Kultura
(NE)DOVOLJAN Projekt studenata Akademije dramskih umjetnosti
Ovo je njihov diplomski ispit. Ali kad izađete iz dvorane – znat ćete da su vam poklonili nešto puno više od toga
Centar za kulturu Trešnjevka i Akademija dramske umjetnosti najavljuju autorski projekt (ne)dovoljan, nastao u klasi nagrađivane redateljice Dore Ruždjak Podolski. Izvedbe će se održati 14., 15. i 16. svibnja u 19:30 sati u Centru za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1.
Zamislite razred. Šest maturanata, Zagreb, 2033./2034. Pritisak roditelja koji ne prestaje. Socijalna anksioznost koja tinja ispod površine. Prve ljubavi i prvi prekidi. Susreti s drogom. Tijelo koje ne izgleda kako treba. Instagram koji nikad ne spava i uspoređivanje koje nikad ne prestaje. Zvuči poznato? Zvuči kao danas – jer i jest danas, samo s malo više odmaka da ga možemo konačno pogledati ravno u oči.
(ne)dovoljan nije predstava u kojoj mladi glumci tumače adolescenciju. To je predstava u kojoj šestero studentica i studenata druge godine diplomskog studija glume na Akademiji dramske umjetnosti – koji su upravo na pragu izlaska na tržište, na pragu pravog glumačkog života – otvaraju vlastite rane i pretvaraju ih u zajedničko iskustvo. Tekst nisu dobili. Stvorili su ga sami.
– Rad na ovoj predstavi bio je za nas puno više od klasičnog procesa rada na ulozi. Nismo dobili gotov tekst koji treba naučiti – nego smo ga stvarali iz vlastitih iskustava, razgovora i improvizacija. Većina nas je inspiraciju za likove pronašla u sebi, u nekim osobnim borbama i odnosima koje smo godinama nosili – kažu mladi umjetnici.
Kroz taj proces dogodilo se nešto što nitko nije sasvim predvidio. Osim kao glumci, počeli smo se doživljavati i kao autori – što je bilo novo i neočekivano iskustvo. Šestero potpuno različitih ljudi i umjetnika, u zajedničkom prostoru koji nije uvijek bio jednostavan. Ali upravo zbog toga bio je dragocjen.
Nema linearne radnje. Nema jedne priče koja se lijepo razriješi na kraju. Ima niz trenutaka koji preskaču između škole i doma, između lica koje pokazuješ i onoga što doista proživljavaš – između osobe u razredu i osobe u četiri zida vlastite sobe. Realistični prizori izmjenjuju se s poetičnim sekvencama, dijalozi s ispovjednim monolozima, vanjsko ponašanje s unutarnjim mislima.
Kroz proces smo se vraćali i vlastitim srednjoškolskim iskustvima, iako smo možda mislili da smo ih već ostavili iza sebe. Pokazalo se da neke stvari ipak ostaju otvorene, bez obzira na vrijeme. Upravo ta mjesta – ona koja ne zarastaju – postala su srž predstave. Pokušali smo ih pretvoriti u zajedničko iskustvo s kojim se može povezati mlađa, ali i starija publika.
Struktura predstave fragmentarna je i ritmična – nalik načinu na koji mladi danas doživljavaju stvarnost. Nastojali smo stvoriti jednu funkcionalnu, ali istovremeno i nezdravu zajednicu – kakva srednjoškolski razred često i jest. Jer cilj nije bio napraviti lijepu, zaokruženu priču. Cilj je bio napraviti istinitu.
Predstava se raspada na niz trenutaka, kao što se i mi ponekad raspadamo između onoga što jesmo i onoga što pokazujemo drugima. I možda je baš u tim pukotinama najviše istine.
Publika ne sjedi nasuprot pozornici. Publika postaje dio razreda – uronjena u prostor, u atmosferu, u tu nesavršenu zajednicu u kojoj je dozvoljeno ne znati, ne moći, ne biti savršen. Granica između gledatelja i izvođača briše se namjerno. Jer upravo tu nastaje ono zbog čega se uopće ide u kazalište: trenutak u kojem netko u publici pomisli – nisam jedini.
Ovo je njihov diplomski ispit. Ali kad izađete iz dvorane – znat ćete da su vam poklonili nešto puno više od toga.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru
Poslušaj članak
Na 73. Pula Film Festivalu predstavljene su Smjernice svima svugdje, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument za izradu inkluzivnih titlova.
Smjernice su rezultat zajedničkog rada gluhih i nagluhih osoba, čujućih osoba, prevoditelja, prevoditelja za hrvatski znakovni jezik, kulturologa, stručnjaka za inkluziju, producenata i lingvista te predstavljaju važan iskorak prema standardizaciji pristupačnosti audiovizualnih sadržaja u Hrvatskoj.
Predstavljanje je održano u sklopu programa Pula PRO u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. Smjernice su predstavili članovi autorskog tima Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović, uz prevoditelja za hrvatski znakovni jezik Damira Heregu te savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Teu Rubešu. Posjetitelji su tom prilikom mogli preuzeti i tiskano izdanje Smjernica.
-Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo gluhe i nagluhe osobe. One će služiti kao orijentir autorima titlova te olakšati njihovu primjenu među profesionalcima koji prilagođavaju medijske sadržaje. Ovaj dokument na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije potrebne za stvaranje dostupnijih filmskih i drugih audiovizualnih sadržaja široj publici – istaknuo je Marko Godeč iz Ministarstva titlova.
Smjernice su zajednički izdali Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju, Kultura svima svugdje, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru.
Posebnu vrijednost Smjernica predstavlja metodologija njihova nastanka. U njihovoj izradi sudjelovali su gluhe osobe, kulturolozi, djelatnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji različitih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika te čujuća djeca gluhih roditelja, izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.
Dokument je oblikovan kroz istraživanja, analize, razgovore, ankete i fokus-grupe s gluhim i nagluhim osobama, čime je osigurano da preporuke proizlaze iz stvarnih potreba zajednice kojoj su namijenjene.
Smjernice su nastale uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba te uz preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Ovaj dokument odgovara na potrebu za sustavnim i stručnim pristupom osiguravanju pristupačnosti kulturnih i drugih društvenih sadržaja. Donosi cjelovit teorijski i praktični okvir utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti, s naglaskom na njegovu neposrednu primjenu u svakodnevnoj praksi.
Nastao kao rezultat višegodišnjeg iskustva u razvoju i provedbi inkluzivnih projekata te suradnje stručnjaka različitih područja, dokument predstavlja važan doprinos razvoju standarda koji će dugoročno unaprijediti kvalitetu pristupačnih medijskih i kulturnih sadržaja te ostaviti trajnu metodološku osnovu za buduće generacije kulturnih i medijskih djelatnika.
Smjernice su dostupne ovdje.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Tko su Purger i Purgerica?
RIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema
-
VijestiPrije 1 danGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
in MREŽAPrije 7 satiALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
KulturaPrije 7 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba
-
IntervjuPrije 2 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom