Medicina
Suvremena medicina ovisi o primjeni tehnologije
Studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’
Poslušaj članak
Tehnologija i medicina danas su usko povezane. Bez primjene tehnologije, nema suvremene medicine. S ciljem otvaranja prostora za dijalog između različitih znanstvenih područja i poticanja inovacija u zdravstvu, studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’.
Riječ je o interdisciplinarnom studentskom simpoziju koji spaja medicinu i tehnologiju kroz praktične primjere, predavanja i diskusije. Simpozij je okupio studente, istraživače i stručnjake iz medicine, elektrotehnike, računarstva i drugih tehničkih znanosti.
Na simpoziju su sudionici raspravljali o primjeni umjetne inteligencije u dijagnostici, o telemedicini i njezinom potencijalu za poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi. Poseban naglasak bio je na klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na javno zdravstvo.
O utjecaju klimatskih promjena na plućne bolesti govorio je pulmolog Đivo Ljubičić. Naglasio je da 90 posto stanovništva živi u mjestima gdje kvaliteta zraka nije u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
– Većina urbanih centara izložena je česticama koje su manje od 10 mikrona, odnosno lebdećim česticama. Lebdeće čestice od 2,5 mikrona opasnije su od onih od 10 mikrona. Ove manje čestice imaju sposobnost dublje doprijeti u plućno tkivo te stvarati određene bolesti. Ove čestice u sebi sadrže teške metale i otrovne spojeve. Danas više od 8 milijuna ljudi godišnje umire zbog onečišćenja zraka – rekao je Ljubičić. Naglasio je da učinke onečišćenja zraka najčešće osjećaju djeca te da, ako su duže izložena česticama, imaju veći rizik za kasniji razvoj astme i kroničnih plućnih bolesti.
Pulmologinja Marija Gomerčić Palčić istaknula je da klimatske promjene negativno utječu na zdravlje čovjeka jer povećavaju broj respiratornih bolesti, a također i pogoršavaju te bolesti.
– Povećava se broj infekcija. Alergeni su u zraku duže i u većoj koncentraciji – pojasnila je Gomerčić Palčić. Naglasila je kako tehnologija može pomoći da se bolje prate određene koncentracije alergena u zraku te će se tako kod pacijenata izbjeći pogoršanje bolesti.
Utjecaj tehnologije na medicinu pojasnio je predsjednik Međunarodne federacije za medicinsko i biotehnološko inženjerstvo Ratko Magjarević. Naglasio je kako istraživanja iz SAD-a pokazuju da je oko 86 posto dijagnostičkih i terapijskih postupaka temeljeno na nekoj vrsti tehnologije.
– Umjetna inteligencija može pomoći u raspoznavanju pojedinih dijagnoza te u trijaži, odnosno u određivanju tko bi trebao biti prvi tretiran u slučaju nesreće. Međutim, ima i druge primjene u medicini – istaknuo je Magjarević.
Podršku simpoziju dali su rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i prvi politički tajnik u Britanskom veleposlanstvu u Zagrebu Andreas Capstack.
– Sjajno je vidjeti primjere interdisciplinarne suradnje između fakulteta koje su usmjerene na stvaranje korisnih inovacija u zdravstvu – rekao je Capstack. Naglasio je da su tehnologija, znanost i inovacije teme kojima se Britansko veleposlanstvo aktivno bavi te svake godine podržava niz projekata.
– Danas je posao u izazovnim područjima, poput medicine, ujedno lakši i teži. Lakši, jer nam je na raspolaganju niz novih tehnologija koje čine naš život jednostavnijim. Teži, jer nije lako držati korak s ubrzanim razvojem tehnologija, pogotovo onih koje mogu podržati ili zamijeniti našu ekspertizu. Naravno, i teži u kontekstu trenutnih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, koje stvaraju dodatan pritisak na naša društva i zdravstvene sustave. Pred svima nama nije lak posao – objasnio je Capstack.
Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sven Lončarić izrazio je zadovoljstvo što su studenti dvaju fakulteta organizirali ovaj simpozij. Naglasio je da je pokrenut novi studijski program biomedicinskog inženjerstva, čiji je koordinator Fakultet elektrotehnike i računarstva, a partner Fakultet strojarstva i brodogradnje te u tom studiju sudjeluju i profesori s Medicinskog fakulteta. Prva generacija studenata upisat će se sljedeće akademske godine.
– U cijelom svijetu postoje takvi studijski programi, a sada po prvi puta postoji i u Hrvatskoj mogućnost da se dobije kvalifikacija magistra inženjera biomedicinskog inženjerstva. Drago nam je da FER, Medicinski fakultet te Fakultet strojarstva i brodogradnje možemo istaknuti kao predvodnike promjena. Na FER-u imamo i druge inicijative vezane za primjenu u biomedicini. Jedna je Centar za umjetnu inteligenciju, koji je formiran 2019. godine kao odgovor na primjenu umjetne inteligencije u raznim područjima, pa tako i u medicini. Imamo 20 istraživačkih laboratorija s više od 150 znanstvenika koji rade u području umjetne inteligencije te koji nude usluge istraživanja i razvoja gospodarskim partnerima – rekao je Lončarić. Poručio je kako je važno da se ubuduće organiziraju simpoziji dvaju fakulteta i tako jača suradnja medicinske i tehničke struke.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije
Poslušaj članak
Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.
Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.
Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.
Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.
U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?
Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.
Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.
Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.
Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja
Poslušaj članak
Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.
Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.
Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.
No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.
Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.
Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.
Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.
Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.
Tko su Purger i Purgerica?
Povišen tlak izmjeren kod 45 posto sudionika zagrebačke akcije
Priča o Franji Bučaru dostupnija osobama s invaliditetom
Ajmo u Rodilište! – stižu TBF i KNINci
-
In MetropolaPrije 7 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 6 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 4 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
VijestiPrije 6 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 7 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 7 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
Video / podcastPrije 1 danSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?