in MREŽA
IN PORTAL Okrugli stol ‘Osobe s invaliditetom u medijima’ iznjedrio kvalitetne zaključke
Smatramo kako će se plodovi okruglog stola ‘Osobe s invaliditetom u medijima’ tek vidjeti, a nama ostaje da i dalje neumorno radimo za dobrobit osoba s invaliditetom, kao i do sada
Poslušaj ovaj članak
U četvrtak 16. svibnja, u restoranu ‘Sunce’, Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO i In Portal, središnji medij za informiranje osoba s invaliditetom, održali su okrugli stol na temu ‘Osobe s invaliditetom u medijima – s obje strane objektiva.’ Čast da vodi ovo događanje dobio je renomirani novinar In Portala Mladen Kristić.
Na okruglom stolu sudjelovalo je šest poznatih panelista, a ni u publici nije nedostajalo kvalitetnih ljudi.
O ovoj važnoj temi raspravljali su predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, drugi čovjek Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović, novinarka HRT-a i Radio Studenta Iva Habek, profesorica Sveučilišta Sjever Željka Bagarić, novinarka Hrvatske katoličke mreže Željka Šemper te Ivona Šeparović iz saveza SUMSI. Svi oni svojim su znanjem i iskustvom obogatili ovaj iznimno važan događaj.
U uvodnom obraćanju Mladen Kristić istaknuo je kako je tema okruglog stola izuzetno važna, ne samo za populaciju osoba s invaliditetom nego i za cijelu zajednicu, te da upravo zbog toga treba progovoriti o ključnim temama vezanim za osobe s invaliditetom u medijima. Medijska pismenost, istraživačko novinarstvo, sloboda medija, samo su neke od tema koje su otvorene na ovom izrazito zanimljivom okruglom stolu.
Čast da otvori okrugli stol u ime ustanove URIHO pripala je Borisu Jakovu Geričiću, savjetniku ravnateljice Sanje Major, a odmah nakon toga riječ je dobio i glavni urednik In Portala, Damir Fatušić.
– Zahvalio bih se našem izdavaču Ustanovi URIHO te Gradu Zagrebu što nas prati cijelo vrijeme i što prepoznaje vrijednost In Portala koji je najveći i najvažniji, za sada nažalost, i jedini medij za informiranje osoba s invaliditetom. Pokušat ćemo se odmaknuti od digitalnog, te u stvarnom svijetu povećati utjecaj i početi govoriti o temama za koje mislimo da su važne za osobe s invaliditetom, kako u medijima tako i u društvu – kazao je Fatušić.
Kao izaslanica gradonačelnika Tomislava Tomaševića, okupljenima se obratila pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Marinka Bakula Anđelić prisjećajući se samog pokretanja In Portala prije deset godina. Naglasila je kako je portal zamišljen u samom početku kao inkluzivan medij koji će se baviti širokim spektrom tema.
Moderator okruglog stola Mladen Kristić redom je postavljao pitanja sudionicima o problematici odnosa medija prema OSI populaciji, a posebno inspirativno i emotivno govorio je Hrvoje Zovko.
– Osobe s invaliditetom danas se diskriminiraju na više osnova. Njih treba tretirati kao ravnopravne građane i građanke ove zemlje. Njihova borba je sto puta teža, inspirativnija i važnija za svakoga od nas. Ne smijemo žaliti osobe s invaliditetom, već ih trebamo poticati da budu hrabri te da budu to što jesu. Svatko od nas ima pravo ostvariti svoje snove – kazao je Zovko.
Razgovor je otišao i u smjeru edukacije osoba s invaliditetom u medijskom prostoru. Svoje viđenje na tu temu dala je Željka Bagarić. Naglasila je kako bi trebalo senzibilizirati javnost za sve poteškoće kroz koje prolaze osobe s invaliditetom, te kako se nada da će uspjeti stvoriti platformu za njihovo zapošljavanje.
S obzirom na to da je gotovo cijeli svoj radni vijek posvetila etici u novinarstvu, Ivona Šeparović osvrnula se na to kako se, kad su u pitanju osobe s invaliditetom, u medijima stavlja u fokus njihov invaliditet, a ne ono što oni zapravo jesu.
– Trebali bismo upotrijebiti medije da naglasimo kako ne bi trebao postojati poseban pristup prema osobama s invaliditetom. Mediji bi trebali naglašavati osobu i ono što ona radi. Ono što ne biste pitali osobu bez invaliditeta, ne pitajte ni osobu s invaliditetom – rekla je Šeparović.
Željka Šemper pohvalila je rad In Portala rekavši kako se i sama informira preko njega, te dodala da je jako dobro što takav portal postoji. Šemper je istaknula kako bi bilo dobro da i drugi portali koriste In Portal kao izvor informacija. Smatra kako osobe s invaliditetom moraju imati svoje kritičko mišljenje te da ih se mora pustiti da sami govore za sebe.
Iva Habek, studentica novinarstva i suradnica na HRT-u, naglasila je kako trebamo svi zajedno inzistirati da osobe s invaliditetom budu vidljive u javnom servisu ispred ekrana, ali ne samo kada se radi o problematici OSI populacije, nego i o svim ostalim društvenim pitanjima od unutarnje politike, vanjske politike, kulture, sporta, društvenog života. Postoje stereotipi da se novinari s invaliditetom moraju isključivo baviti temama koji se tiču upravo njih.
Robert Tomljenović u svom se izlaganju osvrnuo na sve prisutniji utjecaj umjetne inteligencije u novinarskoj profesiji. Rekao je kako je teško očekivati da umjetna inteligencija zamijeni živoga čovjeka.
– Umjetnu inteligenciju treba koristiti kao alat. Kvalitetan medijski sadržaj koji može napisati živi čovjek, nikada neće moći zamijeniti umjetna inteligencija – istaknuo je Tomljenović.
Uvidjevši u kojem se položaju nalaze osobe s invaliditetom u medijima, predsjednik HND-a obećao je kako će sazvati okrugli stol na kojem će predložiti nekim od giganata hrvatskog medijskog prostora da In Portal uzmu za svog partnera kako bi se glas osoba s invaliditetom čuo što glasnije i jasnije nego do sada.
Glavni zaključak susreta sa svim sudionicima okruglog stola zasigurno je taj da osobama s invaliditetom treba pružiti isti tretman kao svim ostalim građanima ove zemlje, nebitno s koje strane objektiva se nalazili.
Smatramo kako će se plodovi okruglog stola ‘Osobe s invaliditetom u medijima’ tek vidjeti, a nama ostaje da i dalje neumorno radimo za dobrobit osoba s invaliditetom kao i do sada.
Kreativna radionica u Splitu, vježbanje i zajedničko gledanje filmova u Zaboku te izrađivanje božićnih ukrasa u Daruvaru dio su programa udruga u nadolazećem tjednu. Donosimo termine održavanja i informacije za uključivanje
Poslušaj članak
Split: Fraktalno crtanje u udruzi „Feniks”
Udruga „Feniks” Split u suradnji s udrugom „Nanael” organizira radionicu fraktalnog crtanja u četvrtak, 12. studenoga, od 15 do 17 sati, u svojim prostorijama u Teslinoj 15. Umjetnica Žana Bajić vodit će sudionike kroz crtanje linija i rad s bojama, uz naglasak na kreativnom izražavanju i opuštanju. Poziv je upućen zainteresiranim građanima, a prethodno iskustvo u crtanju nije potrebno. Broj sudionika ograničen je na 12, pa se treba prijaviti na info@udrugafenikssplit.com ili porukom udruzi na društvenim mrežama.
Zabok: Jutro uz vježbe i filmove
Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije u četvrtak, 12. studenoga, organizira grupne vježbe istezanja i fleksibilnosti od 9 do 10 sati u Zelenoj dvorani na Trgu Svete Jelene 6 u Zaboku. Na istoj adresi od 10.30 do 11.30 sati slijedi zajedničko gledanje filmova. Aktivnosti se održavaju u sklopu projekta „Mreža podrške za aktivno starenje u Krapinsko-zagorskoj županiji”, namijenjenog osobama u dobi od 55 godina naviše i umirovljenicima, a ne samo članovima Društva. Prijave i dodatne informacije dostupne su na broj 049/221-973 ili putem adrese info@dmskzz.hr.
Daruvar: Kreativna radionica izrade božićnih ukrasa
Udruga osoba s invaliditetom Daruvar organizira kreativnu radionicu izrade božićnih ukrasa u srijedu, 11. studenoga 2026., od 10 do 13 sati, u svojim prostorijama na adresi Petra Preradovića 26. Radionica je dio studenoga programa za korisnike udruge, a organizator poziva i ostale zainteresirane da se uključe. Informacije o sudjelovanju i prijavi dostupne su na broj 095/345-6278 ili putem adrese uosidaruvar94@gmail.com.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI