Connect with us

Vijesti

Analiza plaća u Hrvatskoj u drugom kvartalu 2025.

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put premašila 1500 eura, državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u drugom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1526 eura neto, što je 4% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 17% više nego u istom razdoblju 2024. godine.

Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1410 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća također je porasla za 4%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 18%.

Općenito gledano, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 21% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u turizmu, gdje su 10% ispod prosjeka.

Usporedimo li podatke s drugim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: poljoprivreda (+22%) te transportu, logistici i skladištenju (+19%).

S druge strane, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, voda i otpada plaća je rasla svega 8% u odnosu na isti period prošle godine.

Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija.

Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 37% više od prosječne plaće, odnosno 2098 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 21% više od prosjeka, što iznosi 1850 eura.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 37% ispod prosjeka (964 eura), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1021 eura, što je 33% ispod prosjeka.

Državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9% više od prosjeka te iznose 1669 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 1% niže plaće od prosjeka (1516 eura), a upravo su u tim tvrtkama primanja radnika doživjela najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 21%.

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1493 eura neto, odnosno 2% manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1529 eura, što je u skladu s državnim prosjekom.

Provjerili su i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. S rastom veličine tvrtke, rastu i plaće.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1370 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka.

U tvrtkama s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1476 eura, što je 3% ispod prosjeka. Najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.641 euro neto, što je 8% više od prosjeka i rast od 23% na razini godine.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Virovitičko-podravskoj (-18%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1671 euro (medijan 1540 eura).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše ‘skočile’ u županijama s nižim prosječnim plaćama: Krapinsko-zagorskoj (+30%), Osječko-baranjskoj (+21%) te Požeško-slavonskoj (+21%) županiji.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.

Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2506 eura, što je 64% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 13% višu plaću od prosječne (1719 eura) i čak 31% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1312 eura, ili 14% manje od prosjeka.

Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1180 eura (23% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1315 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1672 eura, odnosno 10% više od prosjeka.

Muškarci i dalje osjetno plaćeniji od žena

U drugom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena. Prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u drugom kvartalu iznosila je 1640 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1426 eura.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana skupina osoba koja sudjeluje u aktivnosti na otvorenom, okružena zelenilom i livadskim cvijećem. Sudionici se nalaze na livadi, među visokim travama i žutim cvjetovima, dok u pozadini prevladava bujna šumska vegetacija. Lijepo vrijeme i prirodno okruženje stvaraju ugodnu atmosferu za druženje, učenje i boravak u prirodi. Fotografija prikazuje važnost aktivnosti na otvorenom, zajedničkog sudjelovanja i povezivanja s prirodom, što je posebno važno za uključivanje osoba s invaliditetom u različite oblike učenja i rekreacije.
Foto: Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre

Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi

Poslušaj članak

U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.

Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.

Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.

Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.

Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.

Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.

Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije.

Nastavite čitati

Vijesti

U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Mjerenje razine šećera u krvi glukometrom pomoću testne trakice i kapljice krvi na vrhu prsta.
Foto: arhiva

Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje

Poslušaj članak

Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.

Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.

Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”

Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.

Nastavite čitati

Vijesti

Djeca leptiri trebaju dostupnu terapiju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je skupina od osam žena koje zajedno poziraju na otvorenom, ispred promotivnog panoa udruge Debra, povodom obilježavanja 30. obljetnice njezina djelovanja. Žene u rukama drže ljubičaste balone s natpisom „30 Debra”, simbolično obilježavajući ovu važnu obljetnicu. Odjevene su u svakodnevnu, uglavnom tamniju odjeću, a na licima im se vide osmijesi i vedrina. Iza njih se nalaze promotivni panoi s logotipom udruge i porukama vezanima uz njezin rad. Fotografija je snimljena na sunčanom gradskom trgu, ispred reprezentativne povijesne zgrade. Ugođaj je svečan, topao i ispunjen zajedništvom. Fotografija simbolizira zajedništvo, solidarnost, podršku i dugogodišnju predanost udruge Debra njezinu humanitarnom djelovanju. Ljubičasti baloni dodatno naglašavaju važnost obljetnice i zajedničkog obilježavanja ovog posebnog trenutka.
Foto: Udruga Debra

U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja

Poslušaj članak

Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.

Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.

Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.

Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.

Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.

Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.

Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.

Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.

Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.

Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.

Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.

Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.

Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.

Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu