Poveži se s nama

Medicina

ADHD Razvojni poremećaj koji ima osam do 11 posto školaraca

Objavljeno

/

Ilustracija: Health

Bihevioralna terapija odnosi se na psihoterapiju usmjerenu na poboljšanje obrazaca ponašanja u različitim okolnostima, a korisna je dopuna lijekovima

Pojam hiperaktivnosti postao je vrlo popularan i pod njim se danas podrazumijeva svašta –  živahno dijete, puno energije, stalno u pokretu, brbljavo i znatiželjno.

Ako je vaše dijete takvo, to još uvijek ne znači da ima hiperaktivni sindrom ADHD, koji obuhvaća skupinu raznih simptoma smetnje pažnje, praćene nemirom i impulzivnošću. ADHD je neurorazvojni poremećaj za koji se procjenjuje da pogađa osam do 11 posto djece školske dobi i dvostruko je češći kod dječaka.

Mnoge značajke ADHD-a često se primjećuju prije četvrte godine života, a postaju očite kada dijete krene u školu jer ne može dugo na miru nešto slušati, održavati budnost i uključivati se u specifične zadatke. Zbog nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti dijete s ADHD-om teško uči i teško se prilagođava društvenim pravilima, posljedično osjeća se neprilagođeno i izolirano u odnosu na vršnjake.

Roditelji trebaju znati da je ADHD biološki uvjetovan poremećaj, dakle to nije samo faza koju će dijete prerasti, nije rezultat neuspješnog odgoja, niti je znak djetetove zločestoće, ističe se u brošuri Hiperaktivno dijete Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. 

Hiperaktivnost se očituje na način da dijete često trese rukama i nogama, vrpolji se, previja, meškolji, često ustaje u situacijama kada se očekuje da sjedi na mjestu, pretjerano trči, skače ili se penje u situacijama u kojima to nije prikladno, teško mu je mirno se igrati, često pretjerano puno priča, glasno je, stalno je u pokretu, lako se uzbudi, naglo poseže za predmetima, nemirno je i neumorno.

Poremećaj pažnje znači da dijete teško održava pažnju, čini se da ne sluša čak i kada mu se izravno obraćamo, teško mu je organizirati zadatke i aktivnosti, često gubi stvari, lako ga ometaju vanjski podražaji, sporije je od druge djece u učenju, nepažljivo je, odsutno je mislima, ima teškoća u praćenju uputa, teško dovršava zadatak.

Izostanak kontrole impulsa vidi se po tome što dijete ima poteškoća s čekanjem reda, često prekida i ometa druge, burno emotivno reagira ne predviđajući dobro posljedice, djeluje prije nego što promisli, prebacuje se s jedne aktivnosti na drugu, ne može čekati da netko završi rečenicu ili radnju, prekida razgovor, nameće se drugima, ne čeka upute, ne može prihvatiti pravila igre. 

Naravno, treba imati na umu da neće samo hiperaktivno dijete pokazivati navedene simptome. Većina će zdrave djece u nekom trenutku pokazivati brzopletost i kratkotrajnu posvećenost nekom zadatku, što često ovisi o razini interesa i potpuno je normalno ponašanje i nikako ne mora značiti da je u pitanju ADHD.

Ispadi bijesa

Naime, ADHD kod djece ponajprije se prepoznaje po tome što otežava prilagodbu i normalno funkcioniranje u uobičajenim socijalnim situacijama, uključujući one kod kuće i u školi.

Uz poremećaj pažnje i hiperaktivnost, može se javiti i frustracija uz ispade bijesa, protivljenje i neposlušnost, pa čak i nasilnost. U nekim je slučajevima ADHD kod djece velika prepreka u uspostavljanju prijateljstava s vršnjacima i osjećaju prihvaćenosti u društvu, stoga se mogu javiti i manjak samopouzdanja, anksioznost, poremećaji spavanja, promjene raspoloženja, pa čak i depresija.

ADHD i prijevremeni porod

Točan se razlog nastanka ovog poremećaja još uvijek ne zna. Pretpostavlja se da je riječ o genetskoj predispoziciji koja se očituje u drugačijem ustroju moždanih funkcija. Primjerice, ADHD kod djece uzrokuje niske razine dopamina, neurotransmitera koji omogućuje prijenos informacija između neurona u središnjem živčanom sustavu.

Također se pomoću PET prikaza (pozitronska emisijska tomografija) može vizualizirati manjak aktivnosti u dijelovima mozga koji su zaduženi za pozornost, socijalno prosuđivanje i motoriku.

Neka istraživanja pokazuju povezanost ADHD-a kod djece s majčinom uporabom alkohola, droga i pušenjem tijekom trudnoće ili pak sugeriraju da steroidne injekcije koje se daju trudnicama kako bi se spriječio prijevremeni porod mogu imati negativan utjecaj na razvoj djeteta i izazvati emocionalne probleme kasnije u životu.

Znanstvenici iz Londona (School of Public Health, Imperial College) navode kako ovakav tretman kod trudnica može povećati rizik od mentalnih bolesti, uključujući pomanjkanje pažnje zajedno s hiperaktivnošću ili tzv. ADHD – poremećaja ponašanja koji je sve češće dijagnosticiran kod djece.

Kako se uspostavlja dijagnoza?

Za dijagnozu prema kliničkim smjernicama, ADHD simptomi se moraju pojavljivati u dvije različite situacije, npr. u vrtiću i kod kuće i to do sedme godine života. S obzirom na to da se ADHD kod djece manifestira kao skupina simptoma, postavljanju dijagnoze uvelike pridonose opažanja roditelja, učitelja, trenera, prijatelja i ostalih djetetu bliskih osoba.

Također je bitno provesti fizičko, neurološko i psihološko testiranje. To je važno kako bi se ADHD kod djece razlikovao od nekih drugih stanja sličnih simptoma. Naime, mnogi znakovi ADHD-a mogu upućivati na druge razvojne poremećaje, posebice u predškolskoj dobi. Kasnije je u djetinjstvu lakše prepoznati ADHD jer se često javlja motorički nemir (različiti pokreti rukama, nemogućnost mirovanja).

Liječenje

Standardno liječenje djece s ADHD-om uključuje primjenu lijekova (psihostimulatora) i bihevioralnu terapiju.

Ne postoji specifičan lijek za poteškoće djeteta sa ADHD-om. Koriste se različite vrste lijekova, najčešće stimulansi središnjeg živčanog sustava, premda to zvuči paradoksalno. Stimulansi pojačavaju inhibitorni utjecaj prefrontalne kortikalne regije i tako smanjuju hiperaktivnost. 

Mogu smanjiti nepažnju, impulzivnost i agresivnost školske djece te poboljšati motoričku koordinaciju i rukopis. Uz terapiju ovim lijekovima popravlja se ponašanje i društveno funkcioniranje djeteta kao i njegova pozornost.

Bihevioralna terapija odnosi se na psihoterapiju usmjerenu na poboljšanje obrazaca ponašanja u različitim okolnostima, a korisna je dopuna lijekovima. Djeci ovaj tip savjetovanja može pomoći razumjeti ADHD, kao i pružiti im mehanizme kako da se nose s vlastitim emocijama. Roditeljima također može pomoći da se bolje snađu u određenim situacijama.

Vedrana Larva / Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

ĐIKIĆ Identificiran tumorski mehanizam izbjegavanja imunološkog odgovora

Objavljeno

/

Muškarac s plavim očima i svijetlom kosom nosi tamno plavo sako i svijetlu košulju. Gleda blago u stranu, s blagim izrazom lica. U pozadini su svijetle zavjese koje stvaraju neutralnu pozadinu.
Foto: Dean Silić

Međunarodni znanstveni tim, pod vodstvom Ivana Ðikiċa s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, identificirao je mehanizam preko kojeg tumorske stanice izbjegavaju imunološki odgovor organizma, ubrzano rastu i metastaziraju, što otvara nove mogućnosti za razvoj terapije protiv raka

Rad je objavljen u online izdanju prestižnog znanstvenog časopisa Cell, a znanstvena studija istraživala je vezu između autofagije, staničnog procesa samojedenja, i sposobnosti imunološkog sustava da prepozna i napadne stanice raka.

Znanstvenici su otkrili da IRGQ protein djeluje kao autofagijski receptor u reguliranju ekspresije receptora MHC-I na površini stanica raka.

– Ova otkrića ukazuju da IRGQ protein i autofagija predstavljaju potencijalne terapijske ciljeve za razvoj novih protu-tumorskih lijekova. Primjerice, razvijanjem lijekova koji potiču razgradnju IRGQ u uznapredovalim tumorima jetre mogli bi potaknuti novi i snažniji imunološki napad na tumorske stanice i blokirati rast tumora – rekao je znanstvenik Ivan Ðikiċ.

MHC-I receptori igraju ključnu ulogu u imunološkom sustavu prezentirajući tumorske antigene citotoksičnim T stanicama koje su odgovorne za ubijanje stanica raka.

Na temelju kliničkih podataka otkriveno je da niže razine IRGQ kod ljudi s karcinomom jetre dovode do infiltracije T stanica u tumore i duljeg preživljavanja zbog boljeg imunološkog prepoznavanja tumorskih stanica.

Podatci pacijenata potvrđeni su i na eksperimentalnom mišjem modelu raka jetre: kod životinja bez IRGQ-a, dolazi do učinkovitog napada imunološkog sustava na tumorske stanice i blokiranja rasta tumora te su miševi značajno dulje preživjeli rak.

– Ova studija trajala je sedam godina i naučili smo da je neophodno nastaviti s istraživanjima i kada su projekti teški i neizvjesni te je neophodno osigurati dugogodišnje financiranje i uspostavljanje suradnje sa znanstvenicima raznih profesija ako želimo biti uspješniji u borbi protiv tumora – rekao je Ðikiċ.

Nastavak ovog dugogodišnjeg istraživanja provodi se u PROXIDRUGS konzorciju, gdje znanstvenici razvijaju nove metode ciljane razgradnje IRGQ proteina.

Izvor: Hina/Marina Hudoletnjak

Nastavi čitati

Medicina

Počinju preventivni zdravstveni pregledi u cijeloj Hrvatskoj

Objavljeno

/

Na fotografiji je plavi tekst na bijeloj pozadini koji glasi “MISLI NA SVOJE ZDRAVLJE” u gornjem dijelu, a ispod toga manjim slovima “ODAZOVI SE NA PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLED!”. U donjem desnom kutu nalazi se još manji tekst koji kaže “ZDRAVLJEPRVO”. Ova slika je zanimljiva jer promiče važnost brige o vlastitom zdravlju i potiče ljude da redovito idu na preventivne zdravstvene preglede.
Foto: Ministarstvo zdravstva

Pravo na besplatni preventivni pregled imat će svi građani koji su pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, bez dodatnih troškova, a pregled će moći obaviti kod izabranog liječnika

Od ponedjeljka, 11. studenog, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo započinju s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske

Tim povodom, Ministarstvo zdravstva će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, 11. studenog s početkom u 11 sati, predstaviti organizacijski model preventivnih pregleda.

– Program preventivnih zdravstvenih pregleda ključna je mjera u reformi zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Cilj preventivnih pregleda koji će se provoditi u cijeloj zemlji jest poboljšati zdravlje građana, produljiti njihov životni vijek, poboljšati kvalitetu života i povećati zdravstvenu pismenost – izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš. Dodao je kako je program utemeljen na rezultatima pilot-projekta, kao i na znanstvenim saznanjima o važnosti pravodobne kontrole zdravstvenog stanja.

Na događaju će biti predstavljen cijeli proces provedbe preventivnih pregleda.

Pravo na besplatni preventivni pregled imat će svi građani koji su pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, bez dodatnih troškova, a pregled će moći obaviti kod izabranog liječnika.

Provedeni pilot-projekt u pet županija pokazao je da više od dvije trećine odazvanih građana ima zdravstvene probleme, uključujući povišen krvni tlak, povećan kolesterol, visoku razinu šećera u krvi, prekomjernu težinu te štetne posljedice pušenja i alkohola.

Rano otkrivanje bolesti povećava mogućnost uspješnijeg liječenja, produljuje životni vijek i poboljšava kvalitetu života, a ujedno jača svijest o važnosti preventivnog pristupa zdravlju. Iskustva pokazuju da je trećina ljudi spremna mijenjati navike štetne za njihovo zdravlje. Procjenjuje se da bi preventivno djelovanje moglo smanjiti broj oboljelih za čak 40 posto, a također bi smanjilo pritisak na zdravstveni sustav i omogućilo bolje pružanje zdravstvene skrbi pacijentima.

Važno je napomenuti da svaki uloženi euro u preventivne preglede donosi 14 eura uštede u zdravstvenom proračunu, što je ključno za dugoročnu održivost zdravstvenog sustava.

– Nalazimo se u situaciji koja nalaže poduzimanje odlučnih koraka prema prevenciji i sustavnoj brizi za zdravlje pojedinaca i društva u cjelini. Preventivna politika jedno je od najvažnijih pitanja javnog zdravlja, a u širem smislu i pitanje ekonomske i demografske budućnosti Hrvatske. To je temelj za zdraviju i kvalitetniju budućnost naših građana i države – zaključio je ministar Beroš.

Nastavi čitati

Medicina

U Osijeku održan 3. Kongres palijativne skrbi

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan muškarac koji stoji za govornicom i obraća se publici u dvorani. Publika sjedi na crvenim sjedalima, a neki od njih nose akademske halje. U pozadini se vidi gitarist koji svira gitaru. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje akademsku ili formalnu ceremoniju, što može ukazivati na važan događaj kao što je diplomiranje ili konferencija.
Foto: Osječko-baranjska županija

Tijekom trodnevnih izlaganja na kongresu se okupilo oko 300 sudionika. Održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija

Dana 24. listopada 2024. godine, u Nadbiskupskom Vikarijatu Osijek otvoren je 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem su ugledni stručnjaci raspravljali o pružanju podrške pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Kongres je trajao do 26. listopada, a okupio je brojne sudionike iz različitih sektora kako bi se osigurala adekvatna skrb za potrebite pacijente.

– Izuzetno mi je drago što se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je tema koja zahtijeva široku suradnju stručnjaka različitih profila – od socijalnih radnika i duhovnika do drugih oblika podrške, i to kako za pacijente, tako i za njihove obitelji. U našoj županiji, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Trenutno imamo četiri mobilna palijativna tima, pet koordinatora za palijativnu skrb, te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ, nastavit će sufinancirati programe palijativne skrbi te podupirati različite inicijative koje unapređuju sveobuhvatnu njegu pacijenata – izjavio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osiječko-baranjske županije.

Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine, Vlasta Vučevac, istaknula je značaj ovogodišnjeg kongresa, naglasivši da je prvi takav nakon 16 godina.

– Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU uvrštena u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što nam je omogućilo daljnji razvoj ovog područja. Tijekom godina prikupili smo brojne primjere dobre prakse, imamo konkretne rezultate i pokazali smo da je hrvatski model palijativne skrbi učinkovit i izvediv, ali nažalost nije raširen diljem zemlje. Proces implementacije ide presporo i provodi se samo ondje gdje su sredine bile proaktivne. Procjenjuje se da oko 46.000 osoba u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobiva je tek 10 do 15 posto njih. Ostatak, nažalost, umire u lošem fizičkom i duhovnom stanju. Kao liječnica, često se susrećem s teškim situacijama na terenu i jednostavno ne mogu ostati po strani – rekla je Vučevac.

Cilj ovogodišnjeg kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku podršku, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku pomoć, suradnju s institucijama socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i druge segmente neophodne za pristup neizlječivim i umirućim pacijentima. Uz razmjenu iskustava i znanja, ključan cilj je donošenje konkretnih zaključaka o potrebnim promjenama radi očuvanja dostojanstva pacijenata i njihovih obitelji.

Prvi dan kongresa otvoren je najavom kongresa i pozdravnim govorima te su održana plenarna predavanja: ‘Razvoj palijativne skrbi u RH’ (Vlasta Vučevac), ‘Totalno zdravlje i totalna skrb u kontekstu palijativne skrbi’ (Marijana Braš), ‘Realitet palijativne medicine u RH’ (Veljko Đorđević) te ‘Palijativna skrb branitelja u RH’ (Kornelije Brkić).

Drugom danu kongresa, 25. listopada, nazočila je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Tatjana Kukec iz Područnog ureda u Osijeku, a isti je bio sadržan od ukupno 39 predavanja podijeljenih na područja: ‘Palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštititi’, ‘Multidisciplinarnost u palijativnoj skrbi’, ‘Prehrana bolesnika u palijativnoj skrbi’ i ‘Duhovnost u palijativnoj skrbi’.

Treći dan kongresa sastojao se od održanih 11 predavanja i dva okrugla stola naslova Dijete u palijativnoj skrbi i Hitna pomoć bolesnika u palijativnoj skrbi. Također, tijekom cijelog održavanja Kongresa u predvorju Vikarijata bilo je izloženo šest poster prezentacija.

Zaključno, tijekom trodnevnog kongresa, kojem je prisustvovalo oko 300 sudionika, održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija. Tematski program uključivao je sekcije o palijativnoj skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, multidisciplinarnom pristupu, prehrani palijativnih pacijenata, duhovnoj podršci, kao i okrugle stolove na teme ‘Dijete u palijativnoj skrbi’ i ‘Hitna pomoć za bolesnike u palijativnoj skrbi’, te posterska priopćenja.

Nastavi čitati

U trendu