Osobe s invaliditetom
Jedna učenica s teškoćama jučer nije sjela u školsku klupu
Sama učenica tiho kaže da ne traži ništa posebno, nego samo priliku učiti, završiti školu i jednog dana raditi svoj posao. Ne želi da je gledaju kroz bolest, nego kao osobu koja se trudi
Dok su tisuće učenika u Hrvatskoj 8. rujna sjele u školske klupe, jedna djevojka s teškoćama ostala je pred zatvorenim vratima. Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izričito naložilo da joj se mora omogućiti upis u četverogodišnji program za upravnog referenta, ravnateljica škole odbija provesti odluku. Umjesto da učenica mirno krene u razred koji joj pripada, nova školska godina za nju je počela u neizvjesnosti i poniženju.
U osnovnoj školi djevojci je bila odobrena nastava u kući, temeljem liječničkih nalaza i mišljenja školske medicine, i tada je sustav funkcionirao. No upisom u srednju školu sve se promijenilo: ravnateljica je ignorirala medicinsku dokumentaciju, pribavila mišljenje agencije koja za to nije mjerodavna i odlučila da učenica mora pohađati nastavu ‘na redovan način’. To je značilo preseljenje obitelji u drugi grad, svakodnevnu pratnju do škole i iz škole, plaćene instrukcije i stalnu borbu da dijete uopće izdrži program.
Unatoč svemu, djevojka je trogodišnje obrazovanje završila s odličnim uspjehom. Sada joj se, međutim, uskraćuje pravo na nastavak školovanja, iako je Ministarstvo jasno reklo da ga ima. U međuvremenu je i Ustavni sud odbacio tužbu uz obrazloženje da nisu iscrpljena sva pravna sredstva, iako žalba nikada nije bila dopuštena jer je cijeli spor vođen kao ‘neupravni postupak’. Time je zatvoren put zaštite u Hrvatskoj, pa roditelji najavljuju da će slučaj iznijeti pred Europski sud za ljudska prava.
Ovdje ne bi smjelo biti nikakve dileme. Ustav Republike Hrvatske u članku 66. jamči pravo svakome na obrazovanje. Zakon o odgoju i obrazovanju obvezuje škole da provode odluke Ministarstva. Zakon o općem upravnom postupku u članku 121. određuje da se žalbe moraju riješiti u roku od 60 dana. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom obvezuje Hrvatsku da djeci s teškoćama osigura obrazovanje bez diskriminacije i uz razumne prilagodbe. Drugim riječima, sve je na strani djeteta, a samo jedna osoba – ravnateljica škole – stoji nasuprot cijelom sustavu i prkosi odluci Ministarstva.
Odvjetnica iz Zagreba, koja zastupa obitelj, ističe kako se ovdje ne radi o formalnostima, nego o otvorenoj diskriminaciji. Ministarstvo je jasno reklo da se djevojci mora omogućiti upis, no ravnateljica to odbija provesti i traži načine da spriječi ono što je njezina obveza. To je, kaže, grubo kršenje zakona i prava djeteta.
Majka učenice govori da je tri godine gledala kako njezino dijete pati. Vraćala se iz škole iscrpljena i uplakana jer je bila prisiljena pratiti nastavu koja joj zdravstveno ne odgovara. A sada, nakon što je sve izdržala i završila školu s odličnim uspjehom, opet joj zatvaraju vrata. -Srce mi puca jer znam da ona može i želi učiti, ali joj to netko uskraćuje – dodaje majka.
Sama učenica tiho kaže da ne traži ništa posebno, nego samo priliku učiti, završiti školu i jednog dana raditi svoj posao. Ne želi da je gledaju kroz bolest, nego kao osobu koja se trudi.
Primjeri iz Europe pokazuju da drugačiji pristup nije samo moguć nego i normalan. Na Sveučilištu u Kölnu studenti s epilepsijom i drugim teškoćama imaju pravo na asistente i prilagođene ispite te završavaju pravne i medicinske fakultete. U Sloveniji studenti s invaliditetom zakonski imaju pravo polagati ispite vlastitim tempom i uz prilagodbe. U Velikoj Britaniji mladi s invaliditetom studiraju na Oxfordu i Cambridgeu uz pomoć državne potpore za studente s invaliditetom.
A u Hrvatskoj – jedna ravnateljica brani djevojci s teškoćama čak i upis u srednju školu.
Ovo pitanje više nije samo za jednu obitelj nego za cijelu državu. Ako Ministarstvo donese nalog, a ravnateljica ga može ignorirati, tko zapravo vodi škole u Hrvatskoj – država ili ravnatelji? Nova školska godina trebala je za ovu djevojku značiti veselje i novi početak. Umjesto toga, ostala je pred zatvorenim vratima jer je ravnateljica odlučila staviti svoju volju iznad zakona i odluke Ministarstva.
Ako institucije nastave šutjeti, poruka je jasna: diskriminacija djece s teškoćama u Hrvatskoj nije iznimka, nego sustavni problem.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
SLAVONSKI BROD MoveNow kamp okupio velik broj djece
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Civilno društvoPrije 7 satiPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke