Vremeplov
Akcijski plan za skrb osoba s demencijom usmjeren je na potrebe oboljelih
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 50 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a do 2050. broj oboljelih mogao bi biti veći od 130 milijuna. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, odnosno predstavlja od 60 do 80 posto svih slučajeva demencije
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a 22. rujna organizirala je stručni skup s relevantnim stručnjacima. Na skupu su predstavljeni aktualni podaci i aktivnosti u sklopu EU projekta Jade Health.
Ovogodišnjom temom Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti – ‘Pitajte o demenciji, pitajte o Alzheimerovoj bolesti’ – želi se naglasiti potreba za boljim razumijevanjem demencije i razbijanjem stigme.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da degenerativne bolesti, pa tako i razni oblici demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni izazov na globalnoj razini.
– Svjetska zdravstvena organizacija je Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije istaknula kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Promjene se postižu djelovanjem, između ostalog, kroz akcijske planove i projekte, pa tako i kroz Akcijski plan skrbi o osobama s demencijom, čiju je izradu započela radna skupina Ministarstva zdravstva 2023. godine – pojasnio je Benjak.
U izradi Akcijskog plana sudjelovali su vodeći stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva, psihijatrije i socijalne politike.
Benjak je rekao da je HZJZ dio EU projekta JADE Health koji je posvećen svim oblicima demencije i ostalim neurološkim poremećajima. Kroz implementaciju znanstveno utemeljenih najboljih praksi, projekt stavlja naglasak na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i kvalitetne skrbi za oboljele.
– Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti podizanju svijesti o demenciji, ali i unaprijediti kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te pružiti adekvatnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima – poručio je Benjak.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić rekla je da prevalencija demencije u Hrvatskoj u ukupnoj populaciji iznosi 1,3 posto, a za osobe starije od 60 godina 4,1 posto. Prevalencija raste s dobi te nakon 70. godine prelazi 10 posto, dok kod osoba od 85 i više godina prelazi 30 posto. Gotovo 50 tisuća osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a obolijeva dvostruko više žena nego muškaraca.
Štimac Grbić se osvrnula i na EU projekt Jade Health u kojem sudjeluje Hrvatska.
– Projekt promiče skrb usmjerenu na osobu, integrirane i održive modele skrbi te potiče međunarodnu suradnju, promiče održive pristupe i omogućava široku primjenu naučenih lekcija kroz jasnu strategiju i angažman dionika. HZJZ vodi evaluacijski radni paket u sklopu ovog projekta. Definirali smo glavne indikatore, izradili evaluacijski plan i internu anketu – pojasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar Natko Gereš istaknuo je da su prvi simptomi demencije često nespecifični te se smatraju normalnima u procesu starenja. Kod raznih oblika demencije javljaju se slični simptomi. Gereš je rekao da antidementivi ne liječe demenciju, ali mogu usporiti napredak bolesti te se upotrebljavaju kod raznih vrsta demencije.
– Antidementivi su na dopunskoj listi lijekova što predstavlja određeno opterećenje za osobe s demencijom i njihove obitelji, jer zahtijevaju određeni financijski izdatak. Ovi lijekovi su u razvoju i u EU je već odobren prvi lijek koji djeluje na sam uzrok demencije – pojasnio je Gereš.
Naglasio je kako je osobama s demencijom u uznapredovalim fazama bolesti važno osigurati brigu o njihovom tjelesnom i psihičkom zdravlju.
Voditeljica Savjetovališta za demenciju Doma zdravlja – Istok, Sanja Klajić-Grotić, predstavila je udrugu za Alzheimerovu bolest i druge demencije ‘Nezaboravak’ koja je registrirana 23. srpnja, a svečano otvorena 21. rujna. Cilj je senzibilizirati javnost o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, uz promicanje preventivnih mjera, savjetodavne potpore oboljelim osobama i njihovim obiteljima te stvaranja uvjeta za što kvalitetniji život osoba s demencijom. Udruga se nalazi na adresi Heinzlova 15.
