Poveži se s nama

Vijesti

ANALIZA Prosječna plaća u Hrvatskoj dosegnula 1270 eura neto

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Najviše plaće su i dalje u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji te pomoćnim i uslužnim zanimanjima. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u prvom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1270 eura neto, što je 7% više nego prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju 2023. godine.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1190 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 8%, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 19%, što nam ukazuje na to da najniže plaće i dalje imaju veći rast od onih viših.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 100% više od prosječne (odnosno više od 2500 eura), najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (40% više od prosjeka, odnosno 1781 euro) i informacijskih tehnologija (+26%, odnosno 1596 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-33% ili 845 eura), tekstilni radnici (-29%, odnosno 897 eura) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-26%, odnosno 937 eura).

Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su šivači, frizeri i spremačice.

U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u najmanje plaćenim kategorijama, odnosno u tekstilnoj industriji (45%) te pomoćnim i uslužnim zanimanjima (22%).

Zanimljivo je da su primanja radnika iz najplaćenijih kategorija zanimanja rasle manje nego što je rastao prosjek.

Državne tvrtke ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 4% više od prosjeka te iznose 1317 eura. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 6% niža od prosjeka (1192 eura), ali su one i najviše rasle u odnosu na godinu ranije (+15%). Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1176  eura (-7%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1116 eura (-12%), ali su one i rasle 12% u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

Također, istražili su postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1098 eura (-14% u odnosu na prosjek), ali su i najviše narasle u odnosu na prošlu godinu; čak 17%. U kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (1210 eura), i u odnosu na prošlu godinu rasla je 14%; dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1274 eura).

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-19%), Virovitičko-podravskoj (-19%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Ličko-senjskoj (-18%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (4% iznad prosjeka) te iznosi 1327 eura (medijan 1200 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (svega 9%).

U odnosu na isti kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u županijama s nižim prosječnim plaćama: Sisačko-moslavačkoj (+19%), Vukovarsko-srijemskoj (+18%) te Bjelovarsko-bilogorskoj (+18%) županiji.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 40% višu plaću od prosječne (1778 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 8% višu plaću od prosječne (1368 eura) i čak 28% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1067 eura, ili 16% manje od prosjeka.

U odnosu na prvi kvartal 2023. najviše su rasle plaće zaposlenicima s osnovnom (+16%) i srednjom školom (+14%), dok su najmanje rasle onima s visokom stručnom spremom (+7%).

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1084 eura (-15%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1347 eura, odnosno 6% više od prosjeka.

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U prvom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 17% više od žena.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Održan Sajam poslova u turizmu i sezoni – Sezonac.hr

Objavljeno

/

Ova stilizirana slika prikazuje kuhara okruženog raznim sastojcima i kuhinjskim alatima, prikazujući fazu pripreme u kulinarskom okruženju.
Foto: Pixabay

Turistička sezona se bliži, a to znači da raste interes radnika iz Hrvatske i regije za sezonske poslove

Ulazak u veljaču za turistički i ugostiteljski sektor znači samo jedno – intenzivnu potragu za radnom snagom za nadolazeću sezonu. U tom kontekstu, Sezonac.hr, najveći i najposjećeniji online sajam poslova u turizmu i sezoni, iznova je povezao tisuće kandidata u potrazi za poslom s poslodavcima kojima su potrebni kvalitetni zaposlenici.

Ovogodišnji sajam, u organizaciji Alma Career Croatia, međunarodne tvrtke poznate po brendu MojPosao, održan je od 28. siječnja do 6. veljače.

Više od 150 oglasa i prilike za stalno zaposlenje

Na sajmu je sudjelovalo 26 uglednih poslodavaca, među kojima su se istaknuli vodeći trgovački lanci, hotelske kuće i ugostiteljski objekti. Tijekom trajanja sajma, posjetitelji su imali priliku birati između više od 150 otvorenih natječaja za posao, od kojih su mnogi bili vezani uz sezonske poslove u turizmu, dok je značajan broj oglasa nudio i mogućnost stalnog zaposlenja nakon završetka ljetne sezone.

Sve veći interes za sezonske poslove

Sajam je i ove godine ostvario izvanredan odaziv, s više od 170.000 posjeta i više od 800.000 pregleda stranica. Također, zabilježeno je više od 9500 prijava kandidata na oglašena radna mjesta, što predstavlja rast od približno 20% u odnosu na prethodnu godinu i ukazuje na sve veći interes kandidata za sezonske poslove.

Osim domaćih radnika, Sezonac.hr je privukao i veliki broj posloprimaca iz regije, pri čemu su najaktivniji bili kandidati iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Njemačke.

Najtraženija zanimanja u turizmu

Analiza objavljenih oglasa pokazala je da su najtraženiji sezonski radnici u Hrvatskoj kuhari, pomoćni kuhari, konobari, prodavači, sobari/sobarice, čistači/čistačice te recepcionari. Istovremeno, upravo su ti poslovi izazvali i najveći interes kod kandidata, potvrđujući trend stabilne potražnje u turističkom sektoru.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

Krenuo projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa ljudi koja stoji ispred crvenog plakata s natpisom "Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!" te logotipom "Hrvatski Caritas". Na plakatu su također slike kuna. Ispred grupe nalazi se prozirni pult s nekoliko mikrofona različitih medijskih kuća. Na zidu lijevo od plakata nalazi se križ. Fotografija je vjerojatno snimljena tijekom konferencije za novinare ili nekog službenog događaja povezanog s Hrvatskim Caritasom.
Foto: Hrvatski Caritas

Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima

Hrvatski Caritas pokrenuo je humanitarni projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’ s ciljem prikupljanja kovanica kuna i lipa, koje nakon 31. prosinca 2025. postaju bezvrijedne. Prikupljeni novac bit će pretvoren u eure i kroz program ‘Za 1000 radosti’ usmjeren obiteljima i pojedincima u potrebi.

Na konferenciji za medije održanoj 5. veljače 2025. godine projekt su predstavili predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš, ministar rada Marin Piletić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Mons. Radoš naglasio je kako Caritas crpi inspiraciju iz Evanđelja, stavljajući male i zaboravljene ljude u središte svojeg djelovanja.

– U ime Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva došao sam podržati još jednu hvalevrijednu akciju Hrvatskog Caritasa, jednog od najpouzdanijih partnera Vlade RH u pružanju socijalnih usluga – rekao je ministar Piletić.

Naglasio je kako kuna, imajući još uvijek onu materijalnu vrijednost, ovim projektom može dobiti i dodatnu vrijednost, kojom će donijeti veselje i pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Istaknuo je i kako je uspješnom suradnjom Ministarstva i Hrvatskog Caritasa ugovoreno 19 pružatelja usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za više od 500 korisnika, te da je Caritas jedna od ustanova koja se odazvala pozivu Vlade u programu Zaželi, kojim su za starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom osigurane usluge podrške i skrbi.

Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima. Projekt traje cijelu 2025. godinu, a cilj je razviti solidarnost i zajedništvo u društvu te pružiti konkretnu pomoć onima koji se bore s bolešću, nezaposlenošću i siromaštvom.

Ne dopustimo da neiskorištene kune propadnu – darujmo ih za one kojima su najpotrebnije.

Nastavi čitati

Vijesti

Više od 900 korisnika ustanova prelazi u zajednicu do 2027. godine

Objavljeno

/

Na slici su prikazane dvije osobe u invalidskim kolicima. Osobe su obučene u tamnu odjeću i nalaze se u unutarnjem prostoru, vjerojatno u uredu ili radnom okruženju. U pozadini se vidi radni stol s računalom i osoba koja radi. Pod je drveni, a prostor izgleda moderno i uredno. Invalidska kolica su različitih modela, a jedno od njih ima ukrase na bočnoj strani kotača.
Foto: Pexels

Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb, izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić

Poslušaj članak

Više od 900 djece, mladih i osoba s invaliditetom trebalo bi do 2027. godine napustiti institucije i započeti život u zajednici uz odgovarajuću podršku, izvijestilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U okviru inicijative za poboljšanje kvalitete života ranjivih skupina, Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom predstavilo rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći usmjerenog na deinstitucionalizaciju. U procesu transformacije i deinstitucionalizacije sudjelovalo je ukupno 38 ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj, a provedba ovog procesa financirat će se sredstvima Europske unije.

Cilj je do 2027. godine razviti mrežu socijalnih usluga u zajednici prilagođenu potrebama korisnika i njihovih obitelji, čime bi im se osigurala kvalitetnija skrb i veća društvena uključenost. Očekuje se značajno povećanje dostupnosti izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, uključujući organizirano stanovanje, dnevne boravke, psihosocijalnu podršku, osobnu asistenciju i ranu razvojnu podršku. Također, planira se unaprijediti pristup programima odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju te osigurati socijalno mentorstvo i inovativne usluge poput odmora od skrbi, peer podrške i podrške pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U sklopu ovog procesa, trebalo bi se osigurati više od 200 novih stambenih jedinica za organizirano stanovanje, a uspostavit će se i informatički sustav za praćenje deinstitucionalizacije. Ovaj sustav će objediniti podatke iz različitih izvora, omogućujući preciznije planiranje i prilagodbu socijalnih politika temeljenih na stvarnim potrebama korisnika.

– Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb – izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić.

Planirane aktivnosti financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+), iz kojih je za deinstitucionalizaciju u programskom razdoblju 2021.-2027. osigurano više od 150 milijuna eura.

Nastavi čitati

U trendu