Vremeplov
Akcijski plan za skrb osoba s demencijom usmjeren je na potrebe oboljelih
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 50 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a do 2050. broj oboljelih mogao bi biti veći od 130 milijuna. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, odnosno predstavlja od 60 do 80 posto svih slučajeva demencije
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a 22. rujna organizirala je stručni skup s relevantnim stručnjacima. Na skupu su predstavljeni aktualni podaci i aktivnosti u sklopu EU projekta Jade Health.
Ovogodišnjom temom Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti – ‘Pitajte o demenciji, pitajte o Alzheimerovoj bolesti’ – želi se naglasiti potreba za boljim razumijevanjem demencije i razbijanjem stigme.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da degenerativne bolesti, pa tako i razni oblici demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni izazov na globalnoj razini.
– Svjetska zdravstvena organizacija je Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije istaknula kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Promjene se postižu djelovanjem, između ostalog, kroz akcijske planove i projekte, pa tako i kroz Akcijski plan skrbi o osobama s demencijom, čiju je izradu započela radna skupina Ministarstva zdravstva 2023. godine – pojasnio je Benjak.
U izradi Akcijskog plana sudjelovali su vodeći stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva, psihijatrije i socijalne politike.
Benjak je rekao da je HZJZ dio EU projekta JADE Health koji je posvećen svim oblicima demencije i ostalim neurološkim poremećajima. Kroz implementaciju znanstveno utemeljenih najboljih praksi, projekt stavlja naglasak na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i kvalitetne skrbi za oboljele.
– Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti podizanju svijesti o demenciji, ali i unaprijediti kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te pružiti adekvatnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima – poručio je Benjak.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić rekla je da prevalencija demencije u Hrvatskoj u ukupnoj populaciji iznosi 1,3 posto, a za osobe starije od 60 godina 4,1 posto. Prevalencija raste s dobi te nakon 70. godine prelazi 10 posto, dok kod osoba od 85 i više godina prelazi 30 posto. Gotovo 50 tisuća osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a obolijeva dvostruko više žena nego muškaraca.
Štimac Grbić se osvrnula i na EU projekt Jade Health u kojem sudjeluje Hrvatska.
– Projekt promiče skrb usmjerenu na osobu, integrirane i održive modele skrbi te potiče međunarodnu suradnju, promiče održive pristupe i omogućava široku primjenu naučenih lekcija kroz jasnu strategiju i angažman dionika. HZJZ vodi evaluacijski radni paket u sklopu ovog projekta. Definirali smo glavne indikatore, izradili evaluacijski plan i internu anketu – pojasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar Natko Gereš istaknuo je da su prvi simptomi demencije često nespecifični te se smatraju normalnima u procesu starenja. Kod raznih oblika demencije javljaju se slični simptomi. Gereš je rekao da antidementivi ne liječe demenciju, ali mogu usporiti napredak bolesti te se upotrebljavaju kod raznih vrsta demencije.
– Antidementivi su na dopunskoj listi lijekova što predstavlja određeno opterećenje za osobe s demencijom i njihove obitelji, jer zahtijevaju određeni financijski izdatak. Ovi lijekovi su u razvoju i u EU je već odobren prvi lijek koji djeluje na sam uzrok demencije – pojasnio je Gereš.
Naglasio je kako je osobama s demencijom u uznapredovalim fazama bolesti važno osigurati brigu o njihovom tjelesnom i psihičkom zdravlju.
Voditeljica Savjetovališta za demenciju Doma zdravlja – Istok, Sanja Klajić-Grotić, predstavila je udrugu za Alzheimerovu bolest i druge demencije ‘Nezaboravak’ koja je registrirana 23. srpnja, a svečano otvorena 21. rujna. Cilj je senzibilizirati javnost o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, uz promicanje preventivnih mjera, savjetodavne potpore oboljelim osobama i njihovim obiteljima te stvaranja uvjeta za što kvalitetniji život osoba s demencijom. Udruga se nalazi na adresi Heinzlova 15.
U prostorima udruge organizirat će se tribine te edukativne i kreativne radionice. Klajić-Grotić istaknula je važnost nefarmakoloških metoda liječenja demencije kao što su orijentacija stvarnosti, socijalni kontakti, fizička aktivnost, muzikoterapija i art terapija.
– Osobito postaje značajna art terapija u Europi, a mora doći na velika vrata i u Hrvatsku. Art terapija poboljšava kogniciju, usmjerena je na kognitivnu stimulaciju te poboljšava kvalitetu života oboljele osobe – pojasnila je Klajić-Grotić.
Naglasila je da je pravodobno prepoznavanje ranih simptoma najvažnije u borbi protiv demencije.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da su u Zagrebu, zbog raznih programa, pacijenti s demencijom u povoljnijem položaju nego u drugim hrvatskim gradovima. Pohvalila je donošenje Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom koji proizlazi iz Strateškog okvira za mentalno zdravlje i međunarodnih dokumenata te će potaknuti stvaranje multidisciplinarnih timova. U tim timovima radit će liječnici obiteljske medicine, neurolozi, psihijatri, patronažne sestre te drugi djelatnici.
– Stvaranje ovih timova omogućit će ranu dijagnostiku i bolju postdijagnostičku skrb. Što se tiče smještaja oboljelih osoba, Akcijski plan predviđa stvaranje više dnevnih boravaka u bolnicama, savjetovališta, ali i plan dugotrajne skrbi, a to je Operativni plan koji se počinje primjenjivati sljedeće godine – pojasnila je Portolan Pajić.
S obzirom na to da postoje stigme prema osobama s demencijom, treba raditi na podizanju svijesti i razvoju empatije – kako prema oboljelima tako i prema članovima njihovih obitelji.
– Treba više edukacije, ne samo zdravstvenih djelatnika i neformalnih njegovatelja, nego svih onih koji mogu doći u kontakt s osobom s demencijom. Svi smo u riziku i moramo biti svjesni da se ova bolest može dogoditi svakome od nas ili nekome od naših bližnjih – poručila je Portolan Pajić.
Predsjednica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom Marija Kušan-Jukić istaknula je da Akcijski plan objedinjuje niz inicijativa, stvara okvir i daje smjernice za daljnji rad.
– Akcijski plan će uskoro predstaviti Ministarstvo zdravstva. Ovaj Akcijski plan je rađen sa snažnim usmjerenjem na dugotrajnu postdijagnostičku skrb te potrebe osoba s demencijom i njihovih njegovatelja – objasnila je Kušan-Jukić.
Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekla je da sustav socijalne skrbi mjerama i aktivnostima želi skinuti stigmu prema osobama s demencijom te im omogućiti da što dulje samostalno funkcioniraju u svojim obiteljima. Trenutno je u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja usluge smještaja osigurano 300 smještajnih kapaciteta za osobe oboljele od demencije.
– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđena je mjera izgradnje i opremanja centara za starije osobe. Gradit će se 18 centara u svakoj županiji. Ovi centri će pružiti 1849 novih smještajnih kapaciteta, od toga 256 za osobe s demencijom, a u planu je osigurati izvaninstitucijske usluge za 4549 osoba s obzirom na to da nam je cilj omogućiti što dulji ostanak osoba u svom domu – pojasnila je Penava Šimac.
Sustav zdravstva i sustav socijalne skrbi izradili su također Operativni plan integrirane dugotrajne skrbi koji predviđa koordinatora za dugotrajnu skrb, programe za demenciju i zaštitu mentalnog zdravlja.
Međunarodni dan znakovnih jezika obilježava se 23. rujna kako bi se istaknula važnost znakovnih jezika te zaštitila prava gluhih i nagluhih osoba
Poslušaj članak
Ovaj dan podsjeća nas da je mogućnost sporazumijevanja temelj ravnopravnog sudjelovanja u obrazovanju, radu, kulturi i društvenom životu.
Znakovni jezici nisu samo niz pokreta rukama. To su potpuni prirodni jezici s vlastitom gramatikom, pravilima i bogatim načinima izražavanja. Ne postoji jedan univerzalni znakovni jezik – različite države i zajednice imaju vlastite znakovne jezike. U Hrvatskoj se upotrebljava hrvatski znakovni jezik.
Datum 23. rujna odabran je u spomen na osnivanje Svjetske federacije gluhih 1951. godine. Ujedinjeni narodi proglasili su Međunarodni dan znakovnih jezika kako bi podigli svijest o jezičnim pravima gluhih osoba i važnosti očuvanja znakovnih jezika.
Obilježavanje ovoga dana prilika je za učenje osnovnih znakova, upoznavanje kulture Gluhih te promišljanje o preprekama s kojima se gluhe i nagluhe osobe svakodnevno susreću. Dostupni prevoditelji znakovnog jezika, titlovi i prilagođene informacije važni su koraci prema društvu u kojem nitko nije isključen.
Poštovanjem znakovnih jezika poštujemo pravo svakoga čovjeka da komunicira, uči i izražava se na jeziku koji mu je prirodan. Različiti jezici povezuju nas i obogaćuju, a razumijevanje počinje spremnošću da jedni druge vidimo, saslušamo i prihvatimo.
Priopćenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u nastavku teksta prenosimo u cijelosti
Poslušaj članak
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine kao spomendan na dan kada je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu 22. rujna 1999. godine Mato Oraškić usmrtio tri žene – svoju suprugu, njezinu odvjetnicu i sutkinju, a teško ranio djelatnicu Suda. Prisjećajući se ovih tragičnih okolnosti i ponovno se obvezujući da je nužno učiniti sve kako se ovakve ili slične tragedije nikada više ne bi ponovile, iznova se moramo pitati jesu li napori koje društvo u cjelini, ali i svatko od nas pojedinačno čini, dovoljno snažni i učinkoviti u suočavanju s nasiljem nad ženama. To se osobito odnosi na nasilje u obitelji i među bliskim osobama, ali i na osiguravanje pravodobne, učinkovite i rodno osjetljive pomoći i zaštite svakoj žrtvi nasilja.
Nažalost, toliko godina nakon tragedije na zagrebačkom Općinskom sudu i dalje svjedočimo teškim oblicima nasilja nad ženama, uključujući njihova ubojstva. To pokazuje da borba protiv nasilja nad ženama mora biti trajna i sustavna te da je, uz reakciju nakon počinjenog nasilja, nužno mnogo snažnije ulagati u njegovo pravodobno prepoznavanje i prevenciju.
Od početka 2026. godine pa do danas zabilježeno je 10 mrtvih žena od kojih je njih 5 ubijeno od strane intimnih partnera, a od ostalih pet, jedna je ubila drugu ženu te počinila samoubojstvo – to su dakle 2 žene, 2 su ubijene od strane sina i unuka i 1 je ubijena od strane oca. Međutim, naglašavamo, kvalifikacija kaznenog djela u nadležnosti je Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i sudova tako da će u konačnici sud odlučiti ulazi li neki zločin u kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe ili ne.
Upravo zato Pravobraniteljica kroz Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – Femicid Watch – prati širi kontekst svakog slučaja, povijest nasilja, kronologiju događaja i rizične čimbenike koji su prethodili ubojstvu.
Prema podacima iz Izvješća o radu Pravobraniteljice za 2025. godinu, tijekom prošle godine zabilježen je jedan od najvećih skokova u broju ubojstava žena od strane intimnih partnera još od 2016. godine. Uočeni trendovi rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja nisu značajnije odstupali od prethodnih razdoblja, dok su se pokazatelji vezani uz ubojstva žena pogoršali. Povećane brojke ubojstava žena ne mogu se promatrati izolirano od društvenih trendova koji generiraju nasilničke obrasce, a koji se potom odražavaju i na rodno utemeljeno nasilje i femicid kao njegov najteži oblik.
Iskustvo Femicid Watcha pokazuje da se u slučajevima najtežeg nasilja ponavljaju određeni rizični čimbenici. Među njima su prisilna kontrola, posesivnost i ljubomora, odluka žene da napusti nasilnog partnera, prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom, posjedovanje oružja, alkoholizam te psihičke smetnje. Posebno zabrinjava činjenica da se ti znakovi upozorenja ne prepoznaju uvijek pravodobno kao ozbiljan rizik za život i sigurnost žene.
Pravobraniteljica je kroz rad Femicid Watcha utvrdila da nadležna tijela, pravosuđe, ali i najbliža obiteljska okolina, još uvijek nedovoljno često prepoznaju navedene čimbenike kao ključne alarme koji zahtijevaju učinkovitu zaštitu žrtve, brz progon i odgovarajuće kažnjavanje počinitelja. Posebno zabrinjava nedovoljno prepoznavanje prijetnji ubojstvom ili samoubojstvom kao ozbiljnih pokazatelja mogućeg daljnjeg nasilja.
Upravo zato najveći prostor za napredak Pravobraniteljica vidi u pravodobnom prepoznavanju rizika i koordiniranom djelovanju nadležnih tijela. Policija, državno odvjetništvo i sudovi trebaju u svoj rad integrirati rane procjene rizičnih ponašanja i čimbenika koji upućuju na mogućnost počinjenja teškog ubojstva ženske osobe.
Takav pristup podrazumijeva da se sveobuhvatna istraga ne provodi tek nakon što se dogodi ubojstvo, nego već u fazi kada se identificiraju ozbiljni rizici. U slučajevima obiteljskog nasilja kod kojih postoji rizik od femicida potrebno je odmah prikupiti sva relevantna saznanja, uključujući informacije članova obitelji, susjeda i drugih osoba koje mogu pridonijeti procjeni opasnosti, te istodobno osigurati učinkovitu zaštitu žrtve.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti ženama koje se nalaze u nasilnim odnosima i ženama koje odlučuju napustiti nasilnog partnera, jer upravo takve situacije mogu predstavljati razdoblje povećanog rizika. Prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom ne smiju se relativizirati niti promatrati kao prazne prijetnje, već ih je potrebno ozbiljno procijeniti i na njih pravodobno reagirati.
Hrvatska je prije dvije godine u Kazneni zakon uvela posebno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe iz članka 111.a. Za cjelovitu procjenu učinka ove zakonske promjene potrebno je proteći više vremena te analizirati pravomoćne sudske odluke i dugoročnije trendove.
Iako je nemali broj ubojstava žena tijekom 2024. i 2025. godine od strane policije evidentiran kao teško ubojstvo ženske osobe, u 2024. godini donesene su svega dvije pravomoćne sudske presude temeljem novog članka Kaznenog zakona, obje za teško ubojstvo ženske osobe u pokušaju. Jedna od tih presuda otvorila je i pitanje primjene instituta ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma, što je s aspekta politike nulte tolerancije na rodno utemeljeno nasilje i generalne prevencije potrebno posebno razmotriti.
Uvođenje posebnog kaznenog djela važan je normativni korak, ali samo po sebi nije dovoljno za učinkovitu zaštitu žena i suzbijanje femicida. Represivne mjere prvenstveno djeluju nakon što je nasilje već počinjeno i stoga ne mogu predstavljati jedini odgovor. Uz učinkovito kažnjavanje počinitelja, potrebno je sustavno adresirati uzroke kulture nasilja kroz edukaciju, obrazovanje, prevenciju i rano prepoznavanje nasilničkih obrazaca.
Pravobraniteljica primjećuje da je danas svijest građana i građanki o problemu nasilja nad ženama veća nego ranije. O nasilju se otvorenije govori i ono se sve manje promatra kao privatna stvar obitelji koju treba prešutjeti ili tolerirati.
Ipak, još uvijek postoji velik prostor za napredak. Žene često ne prijavljuju nasilje zbog straha od počinitelja, ekonomske ovisnosti, brige za djecu, srama ili nepovjerenja da će institucije adekvatno reagirati. Zato je iznimno važno osigurati da svaka žena koja odluči progovoriti zna kome se može obratiti i da može očekivati zaštitu i podršku. Veća vidljivost problema i veća društvena osviještenost važan su pomak, ali sami po sebi nisu dovoljni. Potrebno je nastaviti raditi na prevenciji i edukaciji, ranom prepoznavanju nasilja te stvaranju društvenog i institucionalnog okruženja u kojem će se nasilje prijavljivati, prijetnje shvaćati ozbiljno, a odgovornost jasno biti na počinitelju, a ne na žrtvi.
Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Svaki njegov oblik zahtijeva pravodobnu reakciju, a svaki znak povećanog rizika mora biti shvaćen ozbiljno. Obveza je svih nadležnih tijela, ali i društva u cjelini, učiniti sve što je moguće kako bi se žene zaštitile, nasilje spriječilo i kako bi se tragedije poput one od 22. rujna 1999. godine više nikada ne ponovile.
Sama informiranost nije dovoljna, već su potrebne konkretne i mjerljive mjere prevencije prilagođene rizicima u pojedinim sredinama
Poslušaj članak
U subotu, 5. rujna, obilježen je Međunarodni dan osoba sa spinalnom ozljedom. Ovogodišnje obilježavanje ujedno je bilo deseto otkako je Međunarodno društvo za kralježničnu moždinu (ISCoS) 2016. godine pokrenulo ovu inicijativu s ciljem podizanja svijesti i poticanja prevencije diljem svijeta.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba sa spinalnom ozljedom, koju podržavaju i Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), bila je ‘Od svijesti do djelovanja: deset godina unapređenja prevencije ozljeda kralježnične moždine’.
Tijekom proteklog desetljeća svijest o spinalnim ozljedama znatno je porasla, no sama informiranost nije dovoljna. Potrebno je prijeći na konkretne i mjerljive mjere prevencije.
Uzroci spinalnih ozljeda razlikuju se od regije do regije. U nekim dijelovima svijeta bilježi se porast padova starijih osoba, dok su drugdje među glavnim uzrocima prometne nesreće, nasilje i ozljede na radu. Zbog toga prevencija mora biti prilagođena lokalnim okolnostima i rizicima.
HUPT se pridružio pozivu ISCoS-a te istaknuo kako bi sljedeće desetljeće trebalo donijeti preventivne aktivnosti usklađene s lokalnim rizicima, kontinuiranu podršku osobama sa spinalnom ozljedom te sprječavanje sekundarnih komplikacija pravodobnom rehabilitacijom.
Važna je i suradnja svih uključenih dionika – od liječnika i istraživača do donositelja odluka i osoba koje imaju vlastito iskustvo spinalne ozljede.
HUPT je ovogodišnje obilježavanje povezao i s Danom Sloboštine, u sklopu kojega je za 5. rujna najavio predstavljanje svojeg rada zajedno s lokalnom udrugom osoba sa spinalnom ozljedom. Građani su tako dobili priliku upoznati se s njihovim djelovanjem te razgovarati o spinalnim ozljedama i mogućnostima njihove prevencije.
Iz HUPT-a su pozvali medije, institucije, poslodavce i građane da prenesu ovu poruku i aktivno sudjeluju u stvaranju sigurnijeg i uključivijeg društva. Za ljude koji već žive sa spinalnom ozljedom HUPT nastavlja zagovarati zaštitu njihovih prava i puno sudjelovanje u društvenom životu.
– Zajedno možemo spriječiti ozljede. Zajedno gradimo društvo bez barijera – poručili su iz HUPT-a.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni