in MREŽA
UIR ZAGREBA Održan 11. Memorijal Marije Topić
Udruga invalida rada Zagreba održala je 11. Memorijal Marije Topić u čast svoje nekadašnje dugogodišnje predsjednice u subotu, 11. svibnja 2024., na jarunskom otoku Trešnjevka
Poslušaj ovaj članak
Na samom početku svečanog otvorenja u 13 sati održana je minuta šutnje za sve preminule članove, a aktualna predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se ukratko dirljivim govorom na život bivše predsjednice Marije Topić, koja je na toj funkciji bila od 2000. godine kroz 14 godina te je napravila značajne pomake u funkcioniranju same udruge.
Budući da je otišla nenadano u svibnju, Memorijal se organizira upravo u tom mjesecu, i to ove godine po jedanaesti puta.
Svoj obol došli su osobno dati pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić te predsjednik Ante Štulić iz Hrvatskog saveza udruga invalida rada, uz pravnika Leke Sokolaja.
Štulić je istaknuo važnost UIR Zagreba.
– Moram reći da je Zagreb osnovao i Hrvatski savez udruga invalida rada te vidite da vrlo dobro pomaže savjetima i s konzultacijama, gdje se odazvao veliki broj naših udruga te treba voditi računa o tome članstvu.
Ujedno je istaknuo da će se udruge morati što prije digitalizirati i kadrovski ojačati, budući da je Nacionalna zaklada odobrila stotinjak projekata za udruge.
Jurišić je pohvalio organizaciju Memorijala, istaknuvši da rezultati nisu toliko bitni, koliko zajedničko druženje svih prisutnih po lijepom vremenu. Ujedno je pozvao osobe s invaliditetom da iskoriste Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava.
Već tradicionalno, na Memorijalu je sudjelovala i obitelj Marije Topić, a ove godine se odazvalo dvjestotinjak invalida rada iz UIR Zagreba i deset udruga iz cijele zemlje – i to iz Donje Stubice, Daruvara, Duge Rese, Karlovca, Križevaca, Kutine, Pakraca i Lipika, Samobora, Siska, Varaždina, koji su se uz zajedničko druženje i sportsko natjecanje prisjetili bivše predsjednice i njezinog angažmana za poboljšanje statusa invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom u društvu, kao i za poboljšanje njihove kvalitete života općenito.
S obzirom da je Marija Topić bila velik pobornik sporta i rekreacije, pogotovo za osobe s invaliditetom kojima je to inače i vid rehabilitacije, za Memorijal su izabrane sportsko-rekreacijske discipline pa je u subotu, 11. svibnja, održano finalno natjecanje na Jarunu, gdje su se tijekom cijelog jutra sudionici natjecali u belotu, igri preciznosti nabaci krug, pikadu, stolnom tenisu, šahu i visećoj kuglani na području RŠC Jarun, a u streljaštvu u Streljačkom klubu ‘Kustošija’.
U disciplini nabaci krug, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Inga Mihaljević iz UIR Zagreba s ukupno osvojenih deset krugova, drugo Ružica Domšić iz Lipika s devet krugova, a treće Ankica Starešinčić iz Karlovca s osam krugova, a u kategoriji muški prvo mjesto osvojio je Oto Kolouh iz Daruvara s osvojenih devet krugova, drugo Ivan Gotvald iz Kutine s osam krugova, a treće Miroslav Melnjak iz Varaždina sa sedam krugova.
U belotu prvo mjesto osvojili su predstavnici Daruvara – Vladimir Litera i Stjepan Brkić, drugo iz Kutine – Ivica Tomaz i Stjepan Ferk, a treće iz Samobora – Vesna Lisec i Božo Debeljak.
U streljaštvu, u gađanju serijskom zračnom puškom, deset metara, u kategoriji muški pojedinačno pobjedu su odnijeli Marijan Nemček iz Siska sa 162 boda, Željko Rebrača iz UIR Zagreba sa 154 bodova te Mladen Pajić iz Duge Rese sa 140 bodova, a u kategoriji žene pojedinačno prvo mjesto Laura Lovošević sa 146 bodova, drugo Branka Trzun-Makek sa 127 bodova, obje iz UIR Zagreba, dok je treće mjesto osvojila Snježana Seljan iz Karlovca s 57 bodova.
U šahu prvo mjesto osvojio je Velimir Tomljenović iz Karlovca sa šest bodova, drugo Božidar Babić iz UIR Zagreba s tri boda, a treće Nikola Perković iz Siska s dva boda.
U stolnom tenisu u kategoriji žene prvo mjesto osvojila je Vukosava Jurčić iz UIR Zagreba, koja nosi titulu ‘najstarije dame sportašice u Republici Hrvatskoj’, drugo mjesto Vesna Holjevac iz UIR Zagreba, a treće Štefica Hržić iz Samobora, dok su u kategoriji muški osvojili prvo mjesto Milivoj Šantaj, drugo Zvonimir Večkovec, oboje iz UIR Zagreba, a treće mjesto Ivan Milčić iz Karlovca.
