U organizaciji Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) 29. studenoga u prostorijama Zavoda za protetičku rehabilitaciju KBC-a Zagreb održan je tradicionalni skup ‘Inovacije u protetici’, koji se ove godine bavio temom psihosocijalne rehabilitacije
Cilj skupa bio je javnosti približiti važnost osiguravanja cjelokupne psihosocijalne rehabilitacije za osobe s amputacijom.
U prigodnom govoru predsjednica UAZ-a Ana Sršen predstavila je ovogodišnje projekte UAZ-a. Jedan od najvećih projekata je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu’, kojom je prikupljeno više od 20 tisuća eura za kupnju ortopedskih pomagala za djecu.
U rujnu je započeo projekt ‘AmputIN’, kojeg financira Grad Zagreb, a njime se želi osnažiti osobe s amputacijom. U okviru projekta provodi se program ‘Psihošetnji’ – ciklus od šest tematskih šetnji Zagrebom u trajanju od dva sata. U Psihošetnjama mogu sudjelovati i članovi obitelji osoba s amputacijom.
UAZ je organizirao i psihološke radionice za roditelje djece rođene bez udova. Sršen je istaknula suradnju s Udrugom osoba s amputacijom Umida i Zakladom Nataša Kovačević iz Srbije, koja je opskrbila dvoje hrvatske djece protezama. Zahvalila je stručnjacima, institucijama i volonterima uz čiju su podršku projekti realizirani.
U sklopu skupa održan je panel na temu ‘Prilike i izazovi u psihosocijalnoj rehabilitaciji osoba s amputacijom udova’, koji je moderirala Ana Sršen. U uvodu je Sršen istaknula da s invaliditetom život ne prestaje, ali uz proteze, invalidska kolica i druga pomagala potrebna je psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija za povratak u život prije invaliditeta.
Psihologinja Anita Lauri Korajlija ukazala je na izostanak psihološke podrške osobama s amputacijom. Naglasila je da je psihološka pomoć kroz zdravstveni sustav potrebna osobama prije i nakon amputacije, ali je, nažalost, malo bolničkih odjela s psiholozima.
– Proces prilagodbe na amputaciju je tjelesni i psihološki, ali sustav ne prepoznaje da je to nešto što ide paralelno. Ono što se osobi s amputacijom eventualno ponudi jest psihijatrijska pomoć, što ukazuje na to da osobi bez udova kojoj je teško treba psihijatar. Toj osobi je potreban psiholog koji će kroz razgovor razriješiti strahove i brige oko toga kako će život dalje izgledati – pojasnila je Korajlija. Ocijenila je da neuključivanje psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta i drugih stručnjaka u proces prilagodbe na različite bolesti predstavlja veći trošak za zdravstveni sustav nego uštedu.
Pročelnik Zavoda za protetičku rehabilitaciju Neven Ištvanović istaknuo je da Zavod nema zaposlenog psihologa, iako postoji velika potreba korisnika s amputacijom za psihološkom podrškom. Razlog tome je administrativne prirode unutar KBC-a Zagreb čiji je Zavod dio.
Ištvanović je pojasnio da u težim situacijama intervenira klinički psihijatar s KBC-a Zagreb, dok drugi korisnici s amputacijom zbog nemogućnosti dobivanja psihološke podrške kroz zdravstveni sustav moraju je potražiti i privatno. Stoga će se inzistirati da se u timu Zavoda za protetičku rehabilitaciju zaposli psiholog.
Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb istaknuo je da kronološki nastavak medicinske rehabilitacije predstavlja profesionalna rehabilitacija, koja omogućava osobi s invaliditetom da povratkom na posao nastavi živjeti kvalitetnim životom.
– U profesionalnoj rehabilitaciji imamo stručni tim kojeg čine liječnik medicine rada, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog i radni terapeut. Osoba s invaliditetom osposobljava se za određeni posao kroz neki oblik obrazovanja – pojasnio je Sobota. Osposobljavanje za posao obavlja se prema radnim sposobnostima osobe, ali i prema potrebama tržišta rada.
Uspješnost zapošljavanja osoba s invaliditetom koje su koristile uslugu profesionalne rehabilitacije iznosi 70 posto, a kroz ovu uslugu zaposlile su se i osobe s amputacijom.
Na skupu su predstavljena dva izdanja u nakladi UAZ-a – knjižica ‘Kako si’, autorice psihologinje Anite Lauri Korajlije, i knjižica ‘Nije kraj’, autora Darka Sobote, koja je nastala u suradnji s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb.
Knjižica ‘Kako si’ sadrži šesnaest najčešćih pitanja koja osobe prije i nakon amputacije postavljaju psihologu, a namijenjena je i drugim osobama s invaliditetom.
Knjižica ‘Nije kraj’ bavi se problematikom profesionalne rehabilitacije i radnim pravima osoba s invaliditetom. Osim u tiskanom, knjižica je dostupna i u digitalnom izdanju. Može biti korisna ne samo osobama s invaliditetom, nego i poslodavcima.
Skup je završio prikazivanjem dokumentarnog filma ‘Mogu kao i ti’ o osobama s invaliditetom koje su zaposlene na raznim radnim mjestima te tako kvalitetom svoga rada doprinose društvu.
