U Hrvatskoj je trenutačno 6067 roditelja njegovatelja i 942 njegovatelja potrebitih članova obitelji, a suočeni su s iscrpljenošću i nedostatkom sustavne podrške. S ciljem pružanja adekvatne podrške i odmora od skrbi Centar za rehabilitaciju Stančić pokrenuo je projekt ‘Odmorite, zaslužili ste’ u vrijednosti od 145 tisuća eura
Poslušaj članak
Na završnoj konferenciji, održanoj 10. srpnja u Zagrebu, predstavljeni su rezultati projekta kojim je obuhvaćeno 14 osoba sa statusom roditelja njegovatelja i šest osoba sa statusom njegovatelja te članovi obitelji o kojima skrbe.
Otvarajući konferenciju ravnateljica Centra za rehabilitaciju Stančić Sanjica Grbavac osvrnula se na dosadašnje projekte Centra istaknuvši da je ustanova danas moderan pružatelj socijalnih usluga djeci i odraslima s intelektualnim teškoćama, kojih je ukupno 676. Poručila je kako je djelatnicima važno da usluge pružaju pravovremeno i profesionalno, a imaju viziju za daljnji razvoj Centra s ciljem dobrobiti korisnika.
Predstavljajući projekt socijalna radnica Jasna Lesički istaknula je da se projekt provodi na području istočnog dijela Zagrebačke županije u partnerstvu s Gradskim društvom Crvenog križa Vrbovec od travnja 2025. do kolovoza 2026. Aktivnosti projekta su usluga mobilnog tima u obitelji, individualno savjetovanje, psihosocijalna podrška, radionice, neformalna druženja, izleti te kratkotrajni smještaj osobe o kojoj se skrbi u Centar ili u stanove organiziranog stanovanja.
– Pokazalo se da ciljana skupina korisnika ima kronični nedostatak vremena koje bi mogli iskoristiti za sebe, što dovodi do stresa, iscrpljenosti, narušavanja obiteljskih odnosa, a nažalost odražava se i na članove obitelji o kojima skrbe – zaključila je Lesički.
Ivana Davidovska iz Europskog udruženja pružatelja usluga za osobe s invaliditetom (EASPD) u predavanju je istaknula da odmor od skrbi nije reguliran posebnim zakonodavstvom. Međutim, sve se više prepoznaje kao ključna sastavnica visokokvalitetne dugotrajne skrbi u zajednici.
U sklopu konferencije održana je panel-rasprava na kojoj su iznesena iskustva korisnika.
Slavica Bilušić njegovateljica je nepokretnom suprugu, a usluge projekta omogućile su joj predah, rehabilitaciju i novu snagu u svakodnevnom životu. Kroz projekt je njezin suprug jednom tjedno dobio skrb njegovateljice, dok njoj posebno znači jednom tjedno individualno savjetovanje.
Predsjednica Udruge ‘Poseban prijatelj’ i roditelj njegovatelj Dženita Lazarević istaknula je kako usluge projekta roditeljima njegovateljima i njegovateljima pružaju osjećaj da nisu prepušteni sami sebi.
– Naša udruga je kroz projekt uključila lokalnu zajednicu, Medicinsku i Obrtničku školu, koje su roditeljima pružale usluge dok je njegovatelj skrbio o njihovoj djeci, a Libertas je prevozio roditelje i djecu na radionice – ispričala je Lazarević.
Naglasila je da su zahvaljujući projektu neki roditelji njegovatelji prvi put dobili podršku.
Psihologinja Klara Zečević Božić pojasnila je da je socijalna usluga odmora od skrbi inovativna jer se prvi put zadovoljavaju potrebe osobe koja skrbi o nekome, odnosno neformalnog njegovatelja, te da je individualizirana i fleksibilna.
Projekt je namijenjen odraslim osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, s ciljem pružanja kvalitetnije i dostupnije podrške osobama koje žive s rijetkim bolestima
Poslušaj članak
Hrvatski savez za rijetke bolesti započeo je provedbu projekta ‘Personalizirana skrb – socijalne usluge prilagođene osobama s rijetkim bolestima’ (SF.3.4.11.04.0232), koji je službeno počeo 1. lipnja 2026. godine i trajat će 36 mjeseci.
Projekt se provodi uz sufinanciranje Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus te obuhvaća područje Grada Zagreba, Zagrebačke, Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije.
Projekt je namijenjen odraslim osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, s ciljem pružanja kvalitetnije i dostupnije podrške osobama koje žive s rijetkim bolestima. Kroz projekt će korisnicima biti dostupne različite usluge prilagođene njihovim individualnim potrebama, uključujući savjetovanje o pravima, psihološko, nutricionističko, fizioterapijsko i medicinsko savjetovanje.
Aktivnosti na području Grada Zagreba započele su tijekom srpnja 2026. godine, dok će se u ostalim uključenim županijama provoditi od rujna 2026. godine u suradnji s partnerskim gradovima Čakovcem, Osijekom i Siskom.
Projekt predstavlja važan korak u razvoju socijalnih usluga u zajednici te pruža podršku osobama s rijetkim bolestima i njihovim obiteljima kako bi lakše ostvarili svoja prava i unaprijedili kvalitetu života.
Za sudjelovanje u projektnim aktivnostima na području Grada Zagreba prijave su otvorene putem obrasca na poveznici, dok će prijave za ostala područja provedbe biti otvorene od 17. kolovoza 2026. godine.
Dodatne informacije o projektu i njegovim aktivnostima dostupne su putem Hrvatskog saveza za rijetke bolesti i na telefon 091/444-3038 od 9 do 11 sati ili 091/444-3039 od 13 do 15 sati radnim danom.
Ovakvo postupanje predstavlja diskriminaciju osobe s invaliditetom, povredu dostojanstva i uskraćivanje javno dostupne usluge isključivo zbog korištenja psa pomagača. Cijeli događaj izazvao je poniženje, stres i osjećaj bespomoćnosti, kaže korisnik psa pomagača
Poslušaj članak
Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet upozorila je na još jedan primjer diskriminacije i kršenja prava korisnika pasa pomagača.
Priča se dogodila u utorak, 7. srpnja 2026. godine, oko 13 sati, kada je putem aplikacije Uber naručena vožnja na kućnu adresu u zagrebačkom Maksimiru radi odlaska na posao u Dom zdravlja Zagreb – Centar u Martićevoj ulici. Po dolasku vozač je odbio pružiti uslugu prijevoza isključivo zato što je putnik bio u pratnji psa pomagača, koji je bio uredno označen službenom opremom.
Zbog odbijanja prijevoza putnik je bio prisiljen nazvati voditelja smjene i obavijestiti ga da će kasniti na posao. Vozač je pritom pokazao podrugljiv i ponižavajući odnos, izjavivši da ‘ne vozi kućne ljubimce’ i da putnik ‘ide tramvajem’. Unatoč pokušaju objašnjenja da se ne radi o kućnom ljubimcu, nego o psu pomagaču, vozač nije želio saslušati nikakvo objašnjenje te je uskratio prijevoz. Dodatno je zaključao vozilo, zatvorio staklo na suvozačevoj strani i smijao se.
Riječ je o vozilu marke Škoda.
Putnik je prethodno od Ubera zaprimio službenu potvrdu da osobe s invaliditetom imaju pravo koristiti njihove usluge u pratnji psa pomagača te da vozači takav prijevoz ne smiju odbiti.
– Ovakvo postupanje predstavlja diskriminaciju osobe s invaliditetom, povredu dostojanstva i uskraćivanje javno dostupne usluge isključivo zbog korištenja psa pomagača. Cijeli događaj izazvao je poniženje, stres i osjećaj bespomoćnosti.
– Zbog navedenog zatraženo je provođenje žurnog postupka i utvrđivanje svih okolnosti događaja, identifikacija i odgovarajuće sankcioniranje vozača, očitovanje Ubera o poduzetim mjerama te poduzimanje svih zakonom propisanih radnji radi zaštite prava osoba s invaliditetom.
– Prijava je dostavljena Ministarstvu unutarnjih poslova, Uberu te nadležnim tijelima za zaštitu prava osoba s invaliditetom i korisnika pasa pomagača, uz zadržavanje prava na pokretanje daljnjih pravnih postupaka radi zaštite svojih prava i naknade štete zbog diskriminatornog postupanja – navodi korisnik psa pomagača kojem je uskraćena vožnja.
– Društvene pojave agresivnog ponašanja pojedinaca i institucija postaju svakodnevica korisnika pasa pomagača. Narušavaju se dostojanstvo i samopouzdanje djece i mladih s teškoćama u razvoju i njihovih pasa pomagača, a odrasli su nemoćni u takvim neugodnim situacijama.
– Unatoč Zakonu o korištenju psa pomagača (NN 39/19), koji u članku 8. nedvojbeno regulira pitanje pristupačnosti svim javnim prostorima i sredstvima prijevoza, u posljednja dva mjeseca u Zagrebu su vrlo učestala kršenja ovih prava.
– Neprihvaćanje osoba sa psima pomagačima u restoranima unatoč rezervacijama, izbacivanje mladića s poremećajem iz spektra autizma i njegovog psa pomagača iz autobusa, sprječavanje iste osobe da kao svjedok pristupi sudu, onemogućavanje ulaska korisnicima u prodajne centre, vrijeđanje i diskriminacija od strane taksista te onemogućavanje ulaska sa psom pomagačem u Zoološki vrt – sve su to kršenja osnovnih ljudskih prava u našoj zemlji, koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata i propisa – upozoravaju iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet.
Rodno uvjetovano digitalno nasilje jedan je od najbrže rastućih oblika nasilja te ostavlja trajne psihičke posljedice na osobu
Poslušaj članak
Na konferenciji ‘bE SAFE = lajk za sigurnost, STOP za nasilje’, održanoj 9. srpnja u Zagrebu, predstavljeni su rezultati sveobuhvatnog istraživanja o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad mladima, posebno djevojkama i djevojčicama.
Istraživanje je provedeno na uzorku od oko 4200 mladih i njihovih roditelja u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu u okviru EU projekta ‘Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja’, čiji je nositelj Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da rodno uvjetovano nasilje u digitalnom svijetu treba biti jednako kažnjivo kao i ono u stvarnom svijetu.
– Istraživanje je pokazalo da gotovo dvostruko više djevojčica i djevojaka trpi kibernetičko nasilje od dječaka i mladića, a samo 30 posto prijavljuje nasilje. Gotovo 50 posto ispitanih roditelja vjeruje da njihova djeca imaju znanje i sposobnost nositi se s tim nasiljem, što je pogrešna percepcija. Djeca se, nažalost, samo u 9 posto slučajeva obraćaju roditeljima – pojasnila je Ljubičić.
Naglasila je da u digitalnom svijetu djeca najčešće dožive vrijeđanje na temelju fizičkog izgleda, ucjene, pritiske za dijeljenje neželjenog sadržaja te prijetnje silovanjem ili smrću. Zabrinjavajuća je činjenica da institucijama vjeruje manje od 1,5 posto djece.
Ljubičić je upozorila da su u većem postotku rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju izložene osobe s invaliditetom te pripadnici rodnih i spolnih manjina. Zaključila je kako je cilj EU projekta postići prevenciju tog nasilja u suradnji sa stručnjacima iz raznih sustava.
U okviru EU projekta CESI je razvio edukacijski preventivni program koji se provodi s 27 grupa srednjoškolaca u 20 škola diljem Hrvatske.
– Digitalno nasilje, odnosno rodno uvjetovano nasilje, njihova je svakodnevica. Čak 70 posto mladih kaže da zna osobu u svojoj okolini čije su fotografije dijeljene ili je prisiljena na neke aktivnosti zbog intimnih sadržaja – pojasnila je voditeljica programa Sanja Cesar.
Upozorila je da se sporo mijenja uvjerenje mladih da je žrtva kriva za nasilje te da čak 50 do 60 posto mladih dijelom krivi žrtvu za doživljeno nasilje.
Stoga se u sklopu programa s mladima radi na promjeni tog stava, odnosno na razumijevanju da je počinitelj odgovoran za određeno djelo, da se žrtvu ne propituje nego da joj se pruži podrška. Također se nastoji osvijestiti učenike da je dijeljenje fotografije, pogotovo maloljetne osobe, kazneno djelo.
Načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke Alenko Vrđuka istaknuo je da su u sklopu EU projekta djelatnici uprave sudjelovali u radionici koja je provedena u još pet županija. Najavio je da će u rujnu uprava provesti anketu među učenicima osnovnih škola koja će omogućiti identificiranje žarišta digitalnog nasilja među djecom te će se poduzeti određene aktivnosti, a kao dio preventivnih aktivnosti izradit će se i strip namijenjen učenicima trećeg razreda osnovne škole.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
VijestiPrije 23 sata
MedicinaPrije 6 dana
Video / podcastPrije 5 dana
Life&StylePrije 4 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana