EU kutak
EUROBAROMETAR Građani traže snažniji europski odgovor
Rezultati posljednjeg istraživanja Eurobarometra rađenog za Europski parlament pokazuju da globalni događaji potiču zabrinutost građana EU-a
Poslušaj članak
Geopolitička previranja snažno utječu na percepciju Europljana: 52% je pesimistično u vezi s globalnom budućnošću, 39% u vezi s budućnošću EU-a, a 41% u vezi s budućnošću njihove zemlje. Perspektiva je svjetlija u privatnoj sferi: više od tri četvrtine Europljana gleda optimistično na svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.
U Hrvatskoj su ispitanici ipak nešto manje zabrinuti u odnosu na europski prosjek no slijede isti trend te najviše pesimizma iskazuju oko globalne budućnosti (41%), zatim EU-a (34%) te vlastite države (31%), a najmanje oko budućnosti svoje obitelji (21%).
Izazovi su brojni, a to potvrđuju i rezultati istraživanja. Najviše zabrinutosti izaziva pitanje sigurnosti i zaštite: primarno sukobi i ratovi u blizini EU-a (72%), terorizam (67%), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66%), prirodne katastrofe koje klimatske promjene čine još razornijima (66%) i nekontrolirani migracijski tokovi (65%). Uz to, veliku zabrinutost izazivaju rizici povezani s komunikacijom. Među njima su dezinformacije (69%), govor mržnje na internetu i izvan njega (68%), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68%), nedostatna zaštita podataka (68%) i prijetnje slobodi izražavanja (67%).
Kad je riječ o sigurnosnim pitanjima za građane u Hrvatskoj na prvom su mjestu prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (73%), zatim ratovi u blizini EU-a (71%), terorizam (70%), migracije (68%) te oslanjanje na države koje nisu članice EU-a za opskrbu energijom (65%). Kod izazova povezanih s komunikacijama ispitanike najviše brine govor mržnje (68%), zatim dezinformacije, sloboda govora i zaštita osobnih podataka (po 67%) te polarizacija društva (65%).
Poziv na ujedinjenu Europu
Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 66% građana želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u Hrvatskoj njih 60%), čime ističu zaštitnu ulogu EU-a u postojećem političkom kontekstu. Osim toga, smatraju da je jedinstvo ključno: 89% ispitanika mišljenja je da bi države članice trebale nastupiti s više jedinstva, a 73% se slaže da Europska unija treba više resursa za odgovor na globalne izazove. U Hrvatskoj više jedinstva od članica očekuje 88% ispitanika, a njih 83% kaže da bi EU trebao imati više sredstava za suočavanje s izazovima. Kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, Unija bi se, smatraju građani u EU-u, trebala usredotočiti ponajprije na obranu i sigurnost (40%), zatim konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32%) te energetsku neovisnost (29%).
Ispitanici u Hrvatskoj drže kako bi se za jačanje globalne uloge EU trebao najviše fokusirati na energetsku neovisnost i infrastrukturu (35%, što je +7 p.p. u odnosu na svibanj 2025.), konkurentnost i gospodarstvo (34%) te sigurnost hrane i poljoprivrede (32%).
– Geopolitičke napetosti utječu na svakodnevni osjećaj sigurnosti Europljana. Građanke i građani od Europske unije očekuju zaštitu, pripravnost i jedinstvo. Upravo to je ono što mora ponuditi snažnija i odlučnija Europa. Europa je naš najjači štit – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Troškovi života kao ključni prioritet
Visoki troškovi života i dalje utječu na životni standard građana. Prema mišljenju Europljana, inflacija, rastuće cijene i troškovi života (41%) ponovno su glavni prioritet kojim bi se Europski parlament trebao baviti. Slijede gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta (35%), s porastom od pet postotnih bodova u odnosu na podatke iz svibnja 2025.
Većina građana u Hrvatskoj (57%) također smatra da bi se Europski parlament trebao usredotočiti na inflaciju i rastuće troškove života, kao i gospodarstvo (43%) te siromaštvo i socijalnu isključenost (33%). Više od polovine (56%) ispitanika očekuje da će im životni standard ostati nepromijenjen u idućih pet godina, 22% posto očekuje pad, a 21% rast standarda.
Na razini EU-a većina ispitanika očekuje da će njihov životni standard biti stabilan sljedećih pet godina, no gotovo trećina (28%) predviđa pad životnog standarda, posebice u zemljama gdje je gospodarska neizvjesnost izraženija. Očekivanja o padu životnog standarda najprisutnija su među građanima Francuske (45%), Belgije i Slovačke (po 40%). Na europskoj razini ispitanici očekuju da se EU usmjeri na jačanje svoje uloge u svijetu, primarno kroz fokus na obranu i sigurnost (40%, što je 3 p.p. više u odnosu na posljednje istraživanje).
Građani su također istaknuli važnost temeljnih vrijednosti. Smatraju da bi Europski parlament trebao ponajprije zaštititi mir (52%), što odražava postojeću geopolitičku situaciju. Slijede demokracija (35%), sloboda izražavanja (23%), ljudska prava (22%) i vladavina prava (21%).
Veća potpora članstvu u EU-u
Stavovi prema EU-u i njegovim institucijama i dalje su pozitivni unatoč manjem padu u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivno mišljenje o EU-u (49%, -3 postotna boda), a samo 17% negativno. O Europskom parlamentu pozitivno razmišlja 38% ispitanika (-3 p.b.), a 20% negativno. Snažna i rastuća većina građana smatra da je članstvo u EU-u korisno za njihovu zemlju (62%), što je porast od dva postotna boda u odnosu na podatke iz veljače i ožujka 2024.
Sa sociodemografskog gledišta, mladi Europljani su i dalje među najgorljivijim pristašama Europske unije i imaju velika očekivanja po pitanju njezine uloge. Mladi u dobi od 15 do 30 godina vide EU i Parlament u boljem svjetlu nego stariji građani: 58% mladih ima pozitivno mišljenje o EU-u, u usporedbi s 49% i 43% u dvjema starijim dobnim skupinama, dok 68% mladih želi snažniju ulogu Europskog parlamenta, u odnosu na 58% i 54% u starijim dobnim skupinama. Osim toga, mladi Europljani snažno zagovaraju više jedinstva među državama članicama u trenutačnom međunarodnom kontekstu (90%), više resursa za Europsku uniju (78%) i snažniju ulogu na međunarodnoj razini (87%).
U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u općenito ima 52% ispitanika, a negativnu 12%, dok o Europskom parlamentu pozitivan stav ima 41% građana, a 20% negativan. Članstvo u Uniji korisnim ocjenjuje 57% građana, a lošim 17%. Uspoređujući različite dobne skupine, najpozitivnije stavove o EU-u iznose ispitanici od 25 – 39 godina starosti. Njih 67% EU članstvo ocjenjuje korisnim, a 65% ima pozitivnu sliku o EU-u.
Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
In MetropolaPrije 10 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti