Vijesti
Obilježen Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da edukacijski rehabilitatori imaju posebnu, jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u životu osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Dodjelom zahvalnica zaslužnim pojedincima, ustanovama i institucijama za doprinos razvoju edukacijske rehabilitacije te nizom stručnih predavanja 2. ožujka u Zagrebu obilježen je Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora i 15. obljetnica djelovanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
Geslom ovogodišnjeg obilježavanja ‘Kontinuitet. Struka. Budućnost.’ naglasak je stavljen na otpornost stručnjaka, kontinuitet znanstvenih i stručnih spoznaja te na inovacije u praksi koje osnažuju edukacijsko-rehabilitacijsku profesiju i usmjeravaju je prema budućnosti.
Svečanost je organizirala Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u suorganizaciji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti i Savezom edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
Glazbenim nastupom svečanost je uveličala studentska klapa ‘Solero’, a prikazan je i kratki film ‘Iz perspektive struke’.
U prigodnom govoru predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Ana Skender podsjetila je da je 1. ožujka Hrvatski sabor proglasio Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora. Ovaj važan datum posvećen je sjećanju na profesora Tomislava Špoljara, čiji je rad postavio temelje suvremenog, na znanstvenim dokazima utemeljenog pristupa osobama s teškoćama.
– Profesor Špoljar vjerovao je u moć znanja, hrabrost promjene i u to da svako dijete i svaka osoba ima pravo na priliku da dosegne svoje maksimalne mogućnosti. Ova vizija i danas ostaje temelj našeg profesionalnog djelovanja – pojasnila je Skender.
Naglasila je ulogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koja kao regulator i strukovna organizacija okuplja 1500 stručnjaka koji djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i drugih javnih politika.
– Komora ne okuplja samo članstvo, nego preuzima odgovornost za profesionalne kompetencije, etičnost i prepoznatljivost edukacijske rehabilitacije u društvu. To je obveza prema našim članovima, ali i prema osobama s teškoćama i njihovim obiteljima koje u nas polažu povjerenje. Cilj nam je osnažen stručnjak koji može odgovoriti stalnim promjenama vremena – objasnila je Skender.
Čestitajući Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora poručila je da se ovim danom slavi povijest, ali još snažnije edukacijski rehabilitatori potvrđuju svoju odgovornost za budućnost.
Predsjednik Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske Antun Županc istaknuo je da odluka Hrvatskog sabora o proglašenju 1. ožujka Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora nije samo simbolična, nego predstavlja društveno priznanje važnosti rada i potvrdu da edukacijska rehabilitacija ima nezamjenjivu ulogu u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.
Međutim, struka se svakodnevno susreće s brojnim izazovima kao što su nedovoljan broj stručnjaka u odnosu na potrebe sustava, administrativna opterećenja koja umanjuju prostor za rad s korisnicima, neujednačeni uvjeti rada, nedovoljno jasno definiran status edukacijskih rehabilitatora u pojedinim segmentima sustava. Županc je naglasio potrebu snažnije i kvalitetnije suradnje između roditelja i stručnjaka jer se kroz otvorenu komunikaciju, međusobno povjerenje i zajedničko planiranje podrške mogu osigurati najbolji ishodi za dijete.
– Danas, više nego ikada, moramo jasno zagovarati prepoznatljiv i ravnopravan status edukacijskih rehabilitatora u sustavu. Naš rad nije dodatak, on je temelj inkluzivnog i dostupnog društva. Edukacijski rehabilitatori nisu samo stručnjaci za teškoće. Mi smo stručnjaci za potencijale. Prepoznajemo mogućnosti gdje drugi vide ograničenja – pojasnio je Županc.
Poručio je da je odgovornost edukacijskih rehabilitatora nastaviti graditi struku koja počiva na znanju, etici i solidarnosti.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da edukacijski rehabilitatori imaju posebnu, jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u životu osoba s invaliditetom.
– Edukacijski rehabilitatori su često most, odnosno poveznica između potencijala i prilike, između prepreka i mogućnosti, između sustava i stvarnih potreba pojedinca. Svjedočimo koliko je struka edukacijskih rehabilitatora ključna za ostvarivanje prava na obrazovanje, rehabilitaciju, socijalno uključivanje i dostojanstven život – objasnio je Jurišić.
Naglasio je da petnaest godina djelovanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora predstavlja važan iskorak u jačanju profesionalnih standarda, etičkih načela i prepoznatljivosti struke. Zahvalio je edukacijskim rehabilitatorima na njihovu radu koji ostavlja dubok trag u čitavom društvu.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić izrazila je zadovoljstvo što se obilježavanjem Nacionalnog dana edukacijskih rehabilitatora iskazuje poštovanje prema struci koja svojim radom svakodnevno mijenja živote djece, mladih i odraslih osoba s teškoćama te njihovih obitelji.
– Posao edukacijskih rehabilitatora traži stručnost, odgovornost, strpljenje i ljudskost. Stoga edukacijska rehabilitacija nije samo zanimanje, nego je istinski poziv kojeg edukacijski rehabilitatori žive svakog dana – rekla je Mađerić.
Pohvalila je djelovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koja je od svog osnutka uvelike doprinijela razvoju struke, jačanju profesionalnih standarda, stručnom usavršavanju i većoj prepoznatljivosti edukacijskih rehabilitatora u društvu.
U sklopu svečanosti zahvalnice su dodijeljene Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Agenciji za odgoj i obrazovanje, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, Savezu edukacijskih rehabilitatora, Hrvatskoj psihološkoj komori, Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Građanskoj inicijativi ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’ te pojedincima Zdenki Lisec, Kristini Majdak, Renati Vragović, Željki Vučinić, Nelici Šimlešić, Željkici Šemper i Snježani Šulentić. Zahvalnice su dodijeljene i radnim tijelima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora – Radnoj skupini za asistivnu tehnologiju u sastavu Tea Čivrag, Andrea Paulik, Ana Validžić Požgaj i Lucija Škugor te Povjerenstvu za stručno usavršavanje kojeg čine Martina Celizić, Ines Delzotto, Vesna Matijević Knez i Valerija Boras.
Edukacijska rehabilitatorica iz Centra za autizam Renata Vragović dobila je zahvalnicu zbog sudjelovanja u osnivanju Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i u njezinu radu.
– Sudjelovala sam u pisanju prvog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Drago mi je da se vidi rezultat, da nakon dvadeset godina struka ima svoj prosperitet te da je dobar razvoj Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora – ispričala je Vragović.
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je da u Hrvatskoj dosad nije postojala alternativa za liječenje te rijetke genetske bolesti te da je Zavod, uvažavajući prirodu bolesti i njezin utjecaj na oboljele i njihove obitelji, omogućio dostupnost lijeka u najkraćem mogućem roku
Lijek s djelatnom tvari givinostat za liječenje Duchenneove mišićne distrofije od petka, 17. srpnja, dostupan je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja pokretnim bolesnicima u dobi od šest godina i starijima, izvijestio je HZZO nakon sjednice Upravnog vijeća.
Ono je prihvatilo prijedlog Povjerenstva za lijekove i odobrilo uvrštavanje givinostata, zaštićenog naziva Duvyzat, na listu lijekova. Primjenjivat će se uz istodobno liječenje kortikosteroidima, u skladu s odobrenjem Europske komisije i Europske agencije za lijekove (EMA).
Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je da u Hrvatskoj dosad nije postojala alternativa za liječenje te rijetke genetske bolesti te da je Zavod, uvažavajući prirodu bolesti i njezin utjecaj na oboljele i njihove obitelji, omogućio dostupnost lijeka u najkraćem mogućem roku.
Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Hrvatskoj podnio je zahtjev 15. lipnja, a Duvyzat će biti dostupan od petka, 17. srpnja.
– Očekujemo da će lijek biti djelotvoran, usporiti napredovanje bolesti, očuvati funkcije mišića i pridonijeti poboljšanju kvalitete života malih pacijenata – izjavio je Korda.
Dodao je da će se ishodi liječenja pomno pratiti te da će javnost o njima biti pravodobno obaviještena.
Prema podacima Udruge oboljelih od Duchenneove mišićne distrofije (DMD Hrvatska), u Hrvatskoj od te bolesti boluje oko 60 dječaka, a njih dvadesetak moglo bi ispunjavati medicinske kriterije za liječenje givinostatom.
Duchenneova mišićna distrofija rijetka je nasljedna bolest uzrokovana mutacijom gena odgovornog za proizvodnju distrofina, proteina ključnog za normalnu funkciju mišića. Zbog njegova nedostatka mišićna vlakna postupno propadaju, oboljeli s vremenom gube sposobnost hodanja, a bolest naposljetku zahvaća srčani i dišni sustav.
Udruga DMD Hrvatska početkom srpnja pozvala je HZZO da bez odgode uvrsti lijek na listu, upozorivši da zbog brzog napredovanja bolesti dio djece nema vremena čekati početak terapije. Posebno je upozorila na četvoricu dječaka kojima prijeti skori gubitak motoričkih funkcija.
Prema rješenju HALMED-a, najviša dopuštena cijena pakiranja Duvyzata od 140 mililitara iznosi 19.321,87 eura. Udruga DMD Hrvatska navodi da su djetetu tjelesne mase oko 40 kilograma potrebne dvije bočice mjesečno, dok cijena koju će HZZO stvarno plaćati može biti niža zbog komercijalnih uvjeta ugovorenih s proizvođačem.
Tko su Purger i Purgerica?
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
GRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
RAMBO AMADEUS Ponovno u klubu koji je stoput rasprodao
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaStipendije za učenike s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom