Sve veći izazovi današnjice ozbiljno ugrožavaju mentalno zdravlje. Međutim, zbog straha od stigme i predrasuda osobe s teškoćama mentalnog zdravlja često ne potraže adekvatnu pomoć
Poslušaj članak
U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 9. listopada, na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu zdravstva predstavljeni su pokazatelji mentalnog zdravlja u RH, programi i inicijative koji poboljšavaju dostupnost i kvalitetu skrbi te potiču prevenciju i ranu intervenciju.
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom ‘Mentalno zdravlje u kriznim situacijama’. Obilježavanje je posvećeno unaprjeđenju dostupnosti, integriranosti i kvalitete skrbi za mentalno zdravlje, uz promicanje razumijevanja, solidarnosti i podrške osobama s teškoćama.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić istaknula je da poremećaji mentalnog zdravlja imaju visoku prevalenciju, a ona iznosi oko 6 posto na globalnoj razini. Poremećaji mentalnog zdravlja počinju u mlađoj životnoj dobi. Naime, u više od 50 posto slučajeva prvi simptomi se javljaju u dobi od 14 godina.
– Ukoliko se ovi poremećaji na vrijeme ne otkriju i adekvatno ne liječe, visoka je stopa invaliditeta i kroniciteta te je vrlo često trajno narušena kvaliteta života. Veliki udio u zdravstvenoj zaštiti otpada na liječenje mentalnih poremećaja – rekla je Štimac Grbić.
Prema zdravstveno-statističkim pokazateljima Republike Hrvatske, u ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s 4 do 5 posto. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2023. godini registrirano je ukupno 818.554 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.
– Prema Registru osoba s invaliditetom HZJZ-a, dijagnoze mentalnih poremećaja predstavljaju 30 posto svih uzroka invaliditeta. Mentalni poremećaji kao osnovni uzrok smrti u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 3 do 4 posto. U ukupnom bolničkom pobolu mentalni poremećaji imaju udjela 9 posto. Ono što je najveći problem jest da su mentalni poremećaji, kada govorimo o duljini hospitalizacije, na prvom mjestu – pojasnila je Štimac Grbić.
Osvrnula se na hospitalizacije u stacionarnim i dnevnim bolnicama. Prema pokazateljima od 2017. do 2024. godine vidljiv je značajan trend rasta liječenja u dnevnim bolnicama, a liječenje u stacionarnom dijelu je u blagom padu, ali taj pad ne prati porast na razini dnevnih bolnica te se može reći da je porast liječenih zbog mentalnih poremećaja.
– Prvi po broju hospitalizacija u stacionarnom dijelu godinama, pa i desetljećima u Hrvatskoj, su osobe s mentalnim poremećajima koji su uzrokovani alkoholom. Na drugom mjestu su hospitalizacije zbog shizofrenije, zatim povratno depresivnih poremećaja te zbog reakcija na teški stres. U dnevnim bolnicama hospitalizacija je najčešća zbog reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe, zatim slijede duševni poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola te ostali anksiozni poremećaji – pojasnila je Štimac Grbić.
Značajna je razlika između muškaraca i žena vezano za razloge za hospitalizaciju. Kod muškaraca razlozi hospitalizacije u stacionarnom dijelu na prvom mjestu su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, kod žena na prvom mjestu je razlog hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Kod oba spola na drugom mjestu razlog hospitalizacije je shizofrenija. Međutim, u ukupnom broju hospitaliziranih u Hrvatskoj je značajno veći broj muškaraca, jer do hospitalizacije dolazi zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom.
U dnevnim bolnicama razlog hospitalizacije kod oba spola na prvom mjestu je reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe, a veći je broj muškaraca nego žena. Na drugom mjestu razlog je kod muškaraca poremećaj uzrokovan alkoholom, a kod žena povratno depresivni poremećaj.
Štimac Grbić predstavila je i projektne aktivnosti u području mentalnog zdravlja. Hrvatska je sudjelovala i trenutno sudjeluje u nekoliko europskih projekata u području prevencije, unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja. Među projektima čiji je nositelj HZJZ su JA ImpleMENTAL, JADE Health i JA PRISM.
– Sudjelujemo u projektu Europske unije, a cilj je implementirati dobre prakse u ranom prepoznavanju kriznih situacija. U okviru tog projekta HZJZ će implementirati platformu za edukaciju svih onih koji dolaze u prvi kontakt s osobama u krizi, a to se odnosi na vatrogasce, policiju, škole, primarnu zdravstvenu zaštitu, hitnu pomoć, kako bi rano prepoznali krizne situacije i znali adekvatno reagirati u takvim situacijama – objasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Natko Gereš predstavio je Protokol za postupanje i komunikaciju u kriznim situacijama koji je izradila međuresorna radna skupina Ministarstva zdravstva. Dokument definira tri razine intervencije – zelenu, žutu i crvenu zonu – ovisno o stupnju rizika te propisuje koordinirane postupke svih uključenih dionika.
– Zelena zona podrazumijeva jačanje otpornosti, edukaciju i promociju mentalnog zdravlja u zajednici, žuta zona odnosi se na rano prepoznavanje problema i uključivanje stručnih službi, dok crvena zona obuhvaća hitne i krizne situacije koje zahtijevaju neposrednu intervenciju i uključivanje centara za krizne intervencije – objasnio je Gereš.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da je resorno ministarstvo promjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvelo psihološku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite i mrežom javnozdravstvene službe omogućilo ugovaranje psihologa u domovima zdravlja.
Prije dvije godine, na Svjetski dan mentalnog zdravlja, pokrenut je i posebni program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja, a u program je uključeno sedam domova zdravlja.
– Kroz program je dosad bez uputnice pruženo oko 33 tisuće usluga. Od toga se 1700 odnosilo na prvi pregled. Zbog uspostavljanja mreže javnozdravstvene službe nadamo se da će do kraja 2026. godine svi domovi zdravlja na području Republike Hrvatske imati ugovorene psihologe koji su dostupni građanima besplatno i bez uputnice. Radi se o smanjenju stigmatizacije mentalnih poremećaja te rasterećenju tercijarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Petogodišnji Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja, koji je u javnom savjetovanju, predvidio je 180 specijalizacija iz psihijatrije, 136 užih specijalizacija iz područja psihijatrije i 70 specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije – pojasnila je Portolan Pajić.
Naglasila je da se Nacionalnim planom skreće pozornost na to kako je važno ulaganje u mentalno zdravlje i stručno specijalističko usavršavanje liječnika.
Udruga planira uvesti uslugu fizioterapeuta, čime bi se pridonijelo očuvanju i poboljšanju fizičkih i kognitivnih funkcija korisnika
Proteklu srijedu u splitskom hotelu Cornaro, uručeni su i potpisani ugovori u okviru Poziva Europskog socijalnog fonda plus „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici”.
Za financiranje je odabrano 125 projekata, dok je posredničko tijelo 1. razine programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.”,.
Među mnogobrojnim projektima izabran je projekt Udruge Sveti Jeronim iz Grada Kaštela koji nosi naziv ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’.
Projekt je usmjeren na pružanje podrške starijim osobama te osobama s invaliditetom kroz psihosocijalnu pomoć i pomoć pri ostvarivanju različitih prava korisnika.
Isto tako, Udruga planira uvesti uslugu fizioterapeuta, čime bi se pridonijelo očuvanju i poboljšanju fizičkih i kognitivnih funkcija korisnika. Na taj će se način nastojati podići kvaliteta života korisnika usluga.
Projektni partner na ovom projektu je Grad Kaštela čija će uloga biti pružanje podrške udruzi u upravljanju projektom i izvještavanju, dok će Udruga Sveti Jeronim biti zadužena za provedbu projektnih aktivnosti.
Kroz ovaj program Udruga Sveti Jeronim proširit će opseg pružanja socijalnih usluga, pojačati kapacitete Udruge, te razviti kvalitetne programe kako bi se podigla kvaliteta pružanja usluga, te omogućila lakša dostupnost istima.
Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan je 298.530,37 eura, a provodit će se kroz 36 mjeseci. Projekt se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (85%) i Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%).
Sudionici su tijekom planinarenja imali podršku prevoditeljice za gluhe, ali i pratitelje za sve sudionike koji nisu došli uz osobnu pratnju
Protekle su subote Planinarsko društvo Pinklec u suradnji s Radnom skupinom za osobe s invaliditetom Hrvatskog planinarskog saveza, organizirao inkluzivni planinarski izlet za osobe s invaliditetom i druge planinare na Okić.
Planinari su se okupili i krenuli na ovaj lijep inkluzivni izlet, iz Svetog Martina na Muri pod Okićem, a hodali su rutom koja je vodila do planinarskog doma ‘dr. Maks Plotnikov’ i natrag.
Na ovaj planinarski pothvat odvažilo se 98 planinarskih entuzijasta, a među njima bilo je i 30 planinara iz susjedne Slovenije, koji su dio IN Planinaca – odbora za planinarenje osoba s invaliditetom Slovenije. Ova skupina dio je Planinarskog zavoda Slovenije i promiču uključivanje osoba s invaliditetom u planinarske aktivnosti. Njihova prisutnost, ovom je izletu dala međunarodni karakter.
Od ukupnog broja planinara, na ovaj planinarski pohod krenulo je 43 osobe s različitim vrstama invaliditeta. Među njima bilo je osoba oštećena vida, oštećenog sluha, osoba smanjene pokretljivosti, osoba s neurodegenerativnim bolestima, te osoba s multiplom sklerozom i ostalim težim zdravstvenim problemima.
Planinari s invaliditetom tijekom izleta imali su odgovarajuću podršku u vidu prevoditeljice za gluhe, pratitelja za osobe koje nisu imale odgovarajuću pratnju, kao i prijevoz u slučaju da neka osoba ne može pratiti tempo, odnosno nastaviti dalje.
Ovaj planinarski izlet protekao je u prijateljskoj atmosferi, zajedništvu, međusobnoj podršci i pomaganju. Sudionici su s puno entuzijazma koračali stazom, a oduševljenje je raslo sa svakim sljedećim korakom.
Nakon što su sudionici uspješno stigli na odredište, umor se kod nikog nije osjećao. Naprotiv , svi prisutni ispred planinarskog doma opustili su se uz pjesmu i ples. Sve je odisalo zajedništvom i veseljem.
Kako bi izlet protekao na visokoj razini u njegovoj pripremi i realizaciji sudjelovalo je velik broj članova i vodiča Planinarskog društva Pinklec.
Osim njih, veliki obol ovom inkluzivnom izletu na Okić dali su i slovenski Inplaninci, HGSS Stanice Samobor te vodstvo planinarskog doma dr. Maks Plotnikov’.
Zahvaljujući njihovoj dobroj međusobnoj suradnji, planinarski inkluzivni izlet za osobe s invaliditetom prošao je u najboljem redu, a sudionici izleta su s Okića otišli puni dojmova koje će zasigurno još dugo prepričavati.
Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom
Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) jučer je u zagrebačkom Hotelu Diplomat upriličio završnu konferenciju za voditelje udruga osoba s invaliditetom. Konferencija je organizirana u sklopu treće godine provedbe trogodišnjeg programa ‘Podrška prava – inkluziju olakšava’, koji Savez provodi uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Konferenciju je otvorila Jozefina Kranjčec, predsjednica Saveza, koja je u svom govoru istaknula važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju inkluzivnog društva i osiguravanju jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Neizostavno pitanje za predsjednicu Kranjčec, u kratkom razgovoru za In Portal, bilo je vezano za probleme u financiranju stručnih suradnika unutar udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, te na šlamperaj oko isplate inkluzivnih naknada.
– Znate zašto imamo taj problem u financiranju? Zato što su se osobni dohodci znatno povećali u državnim ustanovima i institucijama, a mi nismo sposobni našim djelatnicima s tim financijskim sredstvima koje dobivamo ponuditi jednaku plaću. I zato naši stručni suradnici odlaze, naime na bolje plaćena mjesta. Nisu ljudi krivi, naprosto traže bolji život – kaže nam predsjednica Kranjčec.
Na pitanje kako tumači najavu uvođenja tzv. socijalnih iskaznica za korisnike inkluzivnog dodatka, predsjednica Kranjčec kaže kako ne podržava taj prijedlog jer ljudi naprosto imaju pravo trošiti novac, koji im zakonski pripada, onako kako oni najbolje znaju.
– No problem s inkluzivnim dodatkom je pretrpanost
Zavoda za vještačenje zahtjevima za priznanje prava na dodatak. Ako žele profesionalno odraditi posao, njihovi stručnjaci mogu obraditi pet ili šest slučajeva, a Zavod za vještačenje dnevno primi i po petsto zahtjeva za inkluzivni dodatak! Ljudi traže inkluzivni dodatak i za liječenje karijesa na zubu i slične gluposti, i tako su zakrčili sustav. Ja sam ogorčena! Jasno je zašto se taj kaos, dakle, događa. Imamo nelojalne građane koji samo brinu o svojim interesima – kategorična je predsjednica HSTUI-ja.
Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom.
Kako je to objavio HSUTI, rečena je konferencija okupila predstavnike udruga i saveza, stručnjake i relevantne institucije s ciljem razmjene iskustava, informiranja i zajedničkog traženja rješenja za aktualne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju. Doprinos ugodnoj atmosferi dao je i stand-up nastup komičara Vlatka Štampara, koji je svojim humorom zaokružio program i nasmijao okupljene sudionike.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
VijestiPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Košarka u kolicimaPrije 6 dana
VijestiPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana