Znakovni.hr može biti iznimno koristan učiteljima, roditeljima, logopedima, ali i svima koji u profesionalnom ili obiteljskom okruženju komuniciraju s gluhim osobama
Poslušaj članak
U Gradskoj vijećnici Varaždina u ponedjeljak, 12. siječnja 2026. godine, javnosti je prvi put predstavljena Znakovni.hr – digitalna platforma namijenjena učenju i primjeni hrvatskog znakovnog jezika.
Prezentaciji su prisustvovali gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić te Andreja Bobek, dok su projekt predstavili autor aplikacije i voditelj razvojnog tima Marin Juranko, članica razvojnog tima i predstavnica Udruge gluhoslijepih osoba Varaždinske županije Jelena Turk te Milan Lugarić, također član tima.
Riječ je o sveobuhvatnom digitalnom alatu koji omogućuje učenje hrvatskog znakovnog jezika, ali i pruža podršku gluhim i nagluhim osobama, članovima njihovih obitelji, prevoditeljima, učiteljima i obrazovnim ustanovama. Posebno je istaknuto da će aplikacija dugoročno ostati besplatna i dostupna svim korisnicima.
Nakon predstavljanja, gradonačelnik Bosilj potpisao je sporazum o suradnji s autorima projekta i udrugom, čime je Grad Varaždin postao pokrovitelj aplikacije. Sporazumom je predviđena suradnja na daljnjem razvoju, testiranju i promociji Znakovni.hr, s ciljem unapređenja komunikacije između gluhih i čujućih osoba te jačanja inkluzije u obrazovanju i društvu.
Autor aplikacije Marin Juranko istaknuo je kako je Znakovni.hr zamišljen kao jednostavan i pristupačan ulaz u svijet znakovnog jezika, namijenjen svima koji žele započeti s učenjem. Ideja za razvoj proizašla je iz njegova osobnog iskustva roditelja gluhog djeteta, a kao profesionalni programer želio je ponuditi konkretno rješenje za izazove s kojima se susreću obitelji gluhe djece. Aplikacija objedinjuje edukativne, informativne i zabavne sadržaje prilagođene gluhim korisnicima.
Korisnicima je na raspolaganju pregledan rječnik koji omogućuje brzo pronalaženje željenih riječi, a posebna vrijednost aplikacije jest mogućnost slaganja riječi u rečenice. Odabrani pojmovi pritom se automatski prikazuju kroz video-prezentaciju znakovne komunikacije, čime se učenje dodatno približava stvarnoj upotrebi jezika – opcija koja trenutačno ne postoji u sličnim rješenjima.
Daljnji razvoj aplikacije odvijat će se u suradnji s Udrugom gluhoslijepih osoba Varaždinske županije i uz potporu Grada Varaždina. Zbog mogućnosti budućih nadogradnji, projekt ima velik potencijal za daljnje unapređenje komunikacije između gluhih, nagluhih i čujućih osoba.
Znakovni.hr može biti iznimno koristan učiteljima, roditeljima, logopedima, ali i svima koji u profesionalnom ili obiteljskom okruženju komuniciraju s gluhim osobama. Grad Varaždin planira aktivno promovirati aplikaciju u gradskim institucijama kako bi se što veći broj građana potaknuo na učenje znakovnog jezika, osobito u kontekstu izraženog nedostatka prevoditelja.
Prevoditeljica za znakovni jezik i predstavnica udruge Jelena Turk naglasila je kako na tržištu postoje alati za učenje znakovnog jezika, no Znakovni.hr donosi važnu prednost jer omogućuje povezivanje pojedinačnih znakova u smislene rečenice. Istaknula je da aplikacija može biti jednako korisna djeci i odraslima, kao i roditeljima gluhe djece, dodavši da udruga u projektu ne sudjeluje radi financijske koristi, već isključivo zbog društvene vrijednosti i pomoći zajednici.
Milan Lugarić, koji u razvoju aplikacije sudjeluje iz perspektive gluhe osobe, istaknuo je kako je rođen u gluhoj obitelji i cijelo se školovao u okruženju gluhih osoba. Naglasio je važnost aplikacije za roditelje koji se po prvi put susreću s gluhoćom kod svoje djece te govorio o specifičnostima hrvatskog znakovnog jezika, ističući da jedan znak može imati više značenja ovisno o kontekstu.
Gradonačelnik Neven Bosilj zahvalio je cijelom razvojnom timu na uloženom trudu, a posebno Marinu Juranku koji je u projekt ugradio svoje profesionalno iskustvo. Istaknuo je kako Grad Varaždin želi biti poveznica između autora aplikacije i udruge te osigurati da Znakovni.hr ostane besplatan i dostupan svima. Grad će projekt financijski poduprijeti, aktivno ga promovirati i poticati njegovo korištenje u gradskim institucijama i obrazovnom sustavu, naglasivši da se snaga društva ogleda u odnosu prema najranjivijim skupinama te da će i ubuduće podupirati slične inicijative.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je u auli Gradske uprave bio sjajno raspoložen na dodjeli stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, i to s razlogom. Ove je godine, naime, uručen rekordan broj stipendija za ovu skupinu učenika i studenata – ukupno 171 stipendija – a usto su povećane za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
Gradonačelnik Tomešević, kako je sam rekao, posebno je ponosan i na činjenicu da su stipendije Grada Zagreba najveće među svim gradovima u Hrvatskoj. Za učenike s invaliditetom mjesečni iznos stipendije iznosi 380 eura, a za studente 520 eura.
– Svatko od vas tko danas prima ovu stipendiju u potpunosti ju je zaslužio svojim predanim radom i trudom. Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu – rekao je gradonačelnik Tomašević u pozdravnom govoru.
– Grad Zagreb je u ovoj godini za sve programe stipendiranja osigurao ukupno 6,5 milijuna eura, a stipendije se dodjeljuju u pet kategorija: za izvrsnost, prema socioekonomskom statusu, za pripadnike romske nacionalne manjine, za učenike i studente s invaliditetom te za deficitarna zanimanja – naglasio je gradonačelnik.
Grad Zagreb, navode iz Gradske uprave, sustavno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz razvoj socijalnih usluga, unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora, povećanje financijske podrške, poticanje zapošljavanja, širenje prava na prijevoz i dostupnost informacija te kontinuirano planiranje inkluzivnih politika, s ciljem stvaranja pristupačnog i ravnopravnog okruženja za sve građane.
Da bi dokazao da ti treba maksimalna pomoć, dakle 24 sata asistencije, moraš istovremeno dokazati da funkcioniraš gotovo kao osoba kojoj ta pomoć ne treba
In Portal u cijelosti objavljuje članak, koji potpisuje magistar informacijskih znanosti Marko Arambašić, u kojemu autor analizira sve manjkavosti novog Pravilnika o osobnoj asistenciji. Stavovi autora ne odražavaju nužno i stajališta redakcije In Portala.
Dok se posljednjih tjedana u javnosti govori o inkluzivnim karticama, kontroli trošenja inkluzivnog dodatka i novim administrativnim pravilima, daleko ozbiljnija stvar prolazi gotovo neprimjetno, novi pravilnik o osobnoj asistenciji koji bi mogao dugoročno pogoditi upravo one osobe kojima je pomoć najpotrebnija.
Ministar rada i socijalne politike Alen Ružić je javno govorio o digitalnim karticama i uvjeravao javnost da cilj nije kontrola nego ‘dobrobit korisnika’, dok su udruge upozoravale na stigmatizaciju i dodatne prepreke za osobe s invaliditetom.
No upravo dok je javnost pratila tu priču, ispod radara je prolazio možda i važniji problem, a to je prijedlog pravilnika o procjeni potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije.
Na papiru taj pravilnik obećava mogućnost do 24 sata osobne asistencije dnevno.
U stvarnosti, prema detaljnoj analizi liste procjene, tih 24 sata ne može dobiti nitko.
I ne, problem nije matematika. Problem je što osoba koja bi mogla zadovoljiti sve uvjete zapravo ne postoji. Problem je što je sustav postavljen kao klasična Kvaka 22.
Da bi korisnik ostvario maksimalnu satnicu, mora biti osoba s najtežim stupnjem invaliditeta, potpuno ovisna o tuđoj pomoći, nesposobna za samostalno kretanje, hranjenje, higijenu i osnovne životne funkcije.
Ali istovremeno ta ista osoba mora svakodnevno koristiti javni prijevoz i osobni automobil, odlaziti liječniku, raditi ili studirati, sudjelovati u kulturnim, sportskim i društvenim događanjima, imati maloljetno dijete, održavati intenzivne socijalne kontakte i imati aktivan svakodnevni život.
Dakle, da bi dokazao da ti treba maksimalna pomoć, moraš istovremeno dokazati da funkcioniraš gotovo kao osoba kojoj ta pomoć ne treba.
To je suština Kvake 22.
Ako imaš dovoljno težak invaliditet da ti treba 24 sata asistencije, ne možeš skupiti maksimalne bodove radi paradoksalnih stavki.
in MREŽAPrije 2 dana
Moderna vremenaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
Life&StylePrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Civilno društvoPrije 2 dana
Life&StylePrije 4 dana