Poveži se s nama

Vijesti

ANALIZA Prosječna plaća u Hrvatskoj dosegnula 1270 eura neto

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Najviše plaće su i dalje u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji te pomoćnim i uslužnim zanimanjima. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u prvom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1270 eura neto, što je 7% više nego prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju 2023. godine.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1190 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 8%, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 19%, što nam ukazuje na to da najniže plaće i dalje imaju veći rast od onih viših.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 100% više od prosječne (odnosno više od 2500 eura), najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (40% više od prosjeka, odnosno 1781 euro) i informacijskih tehnologija (+26%, odnosno 1596 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-33% ili 845 eura), tekstilni radnici (-29%, odnosno 897 eura) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-26%, odnosno 937 eura).

Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su šivači, frizeri i spremačice.

U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u najmanje plaćenim kategorijama, odnosno u tekstilnoj industriji (45%) te pomoćnim i uslužnim zanimanjima (22%).

Zanimljivo je da su primanja radnika iz najplaćenijih kategorija zanimanja rasle manje nego što je rastao prosjek.

Državne tvrtke ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 4% više od prosjeka te iznose 1317 eura. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 6% niža od prosjeka (1192 eura), ali su one i najviše rasle u odnosu na godinu ranije (+15%). Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1176  eura (-7%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1116 eura (-12%), ali su one i rasle 12% u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

Također, istražili su postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1098 eura (-14% u odnosu na prosjek), ali su i najviše narasle u odnosu na prošlu godinu; čak 17%. U kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (1210 eura), i u odnosu na prošlu godinu rasla je 14%; dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1274 eura).

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-19%), Virovitičko-podravskoj (-19%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Ličko-senjskoj (-18%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (4% iznad prosjeka) te iznosi 1327 eura (medijan 1200 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (svega 9%).

U odnosu na isti kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u županijama s nižim prosječnim plaćama: Sisačko-moslavačkoj (+19%), Vukovarsko-srijemskoj (+18%) te Bjelovarsko-bilogorskoj (+18%) županiji.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 40% višu plaću od prosječne (1778 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 8% višu plaću od prosječne (1368 eura) i čak 28% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1067 eura, ili 16% manje od prosjeka.

U odnosu na prvi kvartal 2023. najviše su rasle plaće zaposlenicima s osnovnom (+16%) i srednjom školom (+14%), dok su najmanje rasle onima s visokom stručnom spremom (+7%).

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1084 eura (-15%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1347 eura, odnosno 6% više od prosjeka.

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U prvom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 17% više od žena.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

In Metropola

ZAGREB Završio Međunarodni sajam dragog i poludragog kamenja Mineral EXPO

Objavljeno

/

Na slici se nalazi štand s različitim vrstama minerala i kristala izloženih u kutijama. U prvom planu su veći komadi ružičastog kvarca, dok su u pozadini razni drugi kristali raznih boja, uključujući ljubičaste, zelene i prozirne. Svaka kutija ima natpis s nazivom minerala i cijenom. Kristali su različitih veličina i oblika, a neki su glatko polirani, dok su drugi u prirodnom, nepravilnom obliku.
Foto: Klaudija Klanjčić

Međunarodni sajam dragog i poludragog kamenja, kristala, minerala, fosila i unikatnog nakita – Mineral EXPO Zagreb održan je proteklog vikenda, od 7. do 9. lipnja 2024., u Domu sportova

U tri dana posjetitelji su imali prilike uživati i kupovati unikatni nakit i ukrasne predmete od dragog i poludragog kamenja, kristala, bisera i koralja te neobrađene minerale i fosile, i to po najpovoljnijim cijenama na štandovima izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Naime, sve su cijene na Sajmu bile promotivne zbog velike konkurencije izlagača iz Europe.

Na ovogodišnjem Sajmu posjetitelji su se također mogli raspitati o iznimnoj ponudi različitih eksponata direktno kod stručnjaka i kolekcionara.

Pitali smo posjetiteljicu Vlastu iz Hrvatskog zagorja, koja već po jedanaesti puta posjećuje Sajam, što je pronašla za sebe i kako je se dojmilo ovogodišnje izdanje.

