Koncert nosi i snažnu humanitarnu misiju. Cilj je prikupiti sredstva za osnivanje međunarodnog centra Violinmusic4all u Hrvatskoj
Poslušaj članak
Međunarodni koncert projekta Violinmusic4all, koji će se održati 30. studenog 2025. godine u 19:30 sati u Župi svetog Leopolda Mandića Ljubljanica–Voltino u Zagrebu, najavljuje se kao poseban glazbeni događaj čiji je cilj spojiti umjetnost, tehnologiju i inkluziju u jedinstvenu cjelinu.
Koncert se odvija pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića, što dodatno potvrđuje važnost i prepoznatljivost ove iznimne inicijative.
Projekt Violinmusic4all međunarodna je inovacija koja razvija metodu podučavanja violine namijenjenu gluhim i nagluhim osobama, kao i djeci i mladima s invaliditetom, komunikacijskim i zdravstvenim teškoćama, onkološkim bolesnicima te žrtvama obiteljskog i seksualnog nasilja i bullyinga.
Projekt vodi Renata Novoselec, profesorica violine, dobitnica priznanja ‘Ponos Hrvatske’ i nagrade bečkog Konzervatorija ‘Franz Schubert’, koja je više od dva desetljeća posvetila radu s djecom i mladima suočenima s različitim životnim izazovima.
Pod njezinim vodstvom razvijena je metoda koja glazbu pretvara u alat za razumijevanje, emocionalno ozdravljenje i osobni rast, a posebnost projekta ogleda se u činjenici da danas gluhi učenici podučavaju druge gluhe i nagluhe osobe, rušeći stereotipe i gradeći zajednicu koja dijeli znanje, empatiju i podršku.
Violinmusic4all ostvario je suradnje s važnim glazbenim institucijama poput Zagrebačke filharmonije, Zagrebačkih solista i grupe Detour, a projekt je predstavljen i u Hrvatskom saboru, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Europskom domu u Stockholmu te pred maestrom Andréom Rieuom i njegovim Johann Strauss Orchestrom.
Uz podršku ‘RTL pomaže djeci’, Zagrebačke nadbiskupije i nadbiskupa Dražena Kutleše, te brojnih umjetnika, dirigenata, liječnika i međunarodnih stručnjaka, projekt je izrastao u globalno prepoznatljiv pokret inkluzivne glazbene edukacije.
Na koncertu će nastupiti renomirani svjetski umjetnici: violinist Gabriel Alfredo Miranda Martinez, pijanist Ivan Horvatić, violinistica Alissa Margulis, tenor Roberto Jachini Virgili, sopranistica Ilijana Korać Teklić, rock pjevač Dino Jelusić te pjevački zbor ‘Trešnjići’ Osnovne škole Ljubljanica Zagreb, uz dirigenta Alana Chircopa.
Njihova prisutnost predstavlja veliku čast i snažnu potporu mladim polaznicima projekta. Program će voditi Petar Pereža, voditelj Dnevnika Nove TV, i Antonia Ćosić, voditeljica HRT-a, a koncertu će prisustvovati diplomati, predstavnici veleposlanstava, državnih i kulturnih institucija te vjerskih zajednica.
Jedan od najupečatljivijih trenutaka bit će hologramska projekcija digitalnog agenta – simbol povezanosti umjetnosti, tehnologije i humanosti – a publici će se video porukom obratiti i svjetski priznati violinist Julian Rachlin.
Koncert nosi i snažnu humanitarnu misiju. Cilj je prikupiti sredstva za osnivanje međunarodnog centra Violinmusic4all u Hrvatskoj, prostora koji bi okupljao djecu i odrasle iz cijelog svijeta, stvarajući središte inkluzivnog glazbenog obrazovanja, kreativnog susreta i međukulturnog dijaloga. Takav centar omogućio bi obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticao međunarodnu suradnju i održivi kulturni turizam te postao trajna platforma za jednakost, uključivost i međusobno razumijevanje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 466 milijuna ljudi širom svijeta živi s oštećenjem sluha, a jedna od sedam osoba suočava se s razvojnim teškoćama. Uključivanje samo malog dijela tih ljudi u projekte ovakvog tipa moglo bi imati dalekosežne pozitivne učinke na društveni, kulturni i gospodarski razvoj.
Voditeljica projekta, Renata Novoselec, ističe kako je misija Violinmusic4all pokazati da glazba ima moć spajati svjetove, svijet zvuka i tišine, prepreka i mogućnosti, stvarajući prostor u kojem umjetnost nadilazi sve granice.
– Glazba ne poznaje granice; ona spaja, liječi i daje smisao. Violinmusic4all nije samo metoda, to je pokret koji mijenja svijet, ton po ton – poručuje Renata.
Uz potporu zajednice, umjetnika i brojnih partnera, projekt nastavlja stvarati prostor u kojem glazba postaje most povezivanja, razumijevanja i jednakosti za sve.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću
Poslušaj članak
Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.
Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.
Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.
Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.
Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.
Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.
Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.
Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.
Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.
Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.
Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.
Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.
Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.
Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.
Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.
Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma
Poslušaj članak
Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.
Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.
Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.
Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.
Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.
– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.
Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.
O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.
Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.
Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.
Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.
– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana