Vijesti
Oko 40 posto hospitalizirane djece zbog ozljeda je mlađe od dozvoljene dobi za vožnju električnog romobila
Električni romobili su popularno prijevozno sredstvo za mnoge građane, ali nažalost vožnja može završiti i kobno. Zabrinjavajući je porast broja teških ozljeda uslijed padova s električnih romobila kod djece i adolescenata
Liječnici Klinike za dječje bolesti Zagreb 11. srpnja organizirali su konferenciju kako bi se potaknula javna rasprava o opasnosti vožnje električnim romobilima. Inicijativu su podržali Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Predstojnik Klinike za dječju kirurgiju Stjepan Višnjić istaknuo je da su ozljede uslijed pada s električnih romobila teže nego prosječne ozljede u prometu te imaju trajne posljedice. Radi se o invalidnosti zbog ozljede kralježnice, a vrlo su ozbiljne i ozljede glave. Višnjić je upozorio da je zbog pada s električnog romobila u SAD-u i Australiji došlo i do smrtnog ishoda.
– Kako u Hrvatskoj ne bi bilo smrtnih posljedica, pravi je trenutak da osvijestimo kako jednostavno, zabavno, pa i osnovno sredstvo prijevoza predstavlja danas najveći rizik djeci i adolescentima – poručio je Višnjić.
O statističkim podacima vezanim za ozljede djece i adolescenata govorio je pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi Rok Kralj.
– Porast hospitalizacija pacijenata 2024./2025. je za 285 posto. Do prve polovice 2024. sedmero djece primljeno je u našu bolnicu, a ove godine je u istom periodu primljeno 27 djece zbog ozljeda uslijed pada s električnog romobila. Što se tiče broja dana hospitalizacije, također je zabilježen dramatičan porast. Porast ukupnog trajanja hospitalizacije je za 143 posto. Ove godine imali smo petero pacijenata s teškim neurotraumama, traumama središnjeg živčanog sustava, a prošle godine u istom periodu nismo imali niti jednog. Najranija dozvoljena dob za vožnju električnim romobilima je 14 godina. Međutim, imali smo 40 posto pacijenata koji su mlađi od 14 godina. Najmlađi pacijent imao je osam godina i imao je neurotraume zbog čega je i operativno liječen – pojasnio je Kralj.
Naglasio je da su ozljede kod djece uslijed pada s električnog romobila teške neurotraume, komocijski sindrom, prijelomi dugih kostiju, natučenja glave i drugih dijelova tijela, prijelomi kostiju lica, prijelomi kralježnice. Razlozi ozljeda su nenošenje kacige, vožnja u paru, rana životna dob i neprilagođena brzina.
Voditelj Referentnog centra za traumatizam dječje dobi Miroslav Gjurašin iznio je svoja iskustva u liječenju teških ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila.
– Trostruko je porastao broj djece zbog ozljeda uslijed pada s električnih romobila u odnosu na isto razdoblje prošle godine – Gjurašin.
Naglasio je kako je česta ozljeda epiduralni hematom koji pritišće mozak i izaziva neurološke deficite, a takve ozljede mogu dovesti do zaustavljanja disanja i kobnih ishoda.
– Imamo situaciju jednom ili dva puta godišnje da djetetu s ozljedom glave, koje najčešće strada kao pješak u prometu, ne možemo pomoći. U tom slučaju moramo s roditeljem voditi najteže razgovore – ne samo mu priopćiti da je dijete poginulo, nego zamoliti da dozvoli transplantaciju organa kako bi se druga djeca spasila. To nam je svima opomena do čega bi moglo doći ukoliko se na vrijeme ne zaustavi trend porasta broja ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila – rekao je Gjurašin. Naglasio je da su, srećom, sva djeca koja su stradala zbog pada s električnog romobila prošla relativno dobro.
– Jedno dijete ima oštećenje sluha, dok će jedno ići na psihološko testiranje zbog poremećaja pažnje, koncentracije, razmišljanja, a druga djeca su se dobro oporavila – objasnio je Gjurašin. Poručio je kako treba propagirati nošenje zaštitne kacige i da roditelji više razgovaraju s djecom kao sudionicima u prometu o opasnosti električnih romobila.
Pomoćnik voditelja Službe prometne policije iz Ministarstva unutarnjih poslova Nikola Milas istaknuo je da su izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama definirane nove kategorije vozila koja su nazvana osobna prijevozna sredstva, a u ovu kategoriju uvršteni su i električni romobili.
– Propisana je definicija prijevoznih sredstava i propisana su pravila pod kojim uvjetima i na koji način treba sudjelovati u prometu – rekao je Milas. Što se tiče električnih romobila, oni ne bi smjeli biti jači od 0,6 kW te razviti brzinu veću od 25 km/h.
– Porast broja električnih romobila nije trend samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Porastom broja vozila i vozača u prometu povećava se i broj prometnih nesreća, a time i broj teških ozljeda. To se može spriječiti edukacijom. Roditelji moraju biti prva barijera u sprečavanju djece ispod 14 godina da se voze električnim romobilom i svojim primjerom trebaju djeci pokazati kako i na koji način sigurno sudjelovati u prometu – poručio je Milas.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je kako resorno ministarstvo sa zabrinutošću prati porast broja ozljeda i težinu ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila kod djece i adolescenata.
– Pozivamo nadležna ministarstva na poduzimanje mjera i inicijativa koje će doprinijeti većoj sigurnosti djece i adolescenata u prometu. Potrebno je više edukacije, možda nažalost i više onih nepopularnih represivnih mjera, jer je zabrinjavajuće da je 40 posto ozlijeđene djece mlađe od dopuštene dobi za vožnju električnog romobila. Moramo biti svjesni da je tjelesna aktivnost vrlo važna za razvoj djece, ali ona mora biti primjerena dobi. Dozvolimo djeci da trče, igraju se na otvorenom, da bicikliraju, rolaju, pa i voze romobile – ali ne nužno električne. Ako već i voze električne romobile, neka se poštuju sve zakonske odredbe, uz zaštitu i korištenje kaciga. Apeliramo na roditelje da ne kupuju svojoj djeci električne romobile, jer ih tako dovode u opasnost – poručila je Portolan Pajić.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 12 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 12 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu