Čitanjem se obogaćuje rječnik, stječu znanja iz raznih područja i otvara se put prema kreativnosti. Uz roditelje, važnu ulogu u poticanju čitanja kod djece imaju škola i knjižnica
Poslušaj članak
Međutim, brojna se djeca suočavaju s teškoćama u čitanju i pisanju te im kroz stručnu podršku treba olakšati usvajanje ovih temeljnih vještina učenja.
S ciljem jačanja međusektorske suradnje u pružanju bolje podrške toj djeci, kao dio programa ovogodišnjeg Interlibera, 14. studenog na Zagrebačkom velesajmu održana je panel-rasprava pod nazivom ‘Kad čitanje i pisanje djeci i mladima nije lako – podrška koja mijenja život’.
U okviru nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom ‘I ja želim čitati’, panel je organiziralo Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom i Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Panel je okupio stručnjake različitih profila, a moderirao ga je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.
O prilagođenosti obrazovnog sustava djeci s teškoćama u pisanju govorila je ravnateljica Poliklinike Suvag Katarina Pavičić-Dokoza.
– Prije gotovo dvadeset godina Poliklinika Suvag postala je dio mobilnog tima Agencije za odgoj i obrazovanje. Obilazeći škole, uočili smo manju osviještenost za potrebe djece s disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom. Danas je osviještenost bolja, ali je i broj djece s tim teškoćama veći. Izuzetno je važno što ranije razviti ljubav prema čitanju i sposobnost stvaranja vizualnih slika. Upravo to stvaranje slika stvara kognitivne potencijale za mnoge stvari – pojasnila je Pavičić-Dokoza.
Spomenula je i važnu ulogu terapijskog psa Poliklinike Suvag, Gaby, u čijem se prisustvu djeca s teškoćama u čitanju lakše opuštaju.
Ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe Karolina Zlatar Radiković istaknula je da korisnici ove knjižnice nisu samo slijepe i slabovidne osobe, nego i oni koji iz raznih razloga imaju teškoće u čitanju, među kojima su djeca s disleksijom i ADHD-om.
Knjižnica je jedinstvena po tome što proizvodi vlastiti fond za svoje korisnike. Zlatar Radiković upozorila je da je samo 10 posto čitalačkog sadržaja dostupno osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Prilagođenim formatima Hrvatska knjižnica za slijepe pokušava pokriti interese svojih korisnika za različita područja. Korisnicima je dostupna i obvezna školska lektira. Najavila je i da knjižnica planira izdati smjernice za inkluzivno izdavaštvo.
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga nema prilagođenu literaturu za učenike s teškoćama u čitanju i pisanju – kao, nažalost, niti druge škole. Međutim, ova škola tim učenicima nastoji olakšati obrazovanje prvenstveno stvaranjem inkluzivnog okruženja.
– Imamo učenike kod kojih se tek polaskom u srednju školu otkrivaju teškoće u čitanju i pisanju. Najvažnije je da stvorimo okruženje za njih, gdje će biti prihvaćeni od druge djece. Važnu ulogu ima naša stručna služba – logoped, psiholog i socijalni pedagog – koji upućuju učenike u Hrvatsku knjižnicu za slijepe, na portal e-lektira, na kojem su i lektire za učenike s teškoćama. Dobra je stvar da su uslijed pandemije mnogi nastavnici radili digitalne tekstove za učenike, a ti se tekstovi mogu prilagoditi učenicima s teškoćama. Vidljiv je trud nastavnika u drugačijem pristupu svakom učeniku – pojasnio je ravnatelj škole Zlatko Stić.
Naglasio je da stručni suradnici, među kojima su i dvije knjižničarke, savjetuju roditeljima kako da pomognu učenicima s teškoćama u čitanju i pisanju.
Inače, knjižnica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga ugodan je prostor za čitanje i jednom tjedno mjesto susreta učenika s književnicima i osobama iz javnog života.
Viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Marijana Česi pohvalila je učitelje i nastavnike koji svojim primjerom kod učenika potiču ljubav prema čitanju. Što se tiče rada s učenicima s teškoćama u razvoju, Česi je istaknula da Agencija za odgoj i obrazovanje putem mobilnih timova provodi edukaciju po školama.
Prema podacima, od 444.000 učenika u Hrvatskoj, njih 35.977 ima teškoće u razvoju i treba individualizirani pristup s obzirom na vrstu teškoće. Agencija u svom radu surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Centrom za odgoj i obrazovanje Goljak, Centrom za autizam i Osnovnom školom Nad lipom – objasnila je Česi.
O nacionalnim knjižničarskim programima koji su namijenjeni djeci s teškoćama u razvoju govorila je knjižničarska savjetnica i koordinatorica Centra za razvoj knjižnica i knjižničarstva pri NSK, Dunja Marija Gabriel. Pojasnila je da knjižnice programe organiziraju u okviru kampanja. Jedna od takvih kampanja je ‘Čitaj mi’, kojom se promiče čitanje naglas djeci predškolske dobi.
Za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom namijenjena je nacionalna kampanja ‘I ja želim čitati’. Suradnici Hrvatskog knjižničarskog društva na toj kampanji su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Poliklinika Suvag.
Gabriel je istaknula da su knjižničari potaknuli i izdanje građe lagane za čitanje. Radi se o jezičnoj i grafičkoj prilagodbi knjiga koje su namijenjene osobama s teškoćama u čitanju i razumijevanju teksta. Gabriel je izrazila zadovoljstvo što je Hrvatska među zemljama Europske unije u kojima se povećava broj knjižnica.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe naše, a riječ je o projektu Klub aktiv
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) nastavlja djelovati na promicanju uključivog društva, jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.
Poruka je to jučerašnjih Dana otvorenih vrata, događanja koje je Savez upriličio na svojoj zagrebačkoj adresi.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe Naše, a riječ je o projektu Klub aktiv.
Usto, naglasila je važnost projekta Eduka – edukacijom protiv nasilja, koji je Savez proveo među učenicima osnovnih škola s područja Zagreb. Rečeni je projekt proveden uz financijsku podršku Grada Zagreba, koji je također novčano podržao i projekt ‘4 kampanje za cerebralnu i dječju paralizu’.
Kroz petnaest godina djelovanja, naglasila je Ana Kanjera, Savez je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, pružanju podrške članicama te unapređenju kvalitete života osoba s cerebralnom i dječjom paralizom i njihovih obitelji.
Poseban dio programa bio je namijenjen učenicima trećeg razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina, koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima o ulozi udruga i saveza u hrvatskom društvu, s naglaskom na organizacije koje djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom.
Na događanju su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb CeDePe, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime je dodatno potvrđena važnost međusektorske suradnje u području podrške osobama s invaliditetom.
Imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima, kaže nagrađivani književnik
Poslušaj članak
Hrvatska knjižnica za slijepe ponovno je na svojoj književnoj tribini ugostila plodnog i nagrađivanog autora. Ovog puta riječ je o Ivici Prtenjači, pjesniku, piscu i radijskom uredniku koji iza sebe ima sedam romana i tko zna koliko zbirki poezije i kratkih priča.
Na ovoj tribini bila je i ekipa In Portala koja je kratki razgovor s Prtenjačom – uzgred, dvostrukim laureatom VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman – započela s ovim pitanjem: može li književnost u ovo digitalno doba, kad je čovjek dušu prodao tehnologiji, i dalje biti tumač stvarnosti u kojoj živimo?
– Može i mora! Život bez književnosti, bez umjetnosti, nije ljudski život – kategoričan je Prtenjača.
– Meni je apsolutno nezamisliv svijet bez književnosti i mislim da postoji jako mnogo ljudi koji možda nisu svjesni koliko bi ljudski život bez pisane riječi bio isprazan. Dakle, bez književnog teksta koji mijenja naš odnos spram stvarnosti, naše osjećaje, koji nas nakratko spašava od besmisla života.
No, pitamo Prtenjaču, koliko vrijedi književni tekst ukoliko autor kao alat koristi umjetnu inteligenciju, antitezu kreativnosti i mašte. Tvrdi se naime da je među književnicima sve više onih koji kreativne blokade rješavaju oslanjajući se na Chat GPT ili neke slične oblike digitalnih pomagala.
– Ne poznajem nikoga takoga, ili bari meni nisu ljudi priznali. Ja, recimo, ne znam koristiti umjetnu inteligenciju ni zašto. No svijet se jako brzo mijenja, svakodnevno se događa neka mala apokalipsa, a kako će u svemu tome proći književnost to ne mogu projicirati – kaže Prtenjača.
Može li književnost, umjetnost općenito, odigrati značajnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u svekolike društvene procese te, možda, biti jedna od grlatijih zagovornica društva jednakih mogućnosti?
– Apsolutno može! Mislim da su u tom smislu ljudi s invaliditetom u istoj pozici kao i oni bez invaliditeta, isto mogu čitati, mogu slušati audio knjige, mogu doći na ovakvu književnu tribinu – veli Prtenjača.
– Ljudska imaginacija nije ograničena na invaliditet bilo koje vrste. Ja kada pišem, recimo, uvijek razmišljam o tom svom čitatelju koji je dobronamjeran, koji je zainteresiran, koji će mi dopustiti da ga začaram svojim tekstom. A tu nema razlike između invalidne osobe ili čitatelja koji nema te tegobe. Dapače, imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima. Jer čovjek je prilagodljiv i čovjek se razvija, a upravo u tom smislu književnost može imati važnu i plemenitu ulogu u životu osoba s invaliditetom – zaključuje Prtenjača.
Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom
Poslušaj članak
Dvodnevni stručni skup ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’ održan je krajem svibnja na Sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu, okupivši stručnjake iz sustava visokog obrazovanja i studentske predstavnike koji su raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te podršci studentima u akademskom okružju.
Skup je otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić, istaknuvši važnost razvoja dostupnijeg i uključivijeg visokog obrazovanja te naglasivši kako inkluzija podrazumijeva uklanjanje fizičkih, ali i društvenih prepreka poput predrasuda, stereotipa i osjećaja nepripadanja.
Tijekom prvoga dana sudionici su kroz predavanja i radionice raspravljali o intersekcionalnosti u visokom obrazovanju, održivim modelima podrške studentima, ulozi supervizije u radu nastavnika te načinima pružanja podrške studentima s disleksijom. Poseban naglasak stavljen je na potrebu stvaranja sigurnog i podržavajućeg akademskog okruženja u kojem studenti mogu ravnopravno sudjelovati u svim aspektima studiranja.
Drugi dan skupa, održan na Filozofskom fakultetu, bio je posvećen mentalnom zdravlju studenata, ulozi nastavnika u pružanju podrške te izazovima s kojima se suočavaju studenti s invaliditetom i kroničnim bolestima.
Sudionici su istaknuli važnost sustavne edukacije nastavnika, razvoja komunikacijskih kompetencija i stvaranja akademske kulture oslobođene stigme i predrasuda. Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom.
Na skupu je zaključeno kako su inkluzija i različitost temelj kvalitetnog visokog obrazovanja te da razvoj uključivog akademskog okruženja zahtijeva trajno unapređivanje sustava podrške, međuinstitucionalnu suradnju i aktivno uključivanje studentske perspektive u oblikovanje politika i praksi. Naglašeno je i da podrška studentima treba biti institucionalno utemeljena, dostupna i usmjerena na potrebe svakog pojedinca, uz osiguravanje odgovarajućih resursa i kontinuirane stručne podrške zaposlenicima.
U završnom dijelu skupa dodijeljeno je priznanje za najbolji poster studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad ‘SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students’.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana