Connect with us

Iz Svijeta

DOKTOR IZ PAKLA Lagao o svojoj amputaciji i poticao nasilje

Objavljeno

/

Na fotografiji vidimo osobu koja sjedi u uredu, odjevenu u plavu uniformu. Zanimljivo je da osoba ima proteze na obje noge.
Foto: The Telegraph

Prema optužnici, Hopper je osiguravajućim društvima dostavio lažne podatke, čime je pokušao ostvariti financijsku korist u iznosu većem od 466.000 funti. Suočen je s dvije točke optužnice za prijevaru

Poslušaj članak

Neil Hopper, 49-godišnji vaskularni kirurg iz Truroa, koji je tijekom svoje karijere izveo stotine amputacija, pojavio se pred sudom pod ozbiljnim optužbama, uključujući prijevaru i poticanje druge osobe na teško tjelesno ozljeđivanje.

Hopper je javnosti postao poznat nakon što je 2019. godine ostao bez obje noge, a u brojnim intervjuima tvrdio je da je do amputacija došlo zbog sepse izazvane bakterijskom infekcijom.

U razgovoru za BBC 2023. godine govorio je o traumatičnom iskustvu, istaknuvši kako mu je najteže bilo pomisliti da će mu tijelo biti podvrgnuto obradi električnim alatima. Tvrdi da se iznimno brzo oporavio – dok su liječnici predviđali tri mjeseca rehabilitacije, on je rekao da je ponovno prohodao za samo tri sata. Isticao je kako je nakon amputacija postao fizički aktivniji nego prije i da se čak prijavio za program Europske svemirske agencije za astronaute s invaliditetom.

Nakon višegodišnje policijske istrage, ispostavilo se da okolnosti pod kojima je ostao bez nogu možda nisu bile onakve kakvima ih je prikazivao. Istražitelji iz Devona i Cornwalla sumnjaju da su amputacije bile samonanesene, a ne posljedica sepse, kako je tvrdio.

Prema optužnici, Hopper je osiguravajućim društvima dostavio lažne podatke, čime je pokušao ostvariti financijsku korist u iznosu većem od 466.000 funti. Suočen je s dvije točke optužnice za prijevaru.

Treća optužba odnosi se na poticanje na teško tjelesno ozljeđivanje. Tužitelji navode da je Hopper između kolovoza 2018. i prosinca 2020. kupovao videozapise s internetske stranice pod nazivom ‘The Eunuch Maker’, na kojima se prikazuje uklanjanje dijelova tijela, te da je poticao Mariusa Gustavsona da izvodi takve zahvate na drugim osobama. Gustavson je ranije osuđen na doživotni zatvor zbog vođenja međunarodne mreže za sakaćenje, u sklopu koje su žrtve pretrpjele trajne ozljede.

Hopper se na ročištu pred Prekršajnim sudom u Bodminu pojavio putem videolinka iz pritvora i nije iznio obranu ni po jednoj točki optužnice. Sud mu nije odobrio jamčevinu, pa ostaje u pritvoru do idućeg saslušanja zakazanog za 26. kolovoza pred sudom u Trurovu.

Iz policije su izvijestili kako je bolnica u kojoj je Hopper radio u potpunosti surađivala tijekom istrage. Predstavnici ustanove potvrdili su da se optužbe ne odnose na njegov profesionalni rad i da nema dokaza da su pacijenti bili ugroženi. Hopper je bio zaposlen u bolnici od 2013. godine, a suspendiran je u ožujku 2023., nakon što je prvi put uhićen.

Iz Svijeta

META NA SUDU Radnici s invaliditetom masovno tuže tvrtku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ruka drži pametni telefon na čijem je zaslonu prikazan logotip Facebooka.
Foto: Pixabay

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji

Poslušaj članak

Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.

Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.

Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?

Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.

– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.

U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.

Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Trumpova politika zabrinula imigrante s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Donald Trump govori za govornicom podižući stisnutu šaku.
Foto: Pixabay

Nova uredba administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla bi znatno otežati useljavanje osoba s invaliditetom u Sjedinjene Američke Države te izazvati strah među obiteljima imigranata da koriste zdravstvene i druge javne programe na koje imaju zakonsko pravo, upozoravaju organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) donijelo je pravilo kojim se proširuju okolnosti u kojima osobe koje traže vizu ili stalni boravak mogu biti proglašene ‘javnim teretom’ (public charge).

Takva procjena može dovesti do odbijanja zahtjeva za useljavanje ako vlasti zaključe da će osoba vjerojatno dugoročno ovisiti o državnoj pomoći.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se među čimbenicima koje službenici mogu uzeti u obzir nalaze zdravstveno stanje i funkcionalna ograničenja podnositelja zahtjeva. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom upozoravaju da bi upravo osobe kojima je potrebna dugotrajna medicinska skrb ili različiti oblici podrške mogle biti u nepovoljnijem položaju tijekom postupka odlučivanja.

Stručnjaci ističu da bi posljedice mogle biti šire od samih imigracijskih postupaka. Naime, očekuje se takozvani chilling effect – pojava u kojoj se ljudi, iz straha da bi korištenje javnih programa moglo ugroziti njihov imigracijski status, odriču zdravstvene skrbi ili drugih socijalnih usluga, iako na njih imaju pravo.

Takva je situacija zabilježena i tijekom prve Trumpove administracije nakon donošenja sličnog pravila o ‘javnom teretu’.

Posebno su pogođene obitelji u kojima su djeca američki državljani, ali su njihovi roditelji imigranti. Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi roditelji mogli izbjegavati upis djece u Medicaid ili druge programe zdravstvene zaštite zbog straha da bi to moglo negativno utjecati na njihove buduće zahtjeve za vizu ili stalni boravak, iako korištenje određenih programa u mnogim slučajevima ne bi trebalo imati takve posljedice.

Organizacije koje pružaju pravnu pomoć imigrantima upozoravaju da će zbog složenosti novih pravila mnoge obitelji teško procijeniti što je dopušteno, a što nije. Upravo zato očekuju da će dio ljudi preventivno odustati od zdravstvenih usluga, rehabilitacije ili drugih oblika pomoći, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za njihovo zdravlje i kvalitetu života.

Predstavnici organizacija za prava osoba s invaliditetom smatraju da novo pravilo dodatno povećava prepreke za osobe koje zbog svojeg zdravstvenog stanja ili invaliditeta već imaju otežan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.

Ističu da bi procjena imigracijskog statusa trebala biti utemeljena na zakonskim kriterijima, a ne na pretpostavkama o mogućim budućim troškovima zdravstvene ili socijalne skrbi.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Edukacija o autizmu ključna u spašavanju nestalog trogodišnjaka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvije djelatnice rade za računalima sa slušalicama.
Foto: Pexels

Posebna edukacija dispečerice hitne službe odigrala je ključnu ulogu u pronalasku trogodišnjeg dječaka s autizmom koji je nestao iz svog doma u američkoj saveznoj državi Ohio. Slučaj pokazuje koliko poznavanje specifičnih obilježja autizma može biti važno tijekom potrage za nestalom djecom

Poslušaj članak

Kada je majka prijavila nestanak trogodišnjeg sina s autizmom, dispečerica Rebecca Elias odmah je prepoznala da je riječ o situaciji koja zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenog.

Zahvaljujući edukaciji koju je prethodno prošla, postavila je nekoliko pitanja koja nisu dio standardnog protokola. Posebno ju je zanimalo postoje li u blizini kuće bazeni, jezera ili druge vodene površine.

Policija i spasilačke službe odmah su usmjerene prema obližnjem bazenu, gdje je dječak pronađen živ i spašen.

Rebecca Elias završila je program edukacije koji provodi Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC). Program je namijenjen dispečerima, policijskim službenicima i drugim pripadnicima hitnih službi kako bi bolje razumjeli ponašanje osoba iz spektra autizma tijekom kriznih situacija.

Prema smjernicama NCMEC-a, djeca s autizmom koja odlutaju često ne reagiraju na dozivanje imenom, mogu izbjegavati kontakt sa spasiocima ili ih privlače određena mjesta i predmeti. Organizacija također upozorava da vodene površine predstavljaju jedan od najvećih rizika tijekom takvih nestanaka jer su slučajevi utapanja vodeći uzrok smrtnog ishoda među djecom s autizmom koja odlutaju.

Upravo zato edukacija hitnih službi uključuje prepoznavanje obrazaca ponašanja karakterističnih za osobe s autizmom te prilagodbu potrage njihovim specifičnim potrebama.

Nakon uspješnog pronalaska dječaka, Rebecca Elias istaknula je kako joj je upravo ta edukacija pomogla da odmah postavi prava pitanja i usmjeri potragu u smjeru koji je doveo do sretnog završetka.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu