Za integraciju osoba s invaliditetom i njihovu inkluziju u društvo ključno je zapošljavanje odnosno pravo na rad pripadnika ove skupine
Poslušaj članak
Perspektiva u kojoj svaki pojedinac ima pravo doprinositi zajednici, invaliditetu unatoč, dovodi do prevencije diskriminacije omogućavajući ravnopravno sudjelovanje u razvoju društva. Ova tematika objedinjuje niz zakonskih, socijalnih i ekonomskih pitanja.
Većina zemalja provodi – ili bi barem trebala provoditi – zakone koji reguliraju zapošljavanje osoba s invaliditetom, a mnoge od njih, poštujući Direktivu o jednakom tretmanu bez diskriminacije prilikom zapošljavanja, uvode obvezujuće kvote za poslodavce kojima isti zapošljavaju određen postotak osoba s invaliditetom u odnosu na broj ostalih zaposlenika.
S obzirom na to da je članica Europske unije, i u Republici Hrvatskoj postoji obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom i to prema kvoti koja obvezuje poslodavca da zaposli određen postotak zaposlenika s invaliditetom. Taj postotak iznosi tri posto od ukupnog broja zaposlenih osoba.
Činjenica je, međutim, da zapošljavanje osobe s invaliditetom zahtjeva i prilagodbu radnog okruženja kako bi se osigurala ravnopravna produktivnost svih zaposlenika koji doprinose kolektivu, a ne samo ostvarila zakonska obveza. Spomenuta prilagodba mora biti u skladu s potrebama zaposlenika s invaliditetom, a može uključivati fizičke promjene kao što su rampe za osobe u invalidskim kolicima, raznu opremu za slijepe i slabovidne osobe kao i fleksibilno radno vrijeme.
Unatoč prednostima za poslodavce koje sa sobom nosi zapošljavanje osoba s invaliditetom, znamo da cijela priča oko ove tematike u praksi ne izgleda baš tako. Dobivanje subvencija na osnovu zaposlene osobe s invaliditetom ili poreznih olakšica kao i poboljšanje korporativne društvene odgovornosti uvelike olakšavaju poslodavcu. Također, zapošljavanje osobe s invaliditetom određenoj kompaniji donosi pozitivan ugled koristan za sve buduće partnere i suradnike jer se stvara percepcija inkluzije te razvoja potencijala svih ljudi bez obzira na invaliditet.
Također, unatoč činjenici da se zapošljavanje osoba s invaliditetom danas puno više promovira i potiče raznim inicijativama i zakonima, još uvijek postoje određeni izazovi i predrasude do kojih dolazi iz neznanja i neinformiranosti. Kao razlog za ovakav stav poslodavci često navode predrasude i nedostatak informacija kao i nepristupačne procese zapošljavanja. Na globalnoj razini tu su još i ekonomska kriza te visoka stopa nezaposlenosti koju uzrokuje manjak vještina konkurentnih za tržištu rada osobito kod populacije osoba s invaliditetom.
Sukladno tome, kako bismo smanjili sponu između poslodavaca i posloprimaca, važno je djelovati na dvije razine i sagledavati istu situaciju iz obje perspektive. S jedne strane potrebno je kontinuirano ukazivati i naglašavati na poticaje koje poslodavci ostvaruju prilikom zapošljavanja osobe s invaliditetom, a s druge strane osnaživati buduće zaposlenike s invaliditetom i poticati ih na razvoj vještina koje će konkurirati na tržištu rada.
Ako se pak malo osvrnemo na razvoj osobnih vještina osoba s invaliditetom potrebnih na tržištu rada, možemo reći da pomaka ima i to zahvaljujući upravo sposobnim i perspektivnim pojedincima koji svakodnevno pokazuju svoj napredak. Međutim, trenutna situacija ipak nije dovoljna da od društva tražimo pozajmicu za ravnopravnost ako prethodno nismo radili na unapređenju vlastitih sposobnosti. DA, još uvijek se, nažalost, događa da netko bez invaliditeta i sa istim referencama kao i vi dobije posao kojemu ste se nadali.
No što to znači?
Trebate li zato prestati raditi na sebi i kukati nad teškom sudbinom u društvu koje vas ne razumije i ne prihvaća? Morate priznati da – koliko god mi često tražimo krivca u nekom drugom: sustavu, stanju u zemlji, diskriminaciji, ne razumijevanju, neznanju… – možda bismo se barem ponekad trebali zapitati ‘A nije li do nas?’
Vjerujem da bi društvo moglo puno više napredovati kada bi se predstavnici sustava za zapošljavanje, poslodavci, ali i osobe s invaliditetom češće pitali ‘A DA NIJE DO NAS?’
S obzirom na sve ranije navedeno, možemo zaključiti da je stvaranje inkluzivnog tržišta rada koje pruža jednake mogućnosti zapošljavanja svima koji žele i mogu raditi te za određeno radno mjesto zadovoljavaju propisane kriterije, ključ za razvoj ravnopravnog društva.
Dakako, inicijative i napori na ovom području nisu jedini preduvjeti za napredak, no sigurno je da zauzimaju značajnu ulogu u osobnom, ali i profesionalnom razvoju svakog pojedinca s invaliditetom.
Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan
Poslušaj članak
Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.
Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.
Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.
– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.
Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.
– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž
Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.
Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.
– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!
Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.
Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.
Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani
Poslušaj članak
Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.
Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).
Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.
Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.
Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.
Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.
Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.
Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom
Poslušaj članak
Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.
S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.
Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.
Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.
Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.
Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.
– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.
Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.
Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje, ili njihove službene stranice ovdje.
Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.
Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakprije 2 mjeseca
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 10 mjeseci
Gastro kutakprije 5 mjeseci
Vijestiprije 1 godina
Gastro kutakprije 11 mjeseci
Gastro kutakprije 11 mjeseci
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.