Privedena je kraju rekonstrukcija i prenamjena zgrade stare škole u Gornjem Vukšincu u životnu zajednicu za osam odraslih osoba starijih od 18 godina s poremećajem iz spektra autizma
Nakon nekoliko izazovnih godina u kojima su se događali potresi, pandemija COVID-19, inflacija i ratovi, priveden je kraju Naš plavi svijet, projekt Udruge za autizam – Zagreb, rekonstrukcija i prenamjena zgrade stare škole u Gornjem Vukšincu u životnu zajednicu za 8 odraslih osoba starijih od 18 godina s poremećajem iz spektra autizma (PSA).
Na završnoj konferenciji projekta Igor Ružić, predsjednik udruge prisjetio se kako je sve započelo, zahvaljujući se na početku svojoj prethodnici, dugogodišnjoj predsjednici udruge Slavici Dujmović za čijeg mandata se i apliciralo za projekt Naš plavi svijet. Ružić je uputio i svojevrsni trajni apel Udruge za autizam – Zagreb, naime, životne zajednice financiraju se iz takozvanih glavarina, od resornog ministarstva dobivaju se određena mjesečna sredstva po korisniku, no ta sredstva su na žalost manja za izvaninstitucionalne pružatelje socijalnih usluga, dok su za institucionalne veća, te je apelirao na to da glavarine moraju biti jednake, jer ista usluga mora isto koštati.
Udruga za autizam – Zagreb je roditeljska udruga koja upravlja dvjema životnim zajednicama, prva je nastala u općini Dubrava zahvaljujući razumijevanju lokalne zajednice, te je uz veliku pomoć saborske zastupnice Ivane Posavec Krivec i ravnateljice osnovne škole Dubrava Marijane Kozumplik Kemenović došlo do sporazuma da se na 30 godina ‘iznajmi’ taj prostor udruzi koja je vlastitim sredstvima pretvorila tu ‘poluruševinu’ u životnu zajednicu za osobe s PSA. Nakon toga je došla i druga životna zajednica u naselju Novi Jelkovec, a sada je predstavljena i treća u Gornjem Vukšincu koja je izgrađena europskim novcem.
Naš plavi svijet kao ideja roditelja započeo je 2017. godine, tada je svojevrsni početak obilježila modna revija pidžama Matije Vuice na kojoj su se tada prikupljala sredstva za projektnu dokumentaciju. Projekt 2018. nije prošao, a 2019. uz pomoć konzultanta Ante Sarjanovića i njegove ekipe iz tvrtke Plavo more, projekt je dobio veći broj bodova zbog inkluzivnih komponenti, a to su prenamjena zgrade stare škole i izgradnje senzoričkog parka. Na žalost, zbog pandemije, potresa i rata u Ukrajini, krenuli su problemi jer je projekt trebalo realizirati sa troškovnikom koji je napisan još 2019., a svi troškovi su astronomski porasli.
Ružić se prisjetio kako je s načelnikom općine Dubrava, Tomislavom Okrošom, obilazio razna ministarstva i agencije kako bi se (privremeno) odustalo od gradnje senzoričkog parka, te kako bi se novac iz budžeta preusmjerio u dovršetak gradnje kuće. Srećom, bilo je puno razumijevanja za situaciju te je sada konačno ispunjena obaveza projekta, a to je da kuća bude završena za useljenje. Ipak, najvažniji trenutak dogodit će se u ljeto 2024. kada u kuću uđe osam stanara koji će tu živjeti uz 24-satnu podršku asistenata iz lokalne zajednice.
Na žalost, kapaciteta nedostaje, a UAZ je jedini izvaninstitucionalni pružatelj usluge organiziranog stanovanja, što je ujedno najkompliciraniji i najzahtjevniji oblik socijalne usluge. UAZ je do sada bio uvijek spreman sa srodnim udrugama podijeliti svoj ‘know how’, ali unatoč velikom interesu udruga iz Gospića, Osijeka, Kaštela, Slavonskog broda i drugih gradova, još uvijek nitko nije uspio ostvariti nešto slično. Upravo zato, navodi Ružić, UAZ je svojevrsni ‘čardak ni na nebu ni na zemlji’, za institucije, on je i dalje udruga, a za svijet udruga, UAZ je već institucija.
– Ovo je ne samo plemeniti projekt, nego savršena suradnja između općine Dubrava, Zagrebačke županije, Udruge za autizam Zagreb, ministarstava i Vlade Republike Hrvatske, a na korist korisnika kuće, osoba iz spektra autizma, te na korist svih marljivih djelatnika koji će ovdje raditi – rekao je Tomislav Okroša, načelnik općine Dubrava, partner na ovom projektu.
Dodao je da se mora zahvaliti i onima koji sada nisu prisutni, a koji su radili na projektu od samih početaka, a to su Anita Dražetić, prva voditeljica projekta, Slavica Dujmović koja je dugi niz godina bila predsjednica Udruge za autizam – Zagreb, te izvođača radova Vinter gradnja koji je lokalna tvrtka. Okroša je sve pozvao da na ljeto, kada se korisnici usele, dođu u Gornji Vukšinac, te se uvjere kako se radi o najposebnijoj i najmodernijoj zgradi u općini Dubrava ali i šire.
Tanja Tudor, voditeljica projekta, iznijela je tehničke detalje, te navela da je rezultat projekta 27 izgrađenih i opremljenih infrastrukturnih jedinica, a to su u prizemlju jedno podrumsko spremište, 5 spavaćih soba, jedan ulazni prostor, WC, kupaona, izba, kuhinja s blagovaonicom i dnevni boravak, te na katu mala kuhinja, radna soba, spremište, izba, kupaona, 3 sobe i blagovaonica s dnevnim boravkom. Zatim su tu i pomoćna zgrada s prostorijom za grupni rad s korisnicima, jedan WC, te dvorište/okućnica sa sjenicom bunara, voćnjakom, povrtnjakom i staklenikom.
Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da je ovo prva kuća u Hrvatskoj koja je projektirana prema potrebama osoba s poremećajem iz spektra autizma, za što je zaslužna arhitektica Monika Vukojević. Veliku vrijednost kući daje i činjenica da se nalazi u neposrednoj blizini šume, te da su senzorni podražaji smanjeni na minimum, a sva oprema i namještaj prilagođeni su osobama iz spektra autizma. Naime, koristili su se materijali koji neće izazivati nepoželjne senzorne podražaje, keramika je protuklizna ali površina joj nije refleksivna, boje nisu agresivne, nema miješanih uzoraka, a pazilo se da osvjetljenje bude što prirodnije.
U ljeto 2024. godine kuća u Gornjem Vukšincu će zaživjeti, u nju će ući stanari, osobe s PSA koje će ovdje živjeti uz 24-satnu podršku asistenata. Ovaj važan projekt olakšat će život osam obitelji, no ostajte činjenica da su potrebe za ovakvim stambenim jedinicama puno veće od dostupnih kapaciteta. Za nadati se da će primjer kuće u Gornjem Vukšincom biti inspirativan svim pružateljima socijalnih usluga.
Video bilješku o nastanku i razvoju projekta koju je napravio Miran Krčadinac Flock možete pogledati ovdje.
Čujući svijet Gluhi poznaju, žive u njemu, školuju se, uče o njemu, ali svijet Gluhih nepoznat je čujućoj okolini. Gluhe osobe postaju ambasadori svoje zajednice i dodana vrijednost cjelokupnom društvu, kaže Dorijana
Dorijana Kavčić iza sebe ima bogatu akademsku karijeru, koja je započela na Filozofskom fakultetu gdje je diplomirala Opću lingvistiku i Bohemistiku.
– Ispalo je najbolje moguće jer sam se pred kraj studiranja u lingvistici usmjerila prema grani u nastajanju, lingvistici znakovnih jezika i svoj interes usmjerila u proučavanje i dokumentiranje upravo hrvatskog znakovnog jezika (HZJ) – priča nam Dorijana.
– Za diplomski sam rad uzela temu hrvatski znakovni jezik, a zatim upisala Poslijediplomski studij lingvistike na kojem provodim istraživanje izražavanja brojeva u HZJ.
Kako sama kaže, budući da je lingvistika HZJ malo istraženo područje, nailazila je na dosta izazova i trebalo joj je više vremena za završetak studija nego je mislila, ali jednog dana i njezinće doktorski rad ugledati svjetlo dana.
– Profesorski smjer na Bohemistici dao mi je alate koje trenutačno koristim u edukaciji HZJ i kulture Gluhih, te sam izvoditeljica kolegija HZJ 1 i 2 na Filozofskom fakultetu, kao vanjska suradnica, a aktivno sam uključena u kreiranje i provedbu kurikuluma za obrazovanje odraslih za stjecanje kompetencija za rad komunikacijskog posrednika za gluhe.
Ali dublji temelj za provođenje svih tih edukacija dala mi je moja obitelj i okolnosti u kojima sam odrastala. Naime, rođena sam u obitelji Gluhih. Roditelji su mi gluhi i duboko involvirani u zajednicu Gluhih, a baka i djed bili su profesori i školi za Gluhe, tako da sam od najranijeg djetinjstva svjesna tog dvostrukog identiteta koji nosim u sebi. Pripadam i svijetu Gluhih i svijetu čujućih – pojašnjava Dorijana.
Splet okolnosti s visokoškolskim obrazovanjem i odrastanje kroz i u hrvatskom znakovnom jeziku i kulturi Gluhih dalo joj je početni temelj kompetencija za komunikacijsku posrednicu hrvatskog znakovnog jezika. Spletom okolnosti, pred kraj studiranja, 2011. otvorila joj se mogućnost zapošljavanja kao tumačica / prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika.
– Do dandanas radim na terenu kao komunikacijska posrednica, ali uz moje osnovno obrazovanje i nadogradnju kroz seminare, ljetne i druge škole u organizaciji europskih organizacija i sveučilišta, dobila sam priliku i za svoj doprinos razvoju materijala za učenje HZJ (suautorica sam Udžbenika hrvatskoga znakovnog jezika, dostupan u PDF-u na internetu) kao i struke komunikacijskog posrednika.
Tako da mogu reći da sam bila intrinzično motivirana za rad komunikacijske posrednice jer sam odrasla uz rečenicu ‘Što kaže?’ i u ulozi prijenosnice informacija iz čujućeg svijeta. Potom sam motivirana jezikoslovnom znanosti koja me potaknula da uvidim koliko je važno dokumentirati jedan jezik i jednu kulturu jer je jedino to što ih čuva od nestanka.
A hrvatski znakovni jezik i kultura Gluhih u Hrvatskoj stvarno jesu jedno neistraženo blago koje će tek obogatiti kulturu Hrvata. Svojim humorom, umjetničkim stvaralaštvom, specifičnim jezičnim izrazima, svojom poviješću borbe za svoja prava predstavljaju nove slojeve mentaliteta hrvatskog naroda u cjelini – kaže Dorijana.
U Hrvatskoj udruzi Silent zaposlena je od 2024. kao komunikacijska posrednica. Dolaskom na snagu novog Zakona o osobnoj asistenciji u kojem je preciznije definiran status radnog mjesta Komunikacijski posrednik udruga se 2023. registrirala kao pružatelj socijalne usluge Komunikacijski posrednik.
– No vrlo brzo po zapošljavanju otvorila mi se prilika za onaj spomenuti doprinos razvoju struke, pa sam bila angažirana u razvoju kurikuluma za obrazovni program Komunikacijski posrednik u kojem, od dopusnice koju je udruga dobila od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 2025., sudjelujem i kao izvoditeljica kurikuluma.
Osim komunikacijskog posredovanja i edukacije s kolegicama i kolegama u udruzi osvijestili smo želju na još jedan način širiti potrebu razvoja inkluzivnog društva. Odlučili smo se na prijavu projekata kojima kreiramo situacije u kojima dolazi do izravne interakcije gluhih i čujućih osoba gdje se stvara mikro inkluzivno ozračje ravnopravnosti, međusobnog poštovanja i učenja jedni od drugih. Na Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz proračuna Grada Zagreba za 2025. odlučili smo prijaviti projekt Silent games večeri, koji uključuje 24 radionice Go igre u kojoj istovremeno sudjeluju i čujuće i gluhe/nagluhe osobe. Sportsko-društvena igra Go drevna je kineska igra koja razvija kognitivni potencijal jer potiče logičko i strateško razmišljanje.
Radi se o igri na ploči na kojoj protivnici postavljaju crne i bijele kamenčiće s ciljem osvajanja područja na ploči, ali i s ciljem da svojim kamenčićima opkolimo protivničke i time ih ‘pojedemo’. Zašto smo se odlučili baš za Go igru, razlog je vrlo jednostavan. Kolegica je imala priliku upoznati se s igrom za vrijeme svog studija i predložila ju je budući da predstavlja idealan omjer vremena koje se provodi u vlastitom promišljanju svakog poteza i vremenu koje je moguće provesti u komunikaciji sa suparnikom.
U našem slučaju omogućava razbijanje leda u komunikaciji jer se započinje s temama same igre, a razgovor se zatim razvija u smjeru hrvatskog znakovnog jezika i kulture Gluhih. Na svakoj radionici je prisutna prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika tako da je omogućena i podrška ako komunikacija krene u ‘dublje vode – pojašnjava Dorijana.
Pitamo ju kako su korisnici, gluhe i nagluhe osobe, reagirali na igru Go, koliko im je ovaj projekt pomogao u interakciji s čujućim osobama?
– Bilo je onih, i gluhih i čujućih, koji su upoznati s igrom pa su tražili dodatne izazove s novim igračima, a bilo je onih koji su se prvi puta susreli s tom igrom – kaže Dorijana.
– Moram naglasiti da je instruktor Zvonko Bednjanec iz partnerske organizacije Zagrebački Go savez bio izuzetno važan faktor, koji je svojom neiscrpnom energijom podučavao sve novajlije i kreirao nevjerojatno lijepo i pozitivno okruženje da su se svi, kako oni najiskusniji tako i početnici, osjećali ugodno.
Trenutak koji mi je osvijestio vrijednost projekta bio je na Festivalu jednakih mogućnosti, na kojem smo organizirali revijalni turnir. Između 15-ak igrača u jednom se trenu dogodilo da su obje prevoditeljice bile zauzete i ja sam se okrenula prema jednom kutku u kojem je bila starija gluha gospođa u komunikaciji s dvije mlađe čujuće osobe, o tome tko je točno u kojem trenutku postavio svoj kamenčić, koje je točno pravilo i tko je zapravo pobijedio te zajednički zaključak da to nije važno i međusobno su si pridavali pobjedu, uz smijeh i prekrasno razumijevanje. Zatim su mlađe osobe počele učiti kako se na HZJ znakuje ‘pobjeda’, ‘čestitam’, ‘hvala’, ‘dobar dan’, ‘kako ste’ i niz drugih izraza. Svjedočila sam iskrenoj zainteresiranosti prema gluhoj osobi, njezinom jeziku i svijetu. Bez sažaljenja, iskrena zainteresiranost.
U takvom okruženju gluhe se osobe osjećaju ravnopravnima, štoviše, vrijednim pripadnicima društva. Čujući svijet oni poznaju, žive u njemu, školuju se, uče o njemu, ali svijet Gluhih nepoznat je čujućoj okolini. Gluhe osobe postaju ambasadori svoje zajednice i dodana vrijednost cjelokupnom društvu.
Ciljne skupine bile su djeca i umirovljenici, ali ono što bih htjela naglasiti je da su djeca imala manju potrebu za komunikacijskim posredovanjem, što nam samo pokazuje da je čovjek u svom najčišćem obliku otvoren za različitosti, inherentno dobronamjeran i motiviran za ostvarivanje povezanosti. Samo je pitanje snalaženja i način se naɗe, komunikacija se ostvaruje, međusobno priznavanje i poštovanje realizira. Takvom svijetu moramo stremiti – zaključuje svoju priču Dorijana.
Foto: Društvo multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije
Društvo multiple skleroze Dubrovačko- neretvanske županije našoj je redakciji uputilo pismo koje objavljujemo u cijelosti:
Povodom Svjetskog dana multiple skleroze želimo jasno reći nešto što se ne vidi na prvi pogled, a određuje svakodnevicu više od 9000 ljudi u Hrvatskoj.
Multipla skleroza je bolest koja mijenja živote upravo onda kada su ljudi u najvećem usponu i snazi. Ponekad uspori korak, ponekad zaustavi dan, a ponekad zatvori vrata koja su jučer bila otvorena.
MS nije ‘trenutni umor’, nije ‘trenutna slabost’, nije ‘trenutno psihičko stanje’ i nije nešto što nestaje nakon odmora. To je neurološka bolest koja oštećuje živčani sustav i mijenja funkcije tijela. Simptomi se mijenjaju iz dana u dan – što mnogi pogrešno tumače kao nedosljednost, pretjerivanje ili neodgovornost.
Nevidljiva invalidnost znači da se borba odvija tiho. Vidljiva invalidnost znači da se vidi samo površina. A ono što ljudi najčešće ne vide?
Koliko energije treba da se ustane. Koliko hrabrosti treba da se izađe. Koliko borbe stane u jedan običan dan. Koliko puta tijelo kaže “ne”, a osoba kaže ‘idem dalje’.
Najčešće predrasude o MS-u ostaju iste godinama: – da osoba ‘može sve ako se potrudi’, – da ‘izgleda dobro pa je dobro’, – da je bolest predvidiva, – da se simptomi mogu kontrolirati voljom, – da je invaliditet uvijek vidljiv, – da se MS događa ‘drugima’.
Predrasude su često teže od samih simptoma. One bole dublje, traju duže i ostavljaju trag koji se ne vidi – ali se nosi svaki dan.
Za mnoge osobe s MS-om najveća pobjeda nije maraton. Najveća pobjeda je – doći do kraja dana.
Zato danas mislimo na sve koji su dali sve što su mogli, i na sve koji danas nisu mogli ništa. I jedno i drugo je hrabrost.
Ako želimo društvo koje razumije, moramo prestati gledati samo ono što je vidljivo. Kod multiple skleroze, ono najteže – najčešće se ne vidi.
I zato danas jedan zgužvani papir s porukom ‘Danas ne mogu’ govori u ime svih koji se bore. To nije slabost. To je istina. A mi kao udruga kažemo: nema veze – drugi put ćemo.
Ova platforma pruža usluge prevođenja na Hrvatski znakovni jezik na daljinu, uz pomoć videokonferencijske tehnologije
Zbog komunikacijskih barijera, gluhim i nagluhim osobama otežan je pristup javnim uslugama i kvalitetnim informacijama.
Na završnoj konferenciji, 27. svibnja u Zagrebu, predstavljeni su rezultati projekta ‘Slavica – inovativno rješenje pružanja usluge video prevođenja’, kojeg je provodio Hrvatski savez gluhih i nagluhih (HSGN), u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ova platforma pruža usluge prevođenja na Hrvatski znakovni jezik na daljinu, uz pomoć videokonferencijske tehnologije.
Predstavljajući projekt Slavica, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek upozorila je da osobe oštećenog sluha nailaze na nerazumijevanje svoje okoline s obzirom da je njihov invaliditet nevidljiv, a zbog nedostatka adekvatnih i točnih informacija izbjegavaju odlazak liječniku. Istraživanje iz Španjolske pokazalo je da žive pet godina kraće u odnosu na opću populaciju.
Vincek je istaknula da je kroz projekt Slavica olakšana komunikacija zdravstvenih djelatnika s gluhim i nagluhim osobama kada nije dostupna usluga prevoditelja Hrvatskog znakovnog jezika.
Tijekom tri godine trajanja projekta educirano je 281 zdravstvenih djelatnika u 17 hrvatskih gradova o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama. Uz teorijski dio, zdravstveni djelatnici mogli su iskusiti s kojim se barijerama susreću ove osobe. Održana je edukacija 307 gluhih i nagluhih osoba o korištenju platforme Slavica i ostalim asistivnim tehnologijama.
Vincek je zaključila kako je platforma Slavica dobra podloga za razvoj aplikacije koja bi se povezala s jednistvenim telefonskim brojem hitnih službi 112 kako bi se u kriznim situacijama omogućio pristup gluhim i nagluhim osobama. Poručila je da ovakve projekte, kao što je platforma Slavica, treba sustavno financirati država, a ne da ovise samo o trogodišnjem financiranju.
O modelima unaprjeđenja platforme Slavica na okruglom stolu su govoriili predsjednica HSGN Dijana Vincek, Tomislav Benjak iz HZJZ-a, Ratmir Đanić iz SOIH-a, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić i predsjednik Međunarodne telekomunikacijske unije Dušan Caf.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana