Najviše plaće su i dalje u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji te pomoćnim i uslužnim zanimanjima. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u prvom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1270 eura neto, što je 7% više nego prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju 2023. godine.
Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1190 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 8%, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 19%, što nam ukazuje na to da najniže plaće i dalje imaju veći rast od onih viših.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 100% više od prosječne (odnosno više od 2500 eura), najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (40% više od prosjeka, odnosno 1781 euro) i informacijskih tehnologija (+26%, odnosno 1596 eura).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-33% ili 845 eura), tekstilni radnici (-29%, odnosno 897 eura) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-26%, odnosno 937 eura).
Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.
Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su šivači, frizeri i spremačice.
U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u najmanje plaćenim kategorijama, odnosno u tekstilnoj industriji (45%) te pomoćnim i uslužnim zanimanjima (22%).
Zanimljivo je da su primanja radnika iz najplaćenijih kategorija zanimanja rasle manje nego što je rastao prosjek.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 4% više od prosjeka te iznose 1317 eura. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 6% niža od prosjeka (1192 eura), ali su one i najviše rasle u odnosu na godinu ranije (+15%). Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1176 eura (-7%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1116 eura (-12%), ali su one i rasle 12% u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.
Također, istražili su postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1098 eura (-14% u odnosu na prosjek), ali su i najviše narasle u odnosu na prošlu godinu; čak 17%. U kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (1210 eura), i u odnosu na prošlu godinu rasla je 14%; dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1274 eura).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-19%), Virovitičko-podravskoj (-19%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Ličko-senjskoj (-18%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (4% iznad prosjeka) te iznosi 1327 eura (medijan 1200 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (svega 9%).
U odnosu na isti kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u županijama s nižim prosječnim plaćama: Sisačko-moslavačkoj (+19%), Vukovarsko-srijemskoj (+18%) te Bjelovarsko-bilogorskoj (+18%) županiji.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 40% višu plaću od prosječne (1778 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 8% višu plaću od prosječne (1368 eura) i čak 28% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1067 eura, ili 16% manje od prosjeka.
U odnosu na prvi kvartal 2023. najviše su rasle plaće zaposlenicima s osnovnom (+16%) i srednjom školom (+14%), dok su najmanje rasle onima s visokom stručnom spremom (+7%).
Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1084 eura (-15%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1347 eura, odnosno 6% više od prosjeka.
Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U prvom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 17% više od žena.
Izvor: MojPosao