U visećoj kuglani prvo mjesto odnijela je Verica Crnković, drugo Vlasta Brkić, obje iz Daruvara, a treće Zlata Veselić iz Kutine. U muškoj kategoriji prvo mjesto zauzeo je Zlatko Pečanić iz Pakraca – Lipika, drugo Vladimir Pisačić iz UIR Zagreba, a treće Drago Tomić iz Križevaca.
U pikadu, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Dijana Galović iz Duge Rese s 447 bodova, drugo Zdenka Lulić iz Pakraca – Lipika s 440 bodova, a treće Marina Kaniški iz Varaždina s 434 bodova, a u kategoriji muški prvo mjesto osvojio je Josip Car iz UIR Zagreba s 401 bodom, drugo Marijan Mlađan iz Duge Rese s 316 bodova, a treće Ivan Štefančić iz Daruvara s 289 bodova.
Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Manifestacija je završila kolektivnom podrškom našem predstavniku na finalnom nastupu Eurovizije Marku Purišiću, Baby Lasagni, i to zajedničkim plesom svih sudionika u ritmu pjesme ‘Rim Tim Tagi Dim’.
Ovaj jedanaesti Memorijal protekao je tradicionalno u dobrom raspoloženju i pokazao nanovo da ljudi koji ostave traga iza sebe nikada se ne zaboravljaju. Tako je slučaj i s Marijom Topić, koja je veliki dio svog života posvetila borbi za dobrobit osoba s invaliditetom.
Civilno društvo
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura
Poslušaj članak
Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.
Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.
Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.
Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.
Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.
Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.
Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.
Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.
Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.
Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.
Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.
Civilno društvo
Udruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
Savezi osoba s invaliditetom održali su 9. studenoga u Zagrebu treći regionalni sastanak s predstavnicima gradova i županija te poslodavcima
Poslušaj članak
Neformalni sastanak organizirala je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u suradnji s 13 nacionalnih saveza s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom i jačanja međusobne suradnje saveza s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i poslodavcima. Sastanku su se odazvali predstavnici sedam županija i 11 gradova.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić rekla je kako savezi ne ukazuju samo na probleme osoba s invaliditetom nego donose i prijedloge rješenja. Naglasila je kako je savezima bitna suradnja s gradovima i općinama jer se život osoba s invaliditetom odvija u lokalnoj zajednici te je sastanak prigoda da se čuje što se na lokalnoj razini radi za ove osobe.
Tijekom sastanka savezi su predstavili svoj rad, dosadašnju suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te iznijeli viziju buduće suradnje, a gradovi i županije također su predstavili suradnju sa savezima.
U svom obraćanju Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom rekao je da Grad Zagreb dobro surađuje s udrugama osoba s invaliditetom u kreiranju javnih politika te rješavanju prometnih problema. Naglasio je da je Grad Zagreb donio novu Strategiju za izjednačavanje mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030., koja je usmjerena na unaprjeđenje kvalitete života, razvoj usluga podrške te stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg Zagreba.
Jasna Grgurić Malović iz Grada Rijeke istaknula je dobru suradnju s udrugama osoba s invaliditetom. Grad Rijeka intenzivno radi na uklanjanju fizičkih i arhitektonskih barijera kako bi se poboljšala pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom. Važan projekt u ostvarenju ovog cilja je „Otklonimo barijere“, u sklopu kojeg osobe s invaliditetom i stručne službe gradske vlasti obilaze lokacije u užem središtu grada.
Andreja Bobek iz Grada Varaždina istaknula je kako Gradska uprava u udrugama osoba s invaliditetom vidi važnog partnera. Ove godine pokrenuta je platforma za učenje znakovnog jezika Znakovni.hr u suradnji Grada Varaždina, Udruge gluhoslijepih Varaždinske županije i jednog roditelja.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je da su udruge osoba s invaliditetom u ovoj županiji zagovarateljice prava, pružateljice socijalnih usluga te poslodavci. Dodala je da su ove udruge Županiji važan partner u donošenju mnogih odluka, a osobito doprinose osiguravanju pomoćnika u nastavi djeci s teškoćama u razvoju.
Na sastanku je istaknuto da su veliki problemi udruga nedostatak kontinuiranog financiranja usluga i nedostatak stručnog kadra, a s nedostatkom tog kadra suočavaju se i pojedine županije. Izražena je želja da se ojača suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave s udrugama osoba s invaliditetom.
U ime poslodavca obratila se Mirela Vrbanac iz Zračne luke Zagreb, koja je istaknula da tvrtka zapošljava i osobe s invaliditetom te je za djecu s teškoćama u razvoju otvorila senzornu sobu. S obzirom na značajan broj putnika s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, prostor Zračne luke prilagođen je tim osobama.
in MREŽA
75 godina Udruge slijepih Međimurske županije
Iza udruge su desetljeća borbe za prava, ravnopravnost i bolje životne mogućnosti njezinih članova, a njezina misija nastavlja se i danas
Poslušaj članak
Udruga slijepih Međimurske županije obilježila je velikih 75 godina djelovanja. Svečanost tim povodom održana je 21. listopada u Katoličkom domu u Čakovcu, gdje su se okupili uzvanici i članovi kako bi obilježili ovu vrijednu obljetnicu.
Ovo je samo mali dio priče o dugogodišnjem radu udruge, njezinoj važnosti za članove i svemu što je tijekom desetljeća učinila za bolji i kvalitetniji život slijepih i slabovidnih osoba u Međimurju.
Priča o udruzi počinje 27. srpnja 1951. godine, kada je osnovan tadašnji Savez slijepih, općinska organizacija Čakovec. Osnovali su ga entuzijasti koje je povezivala želja za pozitivnim promjenama u društvu i borba za prava slijepih osoba.
Među osnivačima bili su Anđela Brlek, Valent Brlek, Leopold Vilić, Dragica Vilić, Konrad Herjavec, Josip Strelec, Franjo Bogdan, Marija Nikolić, Stjepan Vlah, Zorica Sklepić i Josip Jagec.
U prvim desetljećima djelovanja, tijekom 1950-ih i 1960-ih godina, udruga se ponajviše bavila zapošljavanjem i stambenim zbrinjavanjem odraslih slijepih osoba. Nakon školovanja u Zagrebu, mnogi su se vraćali u Međimurje i zapošljavali kao telefonisti ili tvornički radnici.
Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina članovima se počela pružati i jednokratna financijska pomoć, osobito onima najugroženijima. Udruga tada nije imala vlastite prostorije pa su se sastanci i druženja održavali u nekadašnjoj zgradi općine, na mjestu današnje zgrade Međimurske županije.
Važan iskorak u samostalnosti slijepih osoba dogodio se nakon što je 1982. godine u Centru „Vinko Bek” u Zagrebu otvoren odjel za kasnije oslijepljele osobe, gdje su se provodile rehabilitacija i prekvalifikacija. Jedna članica međimurske udruge ondje je završila obuku samostalnog kretanja uz pomoć dugog bijelog štapa. Po povratku u Međimurje počela je primjenjivati stečene vještine, postavši primjer i poticaj drugim slijepim osobama.
Devedesete godine donijele su novo razdoblje u životu slijepih osoba. Sve se više radilo na njihovoj ravnopravnosti i uključivanju u društvo. Posebno važan pomak ostvaren je u obrazovanju. Slijepa djeca počela su se uključivati u redovne škole uz prilagodbu nastavnih metoda.
Međimurske predškolske ustanove bile su među prvima u Hrvatskoj koje su primjenjivale model integracije slijepe djece, pridonoseći kvalitetnijem obrazovanju i stvaranju jednakih mogućnosti.
Danas su slijepe osobe aktivno uključene u rad udruge i njezina upravljačka tijela, ali i u senzibilizaciju javnosti o svojim svakodnevnim potrebama i izazovima. Svojim primjerom pokazuju da sljepoća ne znači odustajanje od rada, aktivnog života i sudjelovanja u zajednici.
Posebna pozornost posljednjih godina usmjerena je na obrazovanje i zapošljavanje mladih. Udruga nastoji svakom članu pristupiti individualno, pružiti mu potrebnu podršku te stvoriti što bolje uvjete za uključivanje u radni proces.
Među važnijim projektima ističe se „Razvoj društvenog poduzetništva za slijepe osobe”, sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske. U sklopu projekta otvoren je salon za masažu Lumbago, u kojem je zaposlen certificirani medicinski maser, visoko slabovidna osoba. Prije zaposlenja bio je nezaposlen, a rad u salonu pružio mu je priliku za profesionalnu i društvenu integraciju.
I nakon 75 godina djelovanja udruga nastavlja svoju misiju. Među aktualnim ciljevima ističu se zagovaranje sustavnog financiranja udruga kroz rad u upravljačkim tijelima Hrvatskog saveza slijepih te zapošljavanje stručnjaka, poput socijalnog radnika ili radnog terapeuta, koji bi članovima pružali dodatnu podršku.
Iza 75 godina rada stoje brojne životne priče, trud, borba za prava i ostvareni uspjesi. Od prvih osnivača koji su 1951. godine postavili temelje udruge do današnjih članova koji nastavljaju graditi društvo jednakih mogućnosti, njezina je misija ostala ista – pružati podršku, poticati samostalnost i osiguravati dostojanstven i ispunjen život slijepim i slabovidnim osobama.
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
VremeplovPrije 6 danaNasilju nije mjesto u školi i svako dijete ima pravo na sigurnost




