačnosti javnog trga u naselju Kature, s ciljem omogućavanja lakšeg i sigurnijeg kretanja svih građana, posebice osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

    Projekt uključuje izgradnju dviju prilaznih rampi koje će povezivati Ulicu Prilaz Vetva 14 s trgom Kature, čime se uklanjaju postojeće arhitektonske barijere. Građevinski radovi su u završnoj fazi, a do kraja ožujka planirano je postavljanje obostrane zaštitne ograde, čime će projekt biti dovršen.

    Ukupna vrijednost projekta iznosi 25.411,25 eura, od čega je Grad Labin iz svog proračuna osigurao 10.411,25 eura, dok je preostalih 15.000 eura dobiveno putem bespovratnih sredstava kroz Javni poziv za sufinanciranje projekata pristupačnosti osobama s invaliditetom

    – Svaki infrastrukturni zahvat koji poboljšava kvalitetu života naših sugrađana za nas je od iznimne važnosti. Ovaj projekt nije samo građevinski poduhvat, već jasna poruka da Labin postaje grad bez prepreka, gdje svi građani imaju jednake mogućnosti za kretanje i sudjelovanje u društvenom životu. Na tome ćemo nastaviti raditi i dalje. Ponekad su upravo manji, svakodnevni projekti ti koji čine najveću razliku, a naš cilj je omogućiti jednostavniji i kvalitetniji život svim Labinjanima – zadovoljan napretkom projekta kazao je gradonačelnik Valter Glavičić.

    Ovaj projekt značajan je korak prema unapređenju urbanog prostora i osiguravanju jednakih mogućnosti za sve građane, čineći trg Kature dostupnim i pristupačnim za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

    Continue Reading

    Vijesti

    Pregled stanja tržišta rada u 2024. godini

    Published

    on

    Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
    Foto: Pixabay

    Rast broja ugovora ‘za stalno’, najtraženiji radnici u Hrvatskoj i dalje prodavači, konobari te skladištari

    Analiza tržišta rada u Hrvatskoj, koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao, otkriva kako je tijekom 2024. godine objavljeno više od 324.000 oglasa za posao. Iako na prvi pogled to predstavlja blagi pad od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, stvarna slika tržišta rada znatno je dinamičnija.

    Ako pogledamo jedinstvene oglase, odnosno natječaje za posao koji su objavljeni na više platformi, ali se u statističkoj analizi računaju kao jedna jedinica, dolazimo do podatka da je tijekom 2024. godine objavljeno 251.000 jedinstvenih oglasa, što je 0,2% manje u odnosu na 2023. godinu.

    Međutim, da bismo stekli cjelovitu sliku, potrebno je uzeti u obzir ključan faktor – nastavak rasta zapošljavanja stranih radnika, koji se sve češće odvija putem alternativnih kanala, a ne isključivo kroz standardne oglase za posao.

    U tom kontekstu, agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika odigrale su značajnu ulogu u popunjavanju potreba poslodavaca, što znači da službene brojke možda ne odražavaju puni intenzitet potražnje za radnom snagom.

    Kada se uzmu u obzir svi navedeni čimbenici i tržišni trendovi, dolazimo do zaključka kako je stvarna potražnja za radnicima veća nego što statistički podaci sugeriraju, te bi potencijalno mogla biti veća od 1,7% u odnosu na prošlu godinu.

    Rast potražnje za pravnicima i bankarima

    Kada govorimo o natječajima za posao koji su objavljeni na portalu MojPosao, primjećujemo značajan rast broja oglasa u određenim kategorijama. Najveći porast evidentan je u sektorima: Pravo (+41% u odnosu na 2023. godinu), Bankarstvo (+25%), Ljudski potencijali (+25%), Arhitektura (+16%) te Farmaceutika i biotehnologija (+15%).

    Zanimljivo je da su kategorije Ljudski potencijali i Arhitektura u 2023. godini bile među onima s najvećim padom potražnje za radnom snagom, što jasno ukazuje na njihov oporavak u proteklih godinu dana.

    S druge strane, evidentan je pad potražnje za radnom snagom u nekoliko ključnih sektora. Najveći pad bilježe kategorije: IT i telekomunikacije (-17%), Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-13%), Briga o ljepoti i sport (-12%) te Sigurnost i zaštita (-12%).

    Osim toga, pad broja objavljenih natječaja za posao prisutan je i u sektoru Turizma i ugostiteljstva (-5%), kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije (-10%). Unatoč tome, u kategoriji Prodaja, koja je među najbrojnijima prema ukupnom broju oglasa, zabilježen je blagi rast potražnje za radnicima (+1,5%).

    Ovi podaci ukazuju na dinamiku tržišta rada u Hrvatskoj, s određenim sektorima koji doživljavaju oporavak i rast, dok se u drugim sektorima bilježi pad interesa i zapošljavanja.

    Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

    Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.

    Najtraženija zanimanja u 2024. godini: Trgovac/prodavač, Konobar/barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji i Vozač.

    Najveća ponuda, odnosno ukupan broj objavljenih natječaja za posao, zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja: Turizam i ugostiteljstvo; Prodaja (Trgovina); Proizvodnja i zanatske usluge.

    Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

    Nešto više od polovice svih objavljenih oglasa za posao (53%) odnosilo se na zapošljavanje u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Sljedeće po broju objavljenih natječaja su obalne županije, pri čemu Splitsko-dalmatinska županija zauzima 15%, Primorsko-goranska županija 13%, a Istarska županija 10%. Osim toga, 2,7% oglasa odnosilo se na radna mjesta u inozemstvu, što također odražava tendenciju internacionalizacije tržišta rada.

    U 2024. godini, značajan trend rasta zabilježen je u vezi sa stalnim zaposlenjem, jer je čak 81% objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalni radni odnos/ugovore na neodređeno. Prošle godine poslodavci su u 79% ugovora nudili stalni posao.

    S druge strane, 45% oglasa nudilo je radna mjesta na određeno, dok je 5% oglasa bilo usmjereno na sezonske radnike. U svega 2% oglasa nudili su se studentski poslovi, što pokazuje da je potražnja za radnom snagom u ovoj kategoriji bila umjerena.

    Poslodavci su u većini oglasa postavljali srednju stručnu spremu kao ključni uvjet za uspješnu prijavu, budući da je u 55% natječaja naglašeno da je srednja stručna sprema nužna za poziciju.

    Ovi podaci jasno prikazuju trenutne smjernice na tržištu rada, gdje i dalje dominira potražnja za stalnim zaposlenjem, a određen broj radnih pozicija zahtijeva srednje obrazovanje kao osnovni uvjet za prijavu.

    Izvor: MojPosao

    Continue Reading

    Vijesti

    Edukacija o horizontalnom načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije

    Published

    on

    Poseban naglasak stavljen je na ključne direktive i regulative te na praktičnu primjenu ovog načela u EU projektima

    Poslušaj članak

    Razvojna agencija Zagreb organizirala je edukaciju o horizontalnom načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije vezanu za EU projekte koju je vodila Iva Šušak iz Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO.

    Edukacija je održana u srijedu, 13. ožujka, a sudionici su imali priliku upoznati se s pravnim i strateškim okvirom Europske unije koji osigurava jednake mogućnosti za sve. Poseban naglasak stavljen je na ključne direktive i regulative te na praktičnu primjenu ovog načela u EU projektima. Također, raspravljalo se o važnosti pristupačnosti i inkluzije, kao i o konkretnim mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se osigurala jednakost u različitim segmentima društva.

    Na predavanju je bilo riječi o izjednačavanju mogućnosti i nediskriminacije. Horizontalna načela trebalu biti ugrađena u svaku projektnu prijavu, a ona uključuju spolnu ravnopravnst, pristupačnost za osobe s invaliditetom, smanjivanje diskrimacije prema dobi i slično, rekla nam je Šušak iz ustanove URIHO.

    Ova edukacija dio je kontinuiranih aktivnosti Razvojne agencije Zagreb usmjerenih na jačanju kapaciteta kako svojih zaposlenika tako i zaposlenika gradskih ureda, službi i ustanova Grada Zagreba.

    Continue Reading

    U trendu