Connect with us

Medicina

GILA ČUDOVIŠTE Otrov guštera lijek je za Parkinsona i dijabetes?

Objavljeno

/

Foto: Wikipedia

U otrovu Gila monstera otkriven je peptid exendin-4, sličan ljudskom hormonu GLP-1 zaduženom za regulaciju razine šećera u krvi

S jačanjem klimatskih promjena, vjerojatnim kaskadnim klimatskim događajima, gubitkom podzemnih i pitkih voda i tekstovi poput ovoga vjerojatno će nekada u budućnosti postati izlišni, jer neće biti staništa koje nije ugroženo, a sa ugroženim staništima ugrožena je ne samo ravnoteža o kojoj neprestano bruje biolozi, već su ugrožene i sve vrste koje obitavaju na nekom staništu. To je ono što zapravo znači narušena ekološka ravnoteža. No, dok taj trenutak ne dođe, nastavit ćemo vas informirati o pojedinim vrstama i njihovim doprinosima. Danas se bavimo gušterom naziva Otrovni bradavičar, poznatijim kao Gila monster (Heloderma suspectum).

Stanište i izgled

Pustinje jugozapada Sjedinjenih Američkih Država i sjevernog Meksika dom su životinji koja na prvi pogled izaziva strahopoštovanje. Zdepast, spor i jarkih narančasto-crnih uzoraka, Heloderma suspectum jedan je od rijetkih otrovnih guštera na svijetu. Njegova reputacija u lokalnom folkloru često je bila mračna, no znanstvenici danas otkrivaju sasvim drugačiju priču: ovaj gušter nije samo važan dio pustinjskog ekosustava, već i neočekivan izvor nade u liječenju ozbiljnih bolesti kod ljudi.

Ime dobio po rijeci u Arizoni

Gila monster ime je dobio po rijeci Gila u Arizoni, gdje je prvi put opisan. Raste do šezdesetak centimetara i teži oko 1,5 kilograma. Koža mu je prekrivena osteodermima, koštanim pločicama koje daju karakterističan perlasti izgled. Boja tijela – kontrastne crne i ružičaste ili narančaste šare – ima upozoravajuću funkciju: poručuje potencijalnim predatorima da je otrovan.

Unatoč dojmljivom izgledu, Otrovni bradavičar nije agresivan. Veći dio života provodi pod zemljom, izlazeći tek nekoliko tjedana u godini, najviše u proljeće i nakon kiša. Tada traži hranu: ptičja jaja, male sisavce, gmazove i mlade ptice. Sposoban je pojesti trećinu svoje tjelesne mase u jednom obroku, a zalihe masnog tkiva koristi tijekom ostatka godine.

Kako djeluje njegov otrov?

Za razliku od zmija, Gila monster nema šuplje zube i ne ubrizgava otrov poput injekcije. Umjesto toga, žlijezde u donjoj čeljusti izlučuju otrov koji curi niz žljebaste zube u ranu dok gušter tvrdoglavo grize. Njegov ugriz može trajati i nekoliko minuta, a bol koju izaziva vrlo je intenzivna.

Simptomi kod ljudi uključuju oticanje, mučninu, vrtoglavicu i pad krvnog tlaka. Iako neugodan, ugriz rijetko je smrtonosan. Nema specifičnog protuotrova, a liječenje se svodi na ublažavanje simptoma i nadzor.

Medicinska otkrića – od otrova do lijeka

Paradoksalno, upravo ono što ga čini opasnim – njegov otrov – pretvorilo ga je u izvor jednog od najvažnijih medicinskih otkrića posljednjih desetljeća. U otrovu Gila monstera otkriven je peptid exendin-4, sličan ljudskom hormonu GLP-1 zaduženom za regulaciju razine šećera u krvi. Za razliku od prirodnog hormona, exendin-4 je otporniji i djeluje dulje. Na temelju tog spoja razvijen je lijek exenatid, koji se danas koristi u terapiji dijabetesa tipa 2.

Kasnije su sintetizirani i drugi srodni lijekovi (poput liraglutida i semaglutida), a cijela klasa tzv. GLP-1 agonista donijela je revoluciju ne samo u liječenju dijabetesa, nego i pretilosti. Stotine milijuna ljudi širom svijeta danas imaju koristi od spoja koji je prvi put pronađen u slini jednog pustinjskog guštera.

