Vijesti
Mediji imaju ključnu ulogu u destigmatizaciji djece s debljinom
Odgovorno izvještavanje medija i način na koji drugi dionici komuniciraju u javnom prostoru o debljini kod djece uspješno doprinosi smanjenju stigme
Poslušaj članak
Stigmatizacija djece s debljinom može imati značajne posljedice na njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Doživljaj stigme može narušiti dječje samopouzdanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti.
S ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece, povodom Svjetskog dana debljine Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF 4. ožujka predstavili su smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece ‘Dijete na prvom mjestu’.
Smjernice su namijenjene novinarima, medijskim djelatnicima, stručnjacima i svim dionicima koji javno i u medijima komuniciraju o temi debljine kod djece. Namjera smjernica je promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece.
Podijeljene su u pet cjelina te donose primjere i preporuke kako koristiti jezik, govor, fotografije, ilustracije, audiovizualni i grafički sadržaj te kako pristupiti temi debljine u skladu s profesijom i etikom novinarstva. Smjernice su razvijene u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a, a autorice su Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Zdravlje djece neizostavan je dio javne komunikacije što uključuje teme prekomjerne tjelesne mase i debljine. Posebno je važan način na koji komuniciramo o ovoj temi. Istraživanje je pokazalo da stigmatizacija i posramljivanje ne predstavljaju dobar poticaj djeci za usvajanje zdravih životnih navika, nego dodatnu prepreku prema njihovom zdravlju i dobrobiti. Ovim smjernicama nastoji se napraviti pomak sa pojednostavljenog stereotipnog prikazivanja debljine koji traži krivca u roditeljima i djeci prema pristupu razumijevanja složenosti teme, jer na debljinu utječu mnogi čimbenici od kojih veliku ulogu ima okruženje – pojasnila je psihologinja Tamara Balja iz HZJZ-a.
Zaključila je da svi koji komuniciraju na ovu temu imaju odgovornost i mogućnost doprinijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu bez tereta stigme i prepreke prema njihovom zdravlju.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da se pravilnom komunikacijom sprječava stigmatizacija osoba s prekomjernom tjelesnom težinom koja može predstavljati prepreku u prevenciji i liječenju debljine.
– U čitavom svijetu debljina je veliki javnozdravstveni problem. Debljina je prvi rizični čimbenik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti. Niz godina HZJZ intenzivira aktivnosti na prevenciji i liječenju debljine. Pravilnom komunikacijom o debljini nastojimo doprinijeti sveobuhvatnom pristupu stvaranju uvjeta za prevenciju i liječenje debljine – objasnio je Capak.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović podsjetila je da je 2002. godine tadašnje resorno ministarstvo pokrenulo projekt ‘Živjeti zdravo’, koji je fokusiran na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost u cilju prevencije debljine. Naglasila je da je u projektu od 2002. godine do danas važna multisektorska suradnja.
– Više od 50 dionika sudjelovalo je u kreiranju projekta i danas više od 50 dionika sudjeluje u njegovoj provedbi. Ako jedna trećina djece i dvije trećine odrasle populacije ima višak kilograma, onda je poznato da samo resor zdravstva ne može djelovati na taj zdravstveni rizik. Danas je 230 bolesti značajno povezano s debljinom. Ako se tome problemu ne stane na kraj, djeca rođena 2050. živjet će tri i pol godine kraće u odnosu na djecu koja su rođena 2020. – pojasnila je Musić Milanović.
Ukazala je na zabrinjavajuće podatke vezano uz stigmatizaciju djece s debljinom. Naime, 47 posto djevojčica i 34 posto dječaka s debljinom stigmatizirano je od strane člana obitelji. Polaskom u školu čak je 64 posto veći rizik da ova djeca budu žrtve vršnjačkog zlostavljanja u odnosu na djecu s normalnom tjelesnom masom.
Čak 45 posto je manja šansa da će poslodavac zaposliti osobu s debljinom u odnosu na osobu s normalnom tjelesnom težinom. Ukoliko se osoba s debljinom i zaposli, vjerojatnost da će se osjećati stigmatiziranom iznosi 54 posto u odnosu na svoje kolege. Čak 69 posto odraslih osoba s debljinom osjeća stigmatizaciju od strane zdravstvenih djelatnika.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana istaknula je da medijsko izvještavanje i javna komunikacija mogu imati ključnu ulogu u rješavanju problema debljine kod djece, ali ga mogu i produbiti ako nisu odgovorni, utemeljeni na dokazima i konstruktivni.
Zaključila je da u svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu te da treba više govoriti o brojnim uzrocima debljine i kako zajednički raditi na rješenjima.
Nakon predstavljanja smjernica i prigodnih govora održana je parlaonica na kojoj su sudjelovali liječnici, psiholozi i studenti novinarstva s ciljem destigmatizacije debljine kod djece. Sudionici parlaonice pohvalili su donošenje smjernica.
Predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić smatra da su smjernice važan iskorak. Naglasio je da Hrvatsko pedijatrijsko društvo podržava donošenje smjernica ne samo radi boljeg i kvalitetnijeg izvještavanja o problemu debljine kod djece nego i radi pomoći u komunikaciji pedijatrima koji su, uz liječenje akutnih bolesti djece, odgovorni za promicanje prevencije i zdravih životnih navika.
– Što se tiče načina izvještavanja o problemu debljine kod djece, smatram da neosviještenost ili nerazmišljanje nekad dovodi do krivih načina izvještavanja. Stoga su ove smjernice poticaj medijima da budu bolji – zaključio je Markić.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
Tko su Purger i Purgerica?
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Vujčić i Vuljanić državni prvaci u šahu za gluhe
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 4 sataStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke