U organizaciji Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) 29. studenoga u prostorijama Zavoda za protetičku rehabilitaciju KBC-a Zagreb održan je tradicionalni skup ‘Inovacije u protetici’, koji se ove godine bavio temom psihosocijalne rehabilitacije
Poslušaj članak
Cilj skupa bio je javnosti približiti važnost osiguravanja cjelokupne psihosocijalne rehabilitacije za osobe s amputacijom.
U prigodnom govoru predsjednica UAZ-a Ana Sršen predstavila je ovogodišnje projekte UAZ-a. Jedan od najvećih projekata je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu’, kojom je prikupljeno više od 20 tisuća eura za kupnju ortopedskih pomagala za djecu.
U rujnu je započeo projekt ‘AmputIN’, kojeg financira Grad Zagreb, a njime se želi osnažiti osobe s amputacijom. U okviru projekta provodi se program ‘Psihošetnji’ – ciklus od šest tematskih šetnji Zagrebom u trajanju od dva sata. U Psihošetnjama mogu sudjelovati i članovi obitelji osoba s amputacijom.
UAZ je organizirao i psihološke radionice za roditelje djece rođene bez udova. Sršen je istaknula suradnju s Udrugom osoba s amputacijom Umida i Zakladom Nataša Kovačević iz Srbije, koja je opskrbila dvoje hrvatske djece protezama. Zahvalila je stručnjacima, institucijama i volonterima uz čiju su podršku projekti realizirani.
U sklopu skupa održan je panel na temu ‘Prilike i izazovi u psihosocijalnoj rehabilitaciji osoba s amputacijom udova’, koji je moderirala Ana Sršen. U uvodu je Sršen istaknula da s invaliditetom život ne prestaje, ali uz proteze, invalidska kolica i druga pomagala potrebna je psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija za povratak u život prije invaliditeta.
Psihologinja Anita Lauri Korajlija ukazala je na izostanak psihološke podrške osobama s amputacijom. Naglasila je da je psihološka pomoć kroz zdravstveni sustav potrebna osobama prije i nakon amputacije, ali je, nažalost, malo bolničkih odjela s psiholozima.
– Proces prilagodbe na amputaciju je tjelesni i psihološki, ali sustav ne prepoznaje da je to nešto što ide paralelno. Ono što se osobi s amputacijom eventualno ponudi jest psihijatrijska pomoć, što ukazuje na to da osobi bez udova kojoj je teško treba psihijatar. Toj osobi je potreban psiholog koji će kroz razgovor razriješiti strahove i brige oko toga kako će život dalje izgledati – pojasnila je Korajlija. Ocijenila je da neuključivanje psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta i drugih stručnjaka u proces prilagodbe na različite bolesti predstavlja veći trošak za zdravstveni sustav nego uštedu.
Pročelnik Zavoda za protetičku rehabilitaciju Neven Ištvanović istaknuo je da Zavod nema zaposlenog psihologa, iako postoji velika potreba korisnika s amputacijom za psihološkom podrškom. Razlog tome je administrativne prirode unutar KBC-a Zagreb čiji je Zavod dio.
Ištvanović je pojasnio da u težim situacijama intervenira klinički psihijatar s KBC-a Zagreb, dok drugi korisnici s amputacijom zbog nemogućnosti dobivanja psihološke podrške kroz zdravstveni sustav moraju je potražiti i privatno. Stoga će se inzistirati da se u timu Zavoda za protetičku rehabilitaciju zaposli psiholog.
Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb istaknuo je da kronološki nastavak medicinske rehabilitacije predstavlja profesionalna rehabilitacija, koja omogućava osobi s invaliditetom da povratkom na posao nastavi živjeti kvalitetnim životom.
– U profesionalnoj rehabilitaciji imamo stručni tim kojeg čine liječnik medicine rada, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog i radni terapeut. Osoba s invaliditetom osposobljava se za određeni posao kroz neki oblik obrazovanja – pojasnio je Sobota. Osposobljavanje za posao obavlja se prema radnim sposobnostima osobe, ali i prema potrebama tržišta rada.
Uspješnost zapošljavanja osoba s invaliditetom koje su koristile uslugu profesionalne rehabilitacije iznosi 70 posto, a kroz ovu uslugu zaposlile su se i osobe s amputacijom.
Na skupu su predstavljena dva izdanja u nakladi UAZ-a – knjižica ‘Kako si’, autorice psihologinje Anite Lauri Korajlije, i knjižica ‘Nije kraj’, autora Darka Sobote, koja je nastala u suradnji s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb.
Knjižica ‘Kako si’ sadrži šesnaest najčešćih pitanja koja osobe prije i nakon amputacije postavljaju psihologu, a namijenjena je i drugim osobama s invaliditetom.
Knjižica ‘Nije kraj’ bavi se problematikom profesionalne rehabilitacije i radnim pravima osoba s invaliditetom. Osim u tiskanom, knjižica je dostupna i u digitalnom izdanju. Može biti korisna ne samo osobama s invaliditetom, nego i poslodavcima.
Skup je završio prikazivanjem dokumentarnog filma ‘Mogu kao i ti’ o osobama s invaliditetom koje su zaposlene na raznim radnim mjestima te tako kvalitetom svoga rada doprinose društvu.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Civilno društvoPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
VijestiPrije 7 dana