U prostorima udruge organizirat će se tribine te edukativne i kreativne radionice. Klajić-Grotić istaknula je važnost nefarmakoloških metoda liječenja demencije kao što su orijentacija stvarnosti, socijalni kontakti, fizička aktivnost, muzikoterapija i art terapija.
– Osobito postaje značajna art terapija u Europi, a mora doći na velika vrata i u Hrvatsku. Art terapija poboljšava kogniciju, usmjerena je na kognitivnu stimulaciju te poboljšava kvalitetu života oboljele osobe – pojasnila je Klajić-Grotić.
Naglasila je da je pravodobno prepoznavanje ranih simptoma najvažnije u borbi protiv demencije.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da su u Zagrebu, zbog raznih programa, pacijenti s demencijom u povoljnijem položaju nego u drugim hrvatskim gradovima. Pohvalila je donošenje Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom koji proizlazi iz Strateškog okvira za mentalno zdravlje i međunarodnih dokumenata te će potaknuti stvaranje multidisciplinarnih timova. U tim timovima radit će liječnici obiteljske medicine, neurolozi, psihijatri, patronažne sestre te drugi djelatnici.
– Stvaranje ovih timova omogućit će ranu dijagnostiku i bolju postdijagnostičku skrb. Što se tiče smještaja oboljelih osoba, Akcijski plan predviđa stvaranje više dnevnih boravaka u bolnicama, savjetovališta, ali i plan dugotrajne skrbi, a to je Operativni plan koji se počinje primjenjivati sljedeće godine – pojasnila je Portolan Pajić.
S obzirom na to da postoje stigme prema osobama s demencijom, treba raditi na podizanju svijesti i razvoju empatije – kako prema oboljelima tako i prema članovima njihovih obitelji.
– Treba više edukacije, ne samo zdravstvenih djelatnika i neformalnih njegovatelja, nego svih onih koji mogu doći u kontakt s osobom s demencijom. Svi smo u riziku i moramo biti svjesni da se ova bolest može dogoditi svakome od nas ili nekome od naših bližnjih – poručila je Portolan Pajić.
Predsjednica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom Marija Kušan-Jukić istaknula je da Akcijski plan objedinjuje niz inicijativa, stvara okvir i daje smjernice za daljnji rad.
– Akcijski plan će uskoro predstaviti Ministarstvo zdravstva. Ovaj Akcijski plan je rađen sa snažnim usmjerenjem na dugotrajnu postdijagnostičku skrb te potrebe osoba s demencijom i njihovih njegovatelja – objasnila je Kušan-Jukić.
Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekla je da sustav socijalne skrbi mjerama i aktivnostima želi skinuti stigmu prema osobama s demencijom te im omogućiti da što dulje samostalno funkcioniraju u svojim obiteljima. Trenutno je u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja usluge smještaja osigurano 300 smještajnih kapaciteta za osobe oboljele od demencije.
– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđena je mjera izgradnje i opremanja centara za starije osobe. Gradit će se 18 centara u svakoj županiji. Ovi centri će pružiti 1849 novih smještajnih kapaciteta, od toga 256 za osobe s demencijom, a u planu je osigurati izvaninstitucijske usluge za 4549 osoba s obzirom na to da nam je cilj omogućiti što dulji ostanak osoba u svom domu – pojasnila je Penava Šimac.
Sustav zdravstva i sustav socijalne skrbi izradili su također Operativni plan integrirane dugotrajne skrbi koji predviđa koordinatora za dugotrajnu skrb, programe za demenciju i zaštitu mentalnog zdravlja.
Europski dan jednakih plaća upozorava na razlike u primanjima žena i muškaraca, ali i na prepreke koje utječu na zapošljavanje, napredovanje i ekonomsku neovisnost. Posebnu pozornost zaslužuje dostupnost informacija o plaćama osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Koliko vrijedi nečiji rad i prema kojim se kriterijima određuje plaća? Europski dan jednakih plaća podsjeća da odgovori na ta pitanja moraju biti jasni i provjerljivi. Njegova je svrha upozoriti na činjenicu da žene u Europskoj uniji i dalje u prosjeku zarađuju manje od muškaraca.
Datum europskog obilježavanja nije stalan, nego se određuje prema podacima o rodnom jazu u plaćama. Simbolično označava trenutak od kojeg žene do kraja godine rade „besplatno” u usporedbi s muškarcima pa se obično obilježava sredinom studenoga jer su žene otprilike 15 posto lošije plaćene. Time se statistička razlika nastoji približiti javnosti i pokazati koliko se nejednakost odražava na vrijednost rada.
Hrvatska ispod prosjeka EU-a
Prema Eurostatovim podacima za 2024. godinu, prosječna bruto satnica žena u Europskoj uniji bila je 11,1 posto niža od satnice muškaraca. U Hrvatskoj je razlika iznosila 6,6 posto. Podaci za 2024. još su privremeni.
Riječ je o neprilagođenom rodnom jazu u plaćama, pokazatelju koji uspoređuje prosječne bruto satnice zaposlenih žena i muškaraca. On ne pokazuje koliko su žena i muškarac plaćeni na potpuno istom radnom mjestu, nego širu sliku razlika u primanjima. Obuhvaća poduzeća s najmanje deset zaposlenih u industriji, građevinarstvu i uslugama, uz izuzeće javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja.
Zato ni hrvatski rezultat, premda je niži od europskog prosjeka, sam po sebi ne znači da su žene ostvarile ravnopravnost na tržištu rada.
Razlike nastaju tijekom cijelog radnog vijeka
Na jaz utječe više međusobno povezanih okolnosti. Žene su češće zaposlene u slabije plaćenim sektorima, preuzimaju veći dio neplaćenog rada i skrbi te nailaze na prepreke pri dolasku na rukovodeća mjesta. Dio razlika posljedica je i diskriminacije pri plaćanju jednakog rada ili rada jednake vrijednosti.
Za razumijevanje problema zato treba promatrati i mogućnosti zapošljavanja, raspodjelu obiteljskih obveza te dostupnost napredovanja. Razlike koje se ponavljaju iz mjeseca u mjesec mogu dugoročno oslabiti ekonomsku sigurnost žena i odraziti se na njihova mirovinska primanja.
Jasniji podaci o plaćama
Važan europski odgovor na taj problem jest Direktiva o transparentnosti plaća, donesena 2023. godine. Rok za njezino prenošenje u nacionalna zakonodavstva bio je 7. lipnja 2026.
Direktiva predviđa da kandidati za posao dobiju informaciju o početnoj plaći ili njezinu rasponu prije razgovora za posao, primjerice u oglasu, te da poslodavci ne traže podatke o njihovim ranijim plaćama. Time bi se trebalo spriječiti da prethodno niža primanja postanu polazište za nastavak nejednakosti kod novog poslodavca.
Radnicima se predviđa pravo na informacije o vlastitoj razini plaće i prosječnim plaćama, razvrstanima prema spolu, za kategorije zaposlenih koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Takva transparentnost treba olakšati prepoznavanje i osporavanje mogućih nepravednih razlika.
Informacije moraju biti pristupačne svima
Za osobe s invaliditetom posebno je važno da informacije o plaćama budu dostupne u pristupačnom obliku. Direktiva izričito predviđa pristupačnost informacija koje se daju kandidatima za zaposlenje i radnicima.
U praksi to znači da način objave mora omogućiti osobi da informaciju pročita, razumije i koristi. Primjerice, dokument koji se ne može pročitati čitačem zaslona otežava samostalno ostvarivanje prava.
Europski okvir prepoznaje i diskriminaciju koja nastaje povezivanjem spola s drugim osobnim obilježjima, među kojima je invaliditet. Za inkluzivno tržište rada zato je važno istodobno pratiti pravednost plaćanja i pristupačnost postupaka kojima se radnici mogu zaštititi.
Poruka Europskog dana jednakih plaća treba se vidjeti u svakodnevnim odlukama poslodavaca: u jasnim kriterijima, dostupnim informacijama i jednakom vrednovanju rada. Tek tada pravo na jednaku plaću postaje nešto što radnice i radnici mogu provjeriti i ostvariti.
UNESCO je prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine obilježava se 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“
Poslušaj članak
Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje, obilježava se 5. studenoga. Cilj je upozoriti na sve oblike nasilja među djecom i mladima te potaknuti stvaranje sigurnijeg okruženja za njihovo odrastanje i obrazovanje.
Nasilje među djecom i mladima problem je koji ne smijemo zanemarivati. Ono se može događati u školskim učionicama, hodnicima, na igralištima, ali i na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama.
Vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, isključivanje iz društva, širenje glasina i objavljivanje neprimjerenih sadržaja na internetu samo su neki od oblika nasilja s kojima se djeca susreću. Posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne, a često utječu na samopouzdanje, mentalno zdravlje, školski uspjeh i odnose s vršnjacima.
UNESCO je zato prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine je to 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“.
Naglasak je na stvaranju škola u kojima se djeca osjećaju sigurno, imaju podršku odraslih i mogu slobodno učiti i razvijati se bez straha od nasilja. Posebna pozornost posvećuje se mentalnom zdravlju, podršci nastavnicima, uključivanju svih učenika i sigurnosti na internetu.
U Hrvatskoj se također organiziraju događanja kojima se želi upozoriti na nasilje među djecom i mladima te potaknuti otvoren razgovor o njegovim posljedicama i prevenciji.
Jedan od takvih događaja održan je u Crikvenici. Srednja škola dr. Antuna Barca organizirala je javnu tribinu 3. studenog pod nazivom „#iza ekrana – Nije sve samo šala!“, u Dvorani Zora. Tribina je provodena u sklopu međunarodnog projekta CARING 2.0 – Suzbijanje nasilja među mladima i školskog programa Znanstveno popodne. Posebnost ovog događanja je aktivno sudjelovanje učenika u pripremi i provedbi programa.
Važno događanje održat će se danas i u Zagrebu. Na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, 5. studenoga, u hotelu The Westin Zagreb održat će se prva multidisciplinarna konferencija „Sigurnost 360° – Djeca i mladi“.
Konferencija će okupiti stručnjake iz područja obrazovanja, psihologije, znanosti, pravosuđa i sigurnosti. Razgovarat će se o sigurnosti djece u školama i vrtićima, prevenciji vršnjačkog nasilja, elektroničkom nasilju, mentalnom zdravlju mladih i postupanju u kriznim situacijama. Poseban dio programa činit će panel-rasprave o sigurnosti djece u stvarnom i virtualnom okruženju te iskustvima iz stvarnih školskih incidenata.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog ceha zaštitara.
U borbi protiv nasilja veliku ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručni suradnici, ali i sami učenici. Važno je prepoznati znakove nasilja, saslušati dijete i pružiti mu podršku. Djeca trebaju znati da nisu sama i da uvijek mogu potražiti pomoć odrasle osobe kojoj vjeruju.
Posebno je važno ne zanemarivati nasilje na internetu jer ono ne prestaje završetkom školskog dana. Djecu treba učiti odgovornom ponašanju na društvenim mrežama, poštovanju privatnosti i činjenici da riječi napisane iza ekrana mogu povrijediti jednako kao i one izgovorene uživo.
Nasilje ne smijemo prešućivati, opravdavati ni ignorirati. Potrebno je reagirati, pružiti podršku i zajednički stvarati okruženje u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno, poštovano i sigurno.
Pjesmom „Koje su stvari bitne” i peticijom roditelji djece oboljele od bulozne epidermolize traže dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj, a njihovoj su se inicijativi pridružila brojna poznata glazbena imena
Poslušaj članak
Brojni hrvatski glazbenici udružili su glasove u pjesmi „Koje su stvari bitne”, nastaloj kao podrška djeci oboljeloj od bulozne epidermolize (EB) i njihovim obiteljima. Pjesmu je napisao Srđan Petric, jedan od roditelja pokretača akcije kojom se traži uvrštavanje genske terapije Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Videospot i peticija objavljeni su u nedjelju, 25. listopada, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi i početka tjedna posvećenog podizanju svijesti o ovoj bolesti, koji traje do 31. listopada. U središtu kampanje pitanje je dostupnosti liječenja koje bi djeci moglo olakšati svakodnevicu obilježenu ranama i zahtjevnom njegom.
Pozivu roditelja odazvali su se Davor Gobac, Eni Jurišić, Gina Damjanović, Ivan Dečak, Jakov Jozinović, Josip Radić iz sastava Valentino Bošković, Lara Antić Prskalo, Marko Tolja, Martin Kosovec, Matija Cvek, Mia Dimšić, Mladen Badovinac, Neno Belan i Vjeko Ključarić. U snimanju su sudjelovali i Lelek, Pavel, Silente te Dječji zbor HRT-a.
Svakodnevica koja zahtijeva složenu njegu
Bulozna epidermoliza skupina je rijetkih nasljednih bolesti koje uzrokuju iznimnu osjetljivost kože i sluznica. Svakodnevna skrb uključuje njegu rana, previjanja te sprječavanje ili odgađanje komplikacija, a velik dio te skrbi preuzimaju roditelji, uz stručnu podršku zdravstvenih djelatnika.
Jedan od težih oblika bolesti jest distrofična bulozna epidermoliza, povezana s promjenama gena COL7A1. Zbog njih dolazi do nedostatka ili poremećene funkcije kolagena tipa VII, proteina koji pomaže povezivanju slojeva kože. Posljedice su izrazita krhkost kože, stvaranje mjehura i rana te ožiljaka.
Važan napredak u liječenju predstavlja Vyjuvek, genska terapija koja se u obliku gela nanosi izravno na rane. Omogućuje stanicama kože stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII i tako potiče zacjeljivanje. Namijenjena je liječenju rana kod osoba s distrofičnom buloznom epidermolizom koje imaju promjene u genu COL7A1. Odobrenje za stavljanje u promet u Europskoj uniji dobila je 23. travnja 2025. godine.
Terapija ne omogućuje potpuno izlječenje bolesti, ali roditelji ističu koliko bi bolje zacjeljivanje rana značilo njihovoj djeci i cijelim obiteljima.
Roditelji traže pravodoban pristup liječenju
Prema informacijama koje organizatori akcije navode u priopćenju i peticiji, u Hrvatskoj je u tijeku postupak odlučivanja o uvrštavanju Vyjuveka na Osnovnu listu lijekova HZZO-a. Roditelji upozoravaju da se terapija već primjenjuje u drugim državama te traže da i djeca u Hrvatskoj kojoj je medicinski indicirana dobiju pristup liječenju.
Peticijom upućenom HZZO-u i Ministarstvu zdravstva pozivaju na žurno dovršavanje postupka odlučivanja, uz uvažavanje medicinskih dokaza, težine bolesti i potreba oboljelih. Traže i razmatranje postojećih zakonskih i regulatornih mogućnosti kojima bi se medicinski opravdano liječenje omogućilo prije završetka redovnog postupka uvrštavanja lijeka na listu.
Glazbenom akcijom nastoje doprijeti do što većeg broja ljudi i potaknuti podršku tom zahtjevu. Iza pjesme i poznatih izvođača stoje obitelji kojima dostupnost terapije znači mogućnost lakše svakodnevice i manje vremena provedenog u njezi rana.
Podršku inicijativi građani mogu izraziti potpisivanjem peticije, a videospot za pjesmu „Koje su stvari bitne” dostupan je na YouTubeu. Organizatori podsjećaju da potpis treba potvrditi putem poveznice u primljenoj e-poruci te, ako poruka ne stigne u ulaznu poštu, provjeriti i mapu neželjene pošte.
Tko su Purger i Purgerica?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
SLAVONSKI BROD MoveNow kamp okupio velik broj djece
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
VremeplovPrije 6 danaNasilju nije mjesto u školi i svako dijete ima pravo na sigurnost