Studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’
Tehnologija i medicina danas su usko povezane. Bez primjene tehnologije, nema suvremene medicine. S ciljem otvaranja prostora za dijalog između različitih znanstvenih područja i poticanja inovacija u zdravstvu, studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’.
Riječ je o interdisciplinarnom studentskom simpoziju koji spaja medicinu i tehnologiju kroz praktične primjere, predavanja i diskusije. Simpozij je okupio studente, istraživače i stručnjake iz medicine, elektrotehnike, računarstva i drugih tehničkih znanosti.
Na simpoziju su sudionici raspravljali o primjeni umjetne inteligencije u dijagnostici, o telemedicini i njezinom potencijalu za poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi. Poseban naglasak bio je na klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na javno zdravstvo.
O utjecaju klimatskih promjena na plućne bolesti govorio je pulmolog Đivo Ljubičić. Naglasio je da 90 posto stanovništva živi u mjestima gdje kvaliteta zraka nije u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
– Većina urbanih centara izložena je česticama koje su manje od 10 mikrona, odnosno lebdećim česticama. Lebdeće čestice od 2,5 mikrona opasnije su od onih od 10 mikrona. Ove manje čestice imaju sposobnost dublje doprijeti u plućno tkivo te stvarati određene bolesti. Ove čestice u sebi sadrže teške metale i otrovne spojeve. Danas više od 8 milijuna ljudi godišnje umire zbog onečišćenja zraka – rekao je Ljubičić. Naglasio je da učinke onečišćenja zraka najčešće osjećaju djeca te da, ako su duže izložena česticama, imaju veći rizik za kasniji razvoj astme i kroničnih plućnih bolesti.
Pulmologinja Marija Gomerčić Palčić istaknula je da klimatske promjene negativno utječu na zdravlje čovjeka jer povećavaju broj respiratornih bolesti, a također i pogoršavaju te bolesti.
– Povećava se broj infekcija. Alergeni su u zraku duže i u većoj koncentraciji – pojasnila je Gomerčić Palčić. Naglasila je kako tehnologija može pomoći da se bolje prate određene koncentracije alergena u zraku te će se tako kod pacijenata izbjeći pogoršanje bolesti.
Utjecaj tehnologije na medicinu pojasnio je predsjednik Međunarodne federacije za medicinsko i biotehnološko inženjerstvo Ratko Magjarević. Naglasio je kako istraživanja iz SAD-a pokazuju da je oko 86 posto dijagnostičkih i terapijskih postupaka temeljeno na nekoj vrsti tehnologije.
– Umjetna inteligencija može pomoći u raspoznavanju pojedinih dijagnoza te u trijaži, odnosno u određivanju tko bi trebao biti prvi tretiran u slučaju nesreće. Međutim, ima i druge primjene u medicini – istaknuo je Magjarević.
Podršku simpoziju dali su rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i prvi politički tajnik u Britanskom veleposlanstvu u Zagrebu Andreas Capstack.
– Sjajno je vidjeti primjere interdisciplinarne suradnje između fakulteta koje su usmjerene na stvaranje korisnih inovacija u zdravstvu – rekao je Capstack. Naglasio je da su tehnologija, znanost i inovacije teme kojima se Britansko veleposlanstvo aktivno bavi te svake godine podržava niz projekata.
– Danas je posao u izazovnim područjima, poput medicine, ujedno lakši i teži. Lakši, jer nam je na raspolaganju niz novih tehnologija koje čine naš život jednostavnijim. Teži, jer nije lako držati korak s ubrzanim razvojem tehnologija, pogotovo onih koje mogu podržati ili zamijeniti našu ekspertizu. Naravno, i teži u kontekstu trenutnih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, koje stvaraju dodatan pritisak na naša društva i zdravstvene sustave. Pred svima nama nije lak posao – objasnio je Capstack.
Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sven Lončarić izrazio je zadovoljstvo što su studenti dvaju fakulteta organizirali ovaj simpozij. Naglasio je da je pokrenut novi studijski program biomedicinskog inženjerstva, čiji je koordinator Fakultet elektrotehnike i računarstva, a partner Fakultet strojarstva i brodogradnje te u tom studiju sudjeluju i profesori s Medicinskog fakulteta. Prva generacija studenata upisat će se sljedeće akademske godine.
– U cijelom svijetu postoje takvi studijski programi, a sada po prvi puta postoji i u Hrvatskoj mogućnost da se dobije kvalifikacija magistra inženjera biomedicinskog inženjerstva. Drago nam je da FER, Medicinski fakultet te Fakultet strojarstva i brodogradnje možemo istaknuti kao predvodnike promjena. Na FER-u imamo i druge inicijative vezane za primjenu u biomedicini. Jedna je Centar za umjetnu inteligenciju, koji je formiran 2019. godine kao odgovor na primjenu umjetne inteligencije u raznim područjima, pa tako i u medicini. Imamo 20 istraživačkih laboratorija s više od 150 znanstvenika koji rade u području umjetne inteligencije te koji nude usluge istraživanja i razvoja gospodarskim partnerima – rekao je Lončarić. Poručio je kako je važno da se ubuduće organiziraju simpoziji dvaju fakulteta i tako jača suradnja medicinske i tehničke struke.