– Uvijek volim doći pogledati ovaj Sajam, zato što je uistinu jedinstven i izniman. Svaki puta obavezno nešto kupim, a ove godine uspjela sam si priuštiti predivan unikatan prsten te nekoliko minerala i poludragog kamenja. Pomno sam pregledala svaki štand u dva sata razgledavanja i uistinu sam oduševljena izloženim. Jedva čekam iduću godinu da ponovno dođem – rekla je Vlasta.

Antonio iz Zagreba je rekao da su ga zainteresirali poludrago kamenje i minerali, a njegovu prijateljicu Anu oduševili su  dijamanti, rubini, safiri i smaragdi, kao i unikatni nakit od koralja.

U vanjskom ‘dječjem kutku’ najmlađi posjetitelji mogli su se družiti s dinosaurom uz stručne animatore, što će im zasigurno ostati kao nezaboravno iskustvo.

U pogledu alternative, posjetitelji su se mogli upoznati s alternativnim svojstvima kristala.

Sajmu su svoj obol došli dati ‘Crveni nosovi’.

Prije Sajma u Zagrebu, ove godine održan je 15. Sajam dragog i poludragog kamenja u Splitu, 6. i 7. travnja, u Dvorani Lora, Poljudsko šetalište 1, a idući 16. po redu u Splitu najavljen je za travanj 2025. Godine.

Kao što je bilo za očekivati, Mineral EXPO Zagreb 2024. pobudio je veliki interes posjetitelja zbog velikog broja izlagača iz cijele Europe i eksponata iz cijeloga svijeta, među kojima smo zamijetili one iz Namibije, Meksika, Dominikanske Republike, Australije, Etiopije, Brazila, Urugvaja, Afganistana, tako da vjerujemo da će sljedećih godina biti još veći i posjećeniji.

Nastavi čitati

Vijesti

Dodijeljene nagrade ‘Luka Ritz’ za promicanje tolerancije i škola bez nasilja

Objavljeno

/

Na slici je grupa ljudi koja stoji u redu ispred plavog zida s natpisom "MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH". Ispred njih su djeca koja drže velike certifikate i priznanja. Svi su nasmiješeni i poziraju za kameru. Na zidu su također zastave Hrvatske i Europske unije.
Foto: Hina/Denis Cerić

Godišnje nagrade ‘Luka Ritz’ za promicanje tolerancije i škola bez nasilja uručene su u srijedu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Niki Vitliću u kategoriji osnovnih škola i Ardijani Devi u kategoriji srednjih škola

Šesnaestu godinu od tragične smrti tada 18-godišnjeg Luke Ritza kojega su nasilnici nasmrt pretukli, njegovo ime je simbol za borbu protiv nasilja te se svake godine dodjeljuju Godišnje nagrade ‘Luka Ritz’ za promicanje tolerancije i škole bez nasilja.

Nagradu u kategoriji osnovnih škola osvojio je Niko Vitlić, učenik 2. razreda Osnovne škole Tučepi. Niko je jedan od najprepoznatljivijih učenika u svojoj školi iako je tek 2. razred te je izvrstan primjer svojim vršnjacima, ali i odraslima, koje svakoga dana podsjeća na važnost tolerancije i dobrih uvažavajućih odnosa, stoji u obrazloženju nagrade.

– Ne smijemo drugima činiti zlo i uzvraćati udarce i ružne riječi. Moramo pomagati drugima da bi bili bolji ljudi i bolja djeca – poručio je Niko uzvanicima u Ministarstvu.

Ardijana Deva dobitnica je nagrade u kategoriji srednjih škola. Učenica 3. razreda Srednje škole Dragutina Stražimira iz Svetog Ivana Zeline promišlja i živi toleranciju, društvenu odgovornost kako bi pomogla vršnjacima te se ne boji suprotstaviti nepravdi. Načini na koje svakodnevno progovara i živi odišu dobrotom i uvažavanjem te brigom za druge i različite, istaknuto je.

Ardijana je istaknula koliko je važno pomagati i ne posustati pod utjecajem drugih jer, kako kaže, ‘nismo jaki ako nešto radimo radi društva, već smo jaki ako se odvojimo i radimo onako kako mi želimo’.

Posebna priznanja dobili su Niko Jajčević i Anna Šimić. Niko je učenik 5. razreda Osnovne škole Grigora Viteza iz Zagreba koji samoinicijativno pomaže vršnjacima. Svojim primjerom pokazao je da se trud isplati i da su rad na dobrim odnosima i tolerancija dobar put prema sreći i zadovoljstvu, stoji u nagradi.

Anna Šimić, učenica 4. razreda Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrije Štampara iz Vinkovaca, poznata je kao ona koja se bori za slabije i one koji su izloženi nasilju. Puno energije i truda ulaže u aktivnosti usmjerene prema djeci s teškoćama u razvoju i osmišljava kako ih što adekvatnije uključiti i integrirati u vršnjačku skupinu.

Nagrada ‘Luka Ritz’ sastoji se od skulpture, posebnog priznanja u obliku povelje i jednogodišnje stipendije u iznosu od 150 eura mjesečno za jednu učenicu ili učenika osnovne škole i jednu učenicu ili učenika srednje škole.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Plaću skrivamo kao zmija noge – čak i od partnera

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Svi mi imamo svoje male tajne. U vezama i brakovima ta lepeza tajni može ići od onih malih poput prijašnjih veza, spački koje smo radili kao djeca, pa sve do nekih većih stvari, zbog kojih odnosi pucaju. Čini se kako na popis tajni koje ne otkrivamo svojim boljim polovicama možemo dodati i mjesečna primanja

Umanjujemo li iznose ili, pak, uopće ne otkrivamo svoje mjesečne prihode prilikom razgovora s našim partnerima otkrilo je istraživanje portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia, a svoje mišljenje podijelio je više od 4400 ispitanika.

Svaka treća osoba nema pojma koliko zarađuje njihov/a partner/ica

U prosjeku, gotovo svaki treći Hrvat (29%) ne zna koliko zarađuje njihova bolja polovica. Podjednak broj ljudi (28%) otprilike zna o kojem iznosu se radi, dok najveći broj ispitanika (43%) točno zna koliko njihov partner zarađuje.

Žene u nešto većoj mjeri znaju koliko im partner zarađuje nego što to znaju muškarci. Njih 46% točno zna koliko im partner/ica zarađuje, dok četvrtina (24%) tvrdi kako o tome nema nikakvih saznanja. S druge strane, čak 33% muškaraca uopće ne zna koliko partner/ica zarađuje, a točnu visinu plaće zna njih 39%.

Žene češće nego muškarci ističu kako njihovi partneri zarađuju više od njih.

Osim o spolu, saznanje o visini plaća partnera/ice ovisi i o plaći nas samih.

Prema istraživanju, ljudi s nižim prosječnim primanjima rjeđe barataju informacijom o tome koliko njihovi partneri zarađuju nego što je to slučaj s ljudima s višim primanjima. Preciznije, svaka četvrta osoba (24%) s plaćom od 1000 eura ili nižom ne zna koliko zarađuju njihovi partneri, a taj postotak pada kako plaće rastu.

S druge strane, gotovo polovica ispitanika s neto plaćom koja premašuje 2000 eura točno zna koliko zarađuje njihov/a partner/ica (41%).

Općenito gledano, razlike u plaćama nisu nešto što nam smeta; tri četvrtine ispitanika (77%) tvrdi kako ih ne bi smetalo kada bi njihov partner/ica imao/la višu plaću.

Zanimljivo, osobe čija je plaća na približno istoj razini kao plaća njihovih partnera, češće ističu izjavljuju kako bi im smetalo da njihove bolje polovice više zarađuju.

Razlike u stručnoj spremi

Zanimljivo, žene češće nego muškarci imaju partnera/icu s nižom stručnom spremom no što je njihova. Sukladno tome, muškarci u većoj mjeri imaju partnera/icu s višom stručnom spremom nego je njihova.

Iako generalno gledajući razlika u stupnju obrazovanja parovima ne predstavlja ozbiljniji problem, ona nešto više ‘smeta’ ljude čiji partneri imaju niži stupanj obrazovanja u odnosu na njih. Sukladno tome, razlika u obrazovanju više smeta ispitanike s visokom stručnom spremom, nego one sa srednjom stručnom spremom.

Zanimljivo, razlika u obrazovanju više smeta žene, nego muškarce.

Nešto više od petine žena (22%) tvrdi kako imaju problem s time što njihov/a partner/ica ima niži stupanja obrazovanja od njih, dok taj ‘problem’ ima svega 12% muškaraca. Također, žene u većoj mjeri nego muškarce smeta ako partner/ica ima višu stručnu spremu od njih (15%). Muškarci se time previše ne zabrinjavaju; tek 6% njih izjavilo je da ih to smeta.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

U trendu