Zastupnici su glasali za tri zakonodavna akta kojima bi se Ukrajini stavio na raspolaganje zajam EU-a u iznosu od 90 milijardi eura da se lakše suočava s kontinuiranom ratnom agresijom Rusije
Poslušaj članak
Parlament je u srijedu usvojio paket prijedloga čiji je cilj poduprijeti Ukrajinu zajmom EU-a u iznosu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027.
Takozvani zajam za potporu Ukrajini pomoći će u zadovoljavanju hitnih potreba Ukrajine za financiranjem u kontekstu aktualne ratne agresije Rusije koja ulazi u petu godinu.
Od tog zajma, 30 milijardi eura stavit će se na raspolaganje za makrofinancijsku pomoć ili proračunsku potporu u okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu. Za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine i potporu nabavi vojne opreme dodijelit će se 60 milijardi eura, čime će se osigurati pravodoban pristup ključnim proizvodima obrambene industrije Ukrajine, EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EGP)/Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).
Ako određeni obrambeni materijal nije odmah dostupan za hitnu isporuku Ukrajini iz tih država, primjenjivat će se skup ciljanih odstupanja od pravila o nabavi iz drugih zemalja.
Financijska pomoć pružat će se u skladu s potrebama Ukrajine za financiranjem, kako je utvrđeno u strategiji koju je pripremila Ukrajina i ocijenila Komisija. Za strategiju će biti potrebno odobrenje Vijeća.
Sva financijska sredstva podlijegat će strogim uvjetima, uključujući trajnu predanost Ukrajine demokratskom upravljanju, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava, uključujući prava manjina. To uključuje stalne napore u borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih institucija.
Zajam za potporu financirat će se zajedničkim zaduživanjem EU-a na tržištima kapitala i jamčit će se takozvanom ‘proračunskom pričuvom’ višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, dok će se troškovi servisiranja duga pokriti iz godišnjih proračuna EU-a.
Komisija je procijenila da će troškovi servisiranja duga iznositi oko 1 milijardu eura za 2027. i oko 3 milijarde eura godišnje od 2028. Ukrajina će biti odgovorna za otplatu glavnice zajma nakon što primi ratne odštete od Rusije.
Zakonodavni akti potrebni za dovršetak tog paketa potpore doneseni su u okviru hitnog postupka Parlamenta kako bi se osiguralo pružanje brze pomoći Ukrajini. Prijedlog zajma za potporu Ukrajini odobren je s 458 glasova za, 140 protiv i 44 suzdržanih, prijedlog izmjene Instrumenta za Ukrajinu usvojen je s 473 glasova za, 140 protiv i 32 suzdržana, dok je prijedlog izmjene dugoročnog proračuna EU-a (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. prihvaćen s 490 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana.
Vijeće također treba formalno usvojiti paket kako bi Komisija mogla izvršiti prvu isplatu početkom drugog tromjesečja 2026.
Zajam EU-a za potporu Ukrajini dogovoren je na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 18. prosinca 2025., a Europska komisija predstavila ga je 14. siječnja 2026. 90 milijardi eura namijenjeno je pokrivanju dvije trećine procijenjenih financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu. Budući da su Češka, Mađarska i Slovačka odustale od potpore za zajam, sporazum je postignut u okviru postupka pojačane suradnje, mehanizma kojim se državama članicama EU-a koje to žele omogućuje da surađuju u određenim područjima bez jednoglasnog odlučivanja.
U razgovoru s dužnosnicima, revizorima te dionicima iz različitih sektora, zastupnici Europskog parlamenta ocijenit će napredak i provedbu hrvatskog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Također će posjetiti nekoliko projekata financiranih sredstvima iz NPOO-a
Poslušaj članak
Izaslanstvo radne skupine za nadzor Mehanizma za oporavak i otpornost u Hrvatskoj će boraviti od 16. do 18. veljače. Predvodit će ga zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP), a u delegaciji će biti zastupnici iz Odbora za proračune (BUDG) i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON): Angelica Winzig (EPP, Austrija), Tomasz Buczek (PfE, Poljska), Stephen Nikola Bartulica (Domino, ECR), Morten Løkkegaard (Renew, Danska) i Rada Laykova (ESN, Bugarska).
Prvog dana posjeta izaslanstvo će sudjelovati na panelu s dionicima s kojima će raspravljati o njihovoj uključenosti u planiranje, provedbu i sufinanciranje nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Bit će riječi o praktičnim aspektima višerazinskog upravljanja, učincima ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na poduzeća, radnike, inovacije i vještine te pristupu financiranju.
Tijekom 17. i 18. veljače izaslanstvo će se sastati sa zastupnicima triju odbora Hrvatskog sabora: za regionalni razvoj i fondove EU-a, za europske poslove te za financije i državni proračun. Predviđeni su i sastanci s predstavnicima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) te s članovima najužeg koordinacijskog tima za NPOO, posebnim savjetnikom premijera za ekonomska pitanja, Zvonimirom Savićem te s državnim tajnikom u Ministarstvu financija Stipom Županom.
Izaslanstvo će posjetiti tri projekta na kojima su radovi sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti: dodatni modul na LNG terminalu na otoku Krku (program širenja kapaciteta i jačanja plinske infrastrukture); projekt robotaksija P3M Mate Rimca (korisnik programa za istraživanje, razvoj i proizvodnju novih vozila za mobilnost i prateće infrastrukture); Kliničku bolnicu Merkur (program konstrukcijske i energetske obnove zgrada oštećenih u potresu).
Eurozastupnici su u utorak podržali novi zakon o jačanju zaštite i potpore europskim proizvođačima vina
Poslušaj članak
Parlament je s 625 glasova za, 15 protiv i 11 suzdržanih odobrio privremeni dogovor koji je postignut s državama članicama EU-a 4. prosinca 2025. Novim skupom pravila riješit će se izazovi s kojima se suočavaju proizvođači vina i otvoriti nove tržišne mogućnosti.
Jasne etikete za vina bez alkohola i vina sa smanjenim udjelom alkohola
Kako bi se pojasnila pravila o dealkoholiziranim vinima, izraz ‘bez alkohola’ popraćen izrazom ‘0,0%’ moći će se upotrebljavati ako jakost proizvoda ne premašuje 0,05% volumnog udjela alkohola. Proizvode čija je jakost veća od 0,5% vol., ali su istodobno već najmanje 30% niži od standardne alkoholne jakosti kategorije vina prije dealkoholizacije, trebalo bi označiti kao ‘pića sa smanjenim udjelom alkohola’.
Više sredstava i fleksibilnosti za proizvođače vina
Kao odgovor na teške prirodne katastrofe, ekstremne vremenske uvjete ili izbijanje bolesti bilja, vinogradari će dobiti dodatnu potporu. U tekstu se predviđa i upotreba sredstava EU-a za takozvano ‘krčenje’, potpuno uklanjanje svih korijena na području zasađenom lozom. Nacionalna gornja granica plaćanja za destilaciju vina i zelenu berbu iznosit će 25% ukupnih raspoloživih sredstava po državi članici.
Promidžba vinskog turizma i izvoza
Proizvođači će dobiti dodatnu potporu za promicanje vinskog turizma. Mjere za poticanje gospodarskog rasta u ruralnim područjima i promicanje kvalitetnih europskih vina u trećim zemljama bile bi prihvatljive za do 60% financiranja EU-a, dok bi države članice mogle dodatno financirati do 30% za mala i srednja poduzeća i 20% za veća poduzeća. Prihvatljive aktivnosti mogle bi uključivati informativne i promotivne inicijative kao što su oglašavanje, događanja, izložbe i studije. Mogu se financirati tri godine, a mogu se dvaput obnoviti kako bi se obuhvatilo ukupno devet godina.
– Ovaj zakon predstavlja pravodoban i učinkovit odgovor na krizu s kojom se suočava sektor vina. Europa reagira s pomoću konkretnih alata, kao što su upotreba europskih sredstava za krizne mjere, poboljšani uvjeti za promotivne i komunikacijske aktivnosti te veće sufinanciranje kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se brže prilagode klimatskim promjenama. Države članice imat će snažniji skup mjera za rješavanje izazova s kojima se sektor suočava u različitim zemljama i regijama – istaknula je izvjestiteljica Esther Herranz García (EPP, Španjolska).
Vijeće treba odobriti privremeni dogovor prije nego što nova pravila stupe na snagu.
Europski parlament je u utorak usvojio izmjene propisa EU-a o postupku azila kako bi se omogućila brža obrada zahtjeva
Poslušaj članak
Parlament je s 408 glasova za, 184 protiv i 60 suzdržanih podržao izradu EU-ova popisa sigurnih zemalja podrijetla. Zastupnici su također odobrili dogovor o uredbi o primjeni koncepta sigurne treće zemlje, s 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih.
Sigurne zemlje podrijetla
Novim popisom sigurnih zemalja podrijetla na razini EU-a omogućit će se brzo rješavanje zahtjeva za azil državljana Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kosova, Indije, Maroka i Tunisa. U skladu s novim pravilima pojedinačni podnositelj zahtjeva mora dokazati da se odredba o sigurnim zemljama ne bi trebala primjenjivati u njegovu slučaju zbog osnovanog straha od proganjanja ili opasnosti od ozbiljne nepravde ako ga se vrati u svoju državu.
Države kandidatkinje
Zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u također će se smatrati sigurnima, osim ako relevantne okolnosti ne upućuju na suprotno. Primjerice, ako postoji neselektivno nasilje u kontekstu oružanog sukoba, stopa priznavanja azila njihovih građana na razini EU-a iznad 20% ili gospodarske sankcije zbog djelovanja koja utječu na temeljna prava i slobode.
Suspenzija i nacionalni popisi
Komisija će pratiti stanje u državama s popisa i u zemljama kandidatkinjama te reagirati ako se okolnosti promijene. Može privremeno odlučiti da država nije sigurna ili predložiti njezino trajno uklanjanje s popisa. Države članice moći će odrediti dodatne sigurne zemlje podrijetla na nacionalnoj razini.
Primjena koncepta sigurne treće zemlje
Države članice EU-a moći će primjenjivati koncept sigurne treće zemlje na podnositelja zahtjeva za azil koji nije državljanin te određene zemlje i stoga njegov zahtjev proglasiti nedopuštenim ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: postojanje veze između podnositelja zahtjeva i treće zemlje (kao što je prisutnost članova njegove obitelji u toj državi ili jezične, kulturne te slične veze); ako je podnositelj zahtjeva prošao kroz treću zemlju na putu prema EU-u te je tamo mogao zatražiti učinkovitu zaštitu; ako s trećom zemljom na bilateralnoj, multilateralnoj razini ili razini EU-a postoji sporazum ili dogovor o prihvatu tražitelja azila, osim maloljetnika bez pratnje.
Sporazumi koje su EU ili njegove države članice sklopile s trećom zemljom moraju sadržavati odredbu kojom se ta zemlja obvezuje da meritorno ispita sve zahtjeve dotičnih osoba za učinkovitu zaštitu.
Rana primjena određenih odredaba
Određenje treće zemlje kao sigurne i na razini EU-a i na nacionalnoj razini može se provesti uz iznimke za određene dijelove njezina područja ili jasno prepoznatljive kategorije osoba. Ta odredba i ubrzani postupci na granici za podnositelje zahtjeva čije državljanstvo ima stopu priznavanja azila manju od 20% mogu se koristiti prije nego se zakonodavstvo EU-a o azilu počne primjenjivati od lipnja 2026.
– Popis sigurnih zemalja podrijetla politička je prekretnica u upravljanju migracijama u EU-u. Tim se zakonodavstvom završava razdoblje dvosmislenosti i utvrđuje jasan smjer: zajednička pravila, brži i učinkovitiji postupci, zaštita prava na azil za osobe koje za njega ispunjavaju legitiman zahtjev i odlučan pristup suzbijanju zlouporabe. EU se priprema za jasna i provediva pravila koja se temelje na zajedničkoj odgovornosti – istaknuo je izvjestitelj Alessandro Ciriani (ECR, Italija).
– Današnjim glasanjem o konceptu sigurnih trećih zemalja osiguravamo još jedan ključni element za funkcionalan i vjerodostojan sustav azila. Omogućavanjem bržeg i učinkovitijeg odbijanja očito neutemeljenih zahtjeva u budućnosti ubrzavamo postupke azila, rasterećujemo sustave država članica i pomažemo tražiteljima da godinama ne budu u pravnom limbu – izjavila je izvjestiteljica Lena Düpont (EPP, Njemačka).
Osobe s invaliditetomPrije 1 dan
in MREŽAPrije 1 dan
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
IntervjuPrije 4 dana
PlivanjePrije 4 dana
Purger i PurgericaPrije 4 dana