Zastupnici su glasali za tri zakonodavna akta kojima bi se Ukrajini stavio na raspolaganje zajam EU-a u iznosu od 90 milijardi eura da se lakše suočava s kontinuiranom ratnom agresijom Rusije
Poslušaj članak
Parlament je u srijedu usvojio paket prijedloga čiji je cilj poduprijeti Ukrajinu zajmom EU-a u iznosu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027.
Takozvani zajam za potporu Ukrajini pomoći će u zadovoljavanju hitnih potreba Ukrajine za financiranjem u kontekstu aktualne ratne agresije Rusije koja ulazi u petu godinu.
Od tog zajma, 30 milijardi eura stavit će se na raspolaganje za makrofinancijsku pomoć ili proračunsku potporu u okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu. Za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine i potporu nabavi vojne opreme dodijelit će se 60 milijardi eura, čime će se osigurati pravodoban pristup ključnim proizvodima obrambene industrije Ukrajine, EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EGP)/Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).
Ako određeni obrambeni materijal nije odmah dostupan za hitnu isporuku Ukrajini iz tih država, primjenjivat će se skup ciljanih odstupanja od pravila o nabavi iz drugih zemalja.
Financijska pomoć pružat će se u skladu s potrebama Ukrajine za financiranjem, kako je utvrđeno u strategiji koju je pripremila Ukrajina i ocijenila Komisija. Za strategiju će biti potrebno odobrenje Vijeća.
Sva financijska sredstva podlijegat će strogim uvjetima, uključujući trajnu predanost Ukrajine demokratskom upravljanju, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava, uključujući prava manjina. To uključuje stalne napore u borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih institucija.
Zajam za potporu financirat će se zajedničkim zaduživanjem EU-a na tržištima kapitala i jamčit će se takozvanom ‘proračunskom pričuvom’ višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, dok će se troškovi servisiranja duga pokriti iz godišnjih proračuna EU-a.
Komisija je procijenila da će troškovi servisiranja duga iznositi oko 1 milijardu eura za 2027. i oko 3 milijarde eura godišnje od 2028. Ukrajina će biti odgovorna za otplatu glavnice zajma nakon što primi ratne odštete od Rusije.
Zakonodavni akti potrebni za dovršetak tog paketa potpore doneseni su u okviru hitnog postupka Parlamenta kako bi se osiguralo pružanje brze pomoći Ukrajini. Prijedlog zajma za potporu Ukrajini odobren je s 458 glasova za, 140 protiv i 44 suzdržanih, prijedlog izmjene Instrumenta za Ukrajinu usvojen je s 473 glasova za, 140 protiv i 32 suzdržana, dok je prijedlog izmjene dugoročnog proračuna EU-a (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. prihvaćen s 490 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana.
Vijeće također treba formalno usvojiti paket kako bi Komisija mogla izvršiti prvu isplatu početkom drugog tromjesečja 2026.
Zajam EU-a za potporu Ukrajini dogovoren je na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 18. prosinca 2025., a Europska komisija predstavila ga je 14. siječnja 2026. 90 milijardi eura namijenjeno je pokrivanju dvije trećine procijenjenih financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu. Budući da su Češka, Mađarska i Slovačka odustale od potpore za zajam, sporazum je postignut u okviru postupka pojačane suradnje, mehanizma kojim se državama članicama EU-a koje to žele omogućuje da surađuju u određenim područjima bez jednoglasnog odlučivanja.
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
Video / podcastPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
SportPrije 5 dana
SportPrije 3 dana