Gledamo li samo posljednji kvartal 2025., prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 1578 eura, a plaće su na godišnjoj razini najviše rasle u javnoj samoupravi i u državnim tvrtkama
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, u 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj iznosila 1538 eura, što je čak 14% više nego godinu prije.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, iznosila je 1430 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka. U odnosu na 2024. godinu, medijalna plaća porasla je 15%.
Pogledamo li samo posljednji kvartal 2025. godine, prosječna plaća dosegnula je 1578 eura, što je tri posto više nego u trećem kvartalu. Medijalna plaća u istom razdoblju iznosila je 1483 eura, potvrđujući nastavak uzlaznog trenda.
U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku.
Više od trećine građana zarađuje između 1000 i 1500 eura
Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38%, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1000 do 1500 eura mjesečno. Ipak, u usporedbi s prošlom godinom, udio građana u tom rasponu osjetno se smanjio (lani 44%), što upućuje na postupni pomak prema višim primanjima.
Taj se trend jasno vidi i u rastu broja građana u višim platnim razredima.
Primanja između 1500 i 2000 eura danas ostvaruje 22% zaposlenih, u odnosu na 18% godinu ranije. Još je izraženiji rast zabilježen na vrhu ljestvice te 15% građana sada ima mjesečna primanja viša od 2000 eura, dok je prošle godine u toj skupini bilo tek 10% zaposlenih.
Plaću manju od 1000 eura u 2025. godini primalo je 12% građana, što je gotovo upola manje nego godinu ranije, kada je u tom platnom razredu bilo 27% zaposlenih. Podaci tako potvrđuju postupno pomicanje većeg dijela radne populacije prema višim razinama primanja.
Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3657 eura mjesečno, piloti 3246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2729 eura.
Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koji primaju oko 984 eura.
IT na vrhu liste
IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.
Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5% u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6%. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5%), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4%).
Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8%).
Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7%), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6% ispod nacionalnog prosjeka.
Država je najviše dizala plaće
Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10% iznad nacionalnog prosjeka.
Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1383 eura, uz rast od 14% u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.
S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5% iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16%.
Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje
U Virovitičko-podravskoj (-16%), Požeško-slavonskoj (-17%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16%) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.
S prosječnom neto plaćom od 1662 eura, što je 8% iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14%.
Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20% i dosegnule 1453 eura.
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije, muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17%.
Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1656 eura, što predstavlja rast od 13% u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15%, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1441 euro.
Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21% manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11% u odnosu na prethodnu godinu.
S porastom iskustva rastu i primanja. Zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1642 eura, uz rast od 15% na godišnjoj razini.
Na kraju, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2381 euro, što je čak 55% iznad nacionalnog prosjeka. I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1724 eura, odnosno 12% više od prosjeka i 29% više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1341 euro.
Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se u finale HIPPO natjecanja engleskog jezika u Hrvatskoj
Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih osoba s poremećajem iz spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje i engleski jezik. Znanje tog jezika učenici prvog razreda Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je plasman u finalu HIPPO natjecanja iz engleskog jezika u Hrvatskoj.
Ukoliko postigne dobar rezultat na državnom finalu Anđelinu očekuje sudjelovanje na međunarodnom natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno natjecanje je najveće natjecanje iz engleskog jezika kojim se promovira taj jezik te povezuju učenici, ali i nastavnici.
„ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se u osnovnim i srednjim školama u nekoliko zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima se ocijenjuje čitanje s razumijevanjem i govorenje engleskog jezika. Na HIPPO natjecanju u Hrvatskoj među 50 učenika osnovnih i srednjih škola prvi krug je uspješno prošla i naša Anđelina. To je veliki uspjeh jer je konkurencija bila oštra. „Centar Dubrava je ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila je nastavnica engleskog jezika i Anđelinina mentorica Mirna Teodorović.
Naglasila je kako se Anđelina s lakoćom izražava na engleskom jeziku te je uvjerena da će biti jednako uspješna u drugom krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se održava 24. i 25. travnja. Nastavnica Teodorović izrazila je zadovoljstvo što je u prvom krugu HIPPO natjecanja u Hrvatskoj sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su pokazali dobro znanje engleskog jezika.
„Ovo natjecanje puno znači za Anđelinu i učenike Centra , jer se osjećaju ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje na kojem svi učenici mogu pokazati svoje znanje i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila je Teodorović. Pozvala je i druge odgojno-obrazovne ustanove da prijave svoje učenike s teškoćama u razvoju na HIPPO natjecanje iz engleskog jezika.
„Privilegija je raditi s djecom s teškoćama i s invaliditetom. Oni se zaista trude i žele se dokazati. Treba im dati priliku, a to ovo natjecanje pruža“ poručila je Teodorović.
Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.
U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.
Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?
Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.
Da, zvuči ozbiljno. I jest. Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.
Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.
Zašto vlogovi?
Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.
Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.
Što vas očekuje?
Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.
Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:
upoznati najčešće komunikacijske izazove
razbiti uvriježene mitove i zablude
vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski
Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).
Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji
Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.
Iva to želi promijeniti.
Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.
A između svega toga…
Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju
U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb.
U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.
„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.
Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja.
Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb.
Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Košarka u kolicimaPrije 6 dana
KulturaPrije 7 dana
in MREŽAPrije 7 dana