Potencijal u liječenju neurodegenerativnih bolesti

Znanstvenici su ubrzo primijetili da GLP-1 receptori nisu važni samo u gušterači, nego i u mozgu. U eksperimentalnim modelima, exendin-4 je pokazao sposobnost smanjivanja upale i zaštite moždanih stanica. Time je otvoreno novo područje istraživanja: mogu li lijekovi nastali od otrova Gila monstera pomoći i u Parkinsonovoj bolesti?

Prvi rezultati bili su obećavajući. Klinička ispitivanja exenatida pokazala su da pacijenti s Parkinsonovom bolešću imaju sporije pogoršanje motornih simptoma. Ipak, najnovija, rigoroznija ispitivanja nisu potvrdila jasnu korist. Rasprava među stručnjacima se nastavlja, a istraživanja idu dalje s novim generacijama GLP-1 lijekova.

Ekološka važnost

Osim u medicini, Gila monster ima i važnu ulogu u prirodi. Kao predator jaja ptica i malih kralježnjaka, sudjeluje u održavanju ravnoteže u pustinjskim ekosustavima. Njegova prisutnost pokazatelj je zdravog okoliša. Nažalost, brojnost mu opada zbog gubitka staništa, urbanizacije i ilegalnog lova. U SAD-u je strogo zaštićen, a hvatanje ili ubijanje kažnjava se visokim novčanim kaznama i zatvorom.

U nekim indijanskim tradicijama Gila monster bio je simbol moći i medicine, ali i straha. Danas znamo da je riječ o životinji koja zaslužuje poštovanje, a ne progon. Ugriz mu je bolan, ali ne smrtonosan; a upravo iz tog otrova potekla je jedna od najvažnijih medicinskih inovacija našeg vremena.

Otrovni bradavičar rijedak je primjer kako priroda u sebi nosi i prijetnju i spas. Gušter koji je stoljećima izazivao strah danas spašava ljudske živote – ne svojim ugrizom, nego zahvaljujući znanosti koja je iz njegovog otrova izdvojila korisnu molekulu. Njegova priča podsjeća koliko je očuvanje bioraznolikosti ključno: ono što danas izgleda nebitno ili opasno, sutra se može pokazati ključem za zdravlje i budućnost čovječanstva.

U travnju ove godine objavljeno je još jedno istraživanje o ovom gušteru. Rezultati pokazuju da ovaj gušter gubi stanište, a nije razvio sposobnost da se ukopava dublje, ili da se preseli na više nadmorske visine, zaključili su znanstvenici, što znači da je njegovo izumiranje nekada u pogoršanju klimatskih promjena, nažalost, izvjesna stvar.

Medicina

Što je Hantavirus i predstavlja li prijetnju za čovječanstvo?

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje smeđeg miša.
Foto: Pexels

Kako bi se oboljeli mogao oporaviti treba se odmarati, hidrirati, te liječiti specifične simptome koji se pojave

Posljednjih dana javnost je potresla vijest o tri smrtna slučaja na kruzeru koji je putovao između Argentine i Zelenortskih otoka, koje je, sumnja se, izazvao hantavirus.  

Naime, riječ je o virusu koji se dobiva udisanjem čestica osušenog izmeta glodavaca. Ljudi se mogu zaraziti i preko zaraženih predmeta, te dodirivanjem usta i nosa. Isto tako, virus se može širiti i ugrizom zaražene životinje.

Iako se s čovjeka na čovjeka može prenijeti samo jedan soj ovog virusa -soj Ades, to se jako rijetko događa. Međutim u slučaju s kruzera sumnja se upravo na to.

-Znamo da su neki od slučajeva imali vrlo bliski međusobni kontakt i sigurno se ne može isključiti prijenos s čovjeka na čovjeka, pa iz mjere opreza to pretpostavljamo – rekla je Maria Van Kerhove, direktorica WHO-a za pripravnost i prevenciju epidemija i pandemija.

Simptomi Hantavirusa slični su simptomima gripe, ali nije u svakom podneblju isto. Naime, sojevi virusa koji su pronađeni u Europi i Aziji, kod zaraženih osoba mogu prouzrokovati hemoragijsku groznicu koja može izazvati oštećenje bubrega. Također može biti popraćen mučninom i bolovima u trbuhu, te izrazito niskim krvnim tlakom.

Ako se radi o tipu virusa koji djeluje na američkom tlu, on može izazvati plućni sindrom (HPS) Ovaj virus može uzrokovati kratkoću daha i stezanje u prsima jer se pluća kod oboljelog pune tekućinom. Veliki postotak onih koji razviju ove simptome, njih čak 40%, umre od plućnog sindroma.

Liječnici tvrde kako za sada nije pronađen lijek za ovu Hantavirus, a najbolji način prevencije je taj da glodavcima onemogući pristup blizu obiteljskog doma. To se može spriječiti zatvaranjem otvora kroz koje se glodavci mogu uvući u kuću kao i dobrim skladištenjem hrane.  

Isto tako, ljudi koji skupljaju izmet od glodavaca, kako bi se zaštitili trebali bi koristiti rukavice, te prskanje izmeta izbjeljivačem prije nego ga se pokupi.

Kako bi se oboljeli mogao oporaviti treba se odmarati, hidrirati, te liječiti specifične simptome koji se pojave.

Što se tiče slučaja s kruzera, znanstvenici tvrde da je moguće nekoliko scenarija kako se virus proširio među putnicima.

-Nije nelogično što na brodu ima glodavaca pa bi to mogla biti jedna od mogućnosti kako je došlo do zaraze. Međutim, budući da inkubacija traje od 1 do 8 tjedana, moguće je da se virus proširio kada je brod posljednji put bio u Argentinskoj luci – kazala je Charlotte Hammer epidemiologinja na Sveučilištu u Cambridgeu.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) poručili su da je trenutno u tijeku istraga koja uključuje i sekvenciranje virusa, kako bi se uspjelo utvrditi koji je soj Hantavirusa zarazio putnike i odnio tri života.

Nastavite čitati

Medicina

Transplantacijom matičnih stanica u borbu protiv HIV-a?

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje određene stanice.
Foto: Pexels

Mutacija koju je donor imao u svojim genima uklonila je receptor kroz koji HIV ulazi u organizam, te je stoga virus ostao neaktivan

Iako danas postoje lijekovi koji mogu kontolirati širenje, odnosno replikaciju HIV virusa u organizmu, on se ponovo aktivira čim pacjent prestane uzimati lijekove, međutim istraživači su došli do zapanjujućeg otkrića, transplantacija matičnih stanica može dovesti do remisije virusa u organizmu, prenosi ScienceAlert.

Naime, šezdesettrogodišnji Norvežanin, koji je poznat kao ‘pacjent iz Osla’ jedan je od rijetkih ljudi na svijetu koji je doživio remisiju HIV-a.

Pacijent je bio podvrgnut transplantaciji matičnih stanica jer je bolovao od rijetke vrste raka krvi, a ono što je iznenadilo liječnike bila je spoznaja da njegov brat, koji mu je bio donor, ima rijetku genetsku mutaciju koja je otporna na HIV.

Znanstvenici sa Sveučilišne bolnice u Oslu pratili su učinak zahvata na virusu. Oni su nadzirali proces u kojem krvne stanice preuzimaju funkciju krvnih i imusnih stanica u organizmu primatelja.

Virus HIVA potpuno je nestao.

Dvije godine nakon transplantacije pacijent je prestao uzimati lijekove protiv širenja HIVA, a pet godina nakon zahvata utvrđeno je da je HIV DNA potpuno nestala iz tijela pacijenta. 

Slučaj pacijenta iz Osla doprinosi vrijednim dokazima postojećoj bazi znanja o slučajevima izlječenja HIV-a – pišu znanstvenici u svom radu.

Naime, mutacija CCR5Δ32/Δ32 koju je donor imao u svojim genima uklonila je CCR5 receptor na bijelim krvnim stanicama kroz koju HIV ulazi u organizam, pa iako su u organizmu ostali neki fragmenti virusa, on se više nije mogao replicirati, odnosno postati aktivan.

Isto tako, razina HIV protutijela se se u organizmu pacijenta, odnosno primatelja matičnih stanica, smanjila, dok su T-stanice koje su dio imunološkog sustava, prestale reagirati na prijetnju HIV-a na organizam.

Iako se ova metoda pokazala uspješnom kod pacijenta iz Osla, transplantacija matičnih stanica koštane srži nije trajno rješenje za liječenje HIV pozitivnih osoba. To je zato jer su ove operacije rizične jer se radi o ponovnom pokretanju imunološkog sustava, a to pacijente ostavlja ranjivima. Operacije ove vrste rade se tek ako ne postoji druga opcija za spašavanje života. Isto tako, podatci nisu baš blagonakloni. Čak 10% do 20% ljudi umre u roku od godine dana.

 Pacijent iz Osla doživio je tešku reakciju na transplantat, poznatu kao bolest presatka protiv primatelja, međutim njegovo se tijelo uspjelo izboriti.

Znanstvenici smatraju da je upravo ta reakcija imunološkog sustava, zajedno s lijekovima korištenim za njezino suzbijanje, djelomično odgovorna za gotovo potpuno uništenje HIV-a iz organizma pacijenta.

Daljnjim istraživanjima pokušat će se potvrditi ta povezanost u liječenju od spomenutog virusa. Sljedeći korak koji istraživački tim kani napraviti, je analiza podataka svih slučajeva izlječenja, kako bi pokušali shvatiti način na koji se pacijenti mogu trajno izliječiti od virusa HIV-a.

U budućnosti će ključni korak biti usporedba postojećih slučajeva izlječenja HIV-a kako bi se identificirala najučinkovitija kombinacija biomarkera – ističu istraživači u svom radu.

Tko zna, možda za koju godinu dođemo do trajnog rješenja za problem zvan HIV.

Nastavite čitati

Medicina

Influenceri i medicinske dezinformacije na mrežama?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ruku koja drži mobitel na kojem se vide aplikacije
Foto: In portal

Mnogi samozvani influenceri navodno šire “obmanjujuće informacije” o lijekovima na recept u ‘etički problematičnim’ plaćenim promocijama

Prema istraživanjima Sveučilišta u Beču, Sveučilišta Colorado Boulder i Dartmouth Collegea otkriveno je da je angažman influencera u marketingu lijekova koji pokrivaju sve tegobe – od problema s migrenama do mršavljenja, ‘konzistentno povezana s dezinformacijama’.

Obično se takve promocije sastoje od priča prožetih ‘osobnim pričama i iskustvima’, a riječ je o formatima koji takvo slabo prikriveno oglašavanje čine ‘vrlo uvjerljivim’ i pritom ga ne ometaju ni ograničen nadzor ni provedba.

Ukazujući na ‘sve prisutniji i snažniji fenomen’ influencera s ‘vrlo ograničenim stručnim znanjem’, koje određene tvrtke plaćaju za promociju lijekova na recept, znanstvenici smatraju da je javnome zdravstvu potrebna bolja zaštita te su upozorili na ‘hitnu potrebu’ uvođenja novih pravila.

Potencijalno vrlo štetan utjecaj i djelovanje takvih influencera olakšava više faktora: ‘slab i zastario regulatorni nadzor’, ciljana publika koja je u nekim slučajevima nedovoljno obrazovana i nedorasla ‘prepoznavanju promotivne marketinške namjere, osobito kada je takav materijal ‘ugrađen u osobne narative’, odnosno u navodne priče osoba koje su isprobale ‘čudotvorne lijekove i pripravke’.

U stručnom radu koji je objavila Američka liječnička udruga (American Medical Association) istraživači pozivaju na važnost donošenja ‘ažuriranih regulatornih smjernica, na strože i standardizirane zahtjeve za otkrivanjem informacija, na poboljšanu odgovornost platforme i na ciljane inicijative kada je posrijedi digitalna pismenost’.

Influenceri se ne suočavaju samo s kritikama zbog neumoljivog ‘lova na selfije’ na lokacijama na kojima obitavaju rijetki primjerci flore i faune, već ih optužuju i za prodaju upitnih naputaka za razne dijete na platformama poput TikToka.

Godine 2024. je Statista – njemačka online platforma specijalizirana za prikupljanje i vizualizaciju podataka sa sjedištem u Münchenu, objavila izvješće koje upućuje na to da bi se utjecaj influencera mogao početi smanjivati usred ‘sve većeg skepticizma’ zbog njihove povezanosti s određenim tvrtkama.

No, istodobno je poražavajući podatak po kojemu je Gallupovo istraživanje, objavljeno u međuvremenu, pokazalo da se četvero od 10 mladih Amerikanaca ili njih čak 40 posto okreće upravo influencerima da bi išlo ukorak s raznim ‘aktualnim’ vijestima i informacijama.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu