Odgovorno izvještavanje medija i način na koji drugi dionici komuniciraju u javnom prostoru o debljini kod djece uspješno doprinosi smanjenju stigme
Poslušaj članak
Stigmatizacija djece s debljinom može imati značajne posljedice na njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Doživljaj stigme može narušiti dječje samopouzdanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti.
S ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece, povodom Svjetskog dana debljine Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF 4. ožujka predstavili su smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece ‘Dijete na prvom mjestu’.
Smjernice su namijenjene novinarima, medijskim djelatnicima, stručnjacima i svim dionicima koji javno i u medijima komuniciraju o temi debljine kod djece. Namjera smjernica je promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece.
Podijeljene su u pet cjelina te donose primjere i preporuke kako koristiti jezik, govor, fotografije, ilustracije, audiovizualni i grafički sadržaj te kako pristupiti temi debljine u skladu s profesijom i etikom novinarstva. Smjernice su razvijene u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a, a autorice su Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Zdravlje djece neizostavan je dio javne komunikacije što uključuje teme prekomjerne tjelesne mase i debljine. Posebno je važan način na koji komuniciramo o ovoj temi. Istraživanje je pokazalo da stigmatizacija i posramljivanje ne predstavljaju dobar poticaj djeci za usvajanje zdravih životnih navika, nego dodatnu prepreku prema njihovom zdravlju i dobrobiti. Ovim smjernicama nastoji se napraviti pomak sa pojednostavljenog stereotipnog prikazivanja debljine koji traži krivca u roditeljima i djeci prema pristupu razumijevanja složenosti teme, jer na debljinu utječu mnogi čimbenici od kojih veliku ulogu ima okruženje – pojasnila je psihologinja Tamara Balja iz HZJZ-a.
Zaključila je da svi koji komuniciraju na ovu temu imaju odgovornost i mogućnost doprinijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu bez tereta stigme i prepreke prema njihovom zdravlju.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da se pravilnom komunikacijom sprječava stigmatizacija osoba s prekomjernom tjelesnom težinom koja može predstavljati prepreku u prevenciji i liječenju debljine.
– U čitavom svijetu debljina je veliki javnozdravstveni problem. Debljina je prvi rizični čimbenik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti. Niz godina HZJZ intenzivira aktivnosti na prevenciji i liječenju debljine. Pravilnom komunikacijom o debljini nastojimo doprinijeti sveobuhvatnom pristupu stvaranju uvjeta za prevenciju i liječenje debljine – objasnio je Capak.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović podsjetila je da je 2002. godine tadašnje resorno ministarstvo pokrenulo projekt ‘Živjeti zdravo’, koji je fokusiran na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost u cilju prevencije debljine. Naglasila je da je u projektu od 2002. godine do danas važna multisektorska suradnja.
– Više od 50 dionika sudjelovalo je u kreiranju projekta i danas više od 50 dionika sudjeluje u njegovoj provedbi. Ako jedna trećina djece i dvije trećine odrasle populacije ima višak kilograma, onda je poznato da samo resor zdravstva ne može djelovati na taj zdravstveni rizik. Danas je 230 bolesti značajno povezano s debljinom. Ako se tome problemu ne stane na kraj, djeca rođena 2050. živjet će tri i pol godine kraće u odnosu na djecu koja su rođena 2020. – pojasnila je Musić Milanović.
Ukazala je na zabrinjavajuće podatke vezano uz stigmatizaciju djece s debljinom. Naime, 47 posto djevojčica i 34 posto dječaka s debljinom stigmatizirano je od strane člana obitelji. Polaskom u školu čak je 64 posto veći rizik da ova djeca budu žrtve vršnjačkog zlostavljanja u odnosu na djecu s normalnom tjelesnom masom.
Čak 45 posto je manja šansa da će poslodavac zaposliti osobu s debljinom u odnosu na osobu s normalnom tjelesnom težinom. Ukoliko se osoba s debljinom i zaposli, vjerojatnost da će se osjećati stigmatiziranom iznosi 54 posto u odnosu na svoje kolege. Čak 69 posto odraslih osoba s debljinom osjeća stigmatizaciju od strane zdravstvenih djelatnika.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana istaknula je da medijsko izvještavanje i javna komunikacija mogu imati ključnu ulogu u rješavanju problema debljine kod djece, ali ga mogu i produbiti ako nisu odgovorni, utemeljeni na dokazima i konstruktivni.
Zaključila je da u svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu te da treba više govoriti o brojnim uzrocima debljine i kako zajednički raditi na rješenjima.
Nakon predstavljanja smjernica i prigodnih govora održana je parlaonica na kojoj su sudjelovali liječnici, psiholozi i studenti novinarstva s ciljem destigmatizacije debljine kod djece. Sudionici parlaonice pohvalili su donošenje smjernica.
Predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić smatra da su smjernice važan iskorak. Naglasio je da Hrvatsko pedijatrijsko društvo podržava donošenje smjernica ne samo radi boljeg i kvalitetnijeg izvještavanja o problemu debljine kod djece nego i radi pomoći u komunikaciji pedijatrima koji su, uz liječenje akutnih bolesti djece, odgovorni za promicanje prevencije i zdravih životnih navika.
– Što se tiče načina izvještavanja o problemu debljine kod djece, smatram da neosviještenost ili nerazmišljanje nekad dovodi do krivih načina izvještavanja. Stoga su ove smjernice poticaj medijima da budu bolji – zaključio je Markić.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Vaše pričePrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 5 dana
RibolovPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana