EU kutak
Nova pravila o vozačkim dozvolama za veću sigurnost na cestama
Europski parlament je potvrdio revidirana pravila o vozačkim dozvolama kako bi se povećala sigurnost na cestama i smanjio broj prometnih nesreća, koje godišnje odnose gotovo 20.000 života
Novi zahtjevi za obuku vozača
Za stjecanje vozačke dozvole sada se mora ispitivati i znanje o mrtvim kutovima, sustavima za pomoć u vožnji, sigurnom otvaranju vrata i opasnostima upotrebe mobilnog telefona u vožnji. Zahvaljujući zahtjevima zastupnika, tijekom obuke i ispitivanja veća će se važnost pridavati svijesti o rizicima za pješake, djecu, bicikliste i druge ranjive sudionike u prometu.
Razdoblje valjanosti i liječnički pregledi
Vozačke dozvole za automobile i motocikle trebale bi vrijediti 15 godina, no državama članicama ostavljena je mogućnost da smanje razdoblje valjanosti na 10 godina ako vozačka dozvola ujedno služi i kao osobna identifikacijska isprava. Dozvole za upravljanje kamionima i autobusima vrijedit će pet godina. Države članice mogu skratiti razdoblje valjanosti za vozače starije od 65 godina kako bi se uvjetovali češći liječnički pregledi ili tečajevi za obnovu znanja.
Za prvo izdavanje ili obnavljanje vozačke dozvole vozači bi trebali proći liječnički pregled, uključujući pregled vida i kardiovaskularnog sustava. Državama članicama ostavljena je mogućnost da za vozače automobila i motocikala umjesto liječničkog pregleda zahtijevaju ispunjavanje obrasca za samoprocjenu ili da uspostave nacionalni sustav za procjenu sposobnosti za upravljanje vozilom.
Neiskusni vozači i vožnja uz pratnju
Prvi put pravilima EU-a utvrđuje se probno razdoblje od najmanje dvije godine za neiskusne vozače. Za njih će vrijediti i stroža pravila i sankcije za vožnju pod utjecajem alkohola i nekorištenje sigurnosnih pojaseva ili sigurnosnih sjedalica za djecu. Usto, 17-godišnjaci će moći dobiti vozačku dozvolu za automobil (kategorije B), ali do 18. godine morat će voziti u pratnji iskusnog vozača.
Kako bi se ublažila nestašica profesionalnih vozača, novim pravilima omogućuje se 18-godišnjacima da steknu dozvolu za vožnju kamiona (kategorija C), a 21-godišnjacima za vožnju autobusa (kategorija D), pod uvjetom da posjeduju svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti. U suprotnom je minimalna dob za izdavanje takvih dozvola 21 odnosno 24 godine.
Digitalna vozačka dozvola
U novim pravilima zamišljeno je da digitalna vozačka dozvola, dostupna na mobilnom telefonu, postupno postane glavni format vozačke dozvole u EU-u. Zastupnici su, međutim, osigurali građanima pravo da po želji zatraže fizičku dozvolu, koja se izdaje bez nepotrebne odgode, u pravilu u roku od tri tjedna.
Zabrana vožnje
Kako bi se spriječilo izbjegavanje kazni izrečenih u inozemstvu, informacije o oduzimanju, ukidanju ili ograničenju vozačke dozvole proslijedit će se državi članici koja ju je izdala za potrebe prekogranične provedbe kazni. Nacionalna tijela morat će se bez nepotrebne odgode međusobno obavješćivati o odlukama o zabrani vožnje izrečenima zbog najtežih prometnih prekršaja, uključujući vožnju pod utjecajem alkohola ili droga, sudjelovanje u prometnoj nesreći sa smrtnom posljedicom i prekomjerno prekoračenje brzine (npr. vožnja 50 km/h brže od ograničenja).
– Do 2030., novom europskom direktivom uvest će se digitalna vozačka dozvola, a građani će potpuno slobodno moći izabrati između aplikacije i fizičke kartice. Edukacija o vožnji sadržavat će više elemenata za sigurnost pješaka i biciklista. Volonteri kao što su vatrogasci i spasilački djelatnici moći će lakše upravljati vozilima hitne pomoći, a zahvaljujući novim pravilima o osposobljavanju i priznavanju, prometna zanimanja bit će privlačnija i pristupačnija. Građani diljem Europe imat će izravne koristi od tih konkretnih poboljšanja – rekla je izvjestiteljica za vozačke dozvole Jutta Paulus (Zeleni, Njemačka).
– Danas je važan korak naprijed u poboljšanju sigurnosti na cestama. Uvođenjem jasnijih i pravodobnijih kriterija za suspenziju vozačkih povlastica u slučajevima teških prekršaja pomaže se zaštiti ne samo odgovorne vozače nego i cijele zajednice. Snažniji i učinkovitiji sustav praćenja i provedbe pomoći će u sprečavanju nesreća i spašavanju života – naglasio je izvjestitelj za prekogranične kazne Matteo Ricci (S&D, Italija).
Nova pravila stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice imat će tri godine da ih prenesu u nacionalno zakonodavstvo te dodatnu godinu pripreme za njihovu provedbu.
Revidirana pravila EU-a o vozačkim dozvolama dio su paketa za sigurnost na cestama, koji je Komisija predstavila u ožujku 2023. Njegov je cilj poboljšati sigurnost svih sudionika u prometu te se što više približiti nultoj stopi smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050. (‘vizija nula’).
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI