Osobe s invaliditetom
Terapijski pas kao motivator djeci s teškoćama u izvršavanju zadataka
S ciljem upoznavanja javnosti s utjecajem psa na svakodnevno funkcioniranje i prednostima držanja psa, Centar za rehabilitaciju Silver organizirao je radionicu ‘Kako pas utječe na čovjeka
Poslušaj članak
Jedinstveni odnos čovjeka i psa razvijao se kroz povijest. Danas je pas često ravnopravan član obitelji koji pozitivno utječe na život čovjeka. S ciljem upoznavanja šire javnosti s utjecajem psa na svakodnevno funkcioniranje i prednostima držanja psa, Centar za rehabilitaciju Silver organizirao je u srijedu radionicu pod nazivom ‘Kako pas utječe na čovjeka’.
Radionicu su vodili instruktorica pasa pomagača i voditeljica Odjela za školovanje i dodjelu pasa pomagača korisnicima Jennifer Ceia te psiholog Dario Antić. Osim predavanja, održana je i vježba sa psima tijekom koje su sudionici radionice pokazali svoje reakcije u prisutnosti pasa i bez njih.
– Razni su benefiti držanja pasa. Osoba postaje veselija i spontanija, lakše ulazi u interakciju s drugim ljudima te širi krug poznanstava – rekao je Antić. Istaknuo je kako pas pomagač ima ključnu ulogu u svakodnevnim aktivnostima osoba s invaliditetom.
– Pas može biti motivator koji potiče djecu s određenim teškoćama u razvoju da prije izvrše zadatak koji se od njih očekuje. U terapijama Centra Silver vidljivo je da su djeca motiviranija kada je pas prisutan. Kod osoba i djece s teškoćama pas može biti suputnik koji potiče napredak u terapijskom procesu. Koliko će vremena biti potrebno da se dijete s teškoćama poveže sa psom, ovisi o vrsti teškoće – objasnio je Antić.
Voditeljica Odjela za psihosocijalnu rehabilitaciju i ranu intervenciju u Centru Silver, Tatjana Ličina, rekla je da psi pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece s teškoćama u razvoju, smiruju ih i potiču na socijalne kontakte.
– U Silveru provodimo terapiju sa psima individualno, ovisno o potrebama djeteta. Ako dijete ima strah od psa ili određenu zadršku, prvo se radi na tome. Dolaze nam djeca s različitim teškoćama – od poremećaja iz spektra autizma, preko cerebralne paralize do raznih sindroma. Djeca najčešće vrlo dobro prihvate psa – rekla je Ličina. Centar Silver provodi i program socijalizacije budućih pasa pomagača.
– Godišnje se javi oko 60-ak novih osoba za ulogu socijalizatora pasa pomagača. Pas boravi kod socijalizatora do 16. mjeseca starosti. Kolege koji vode program socijalizacije pružaju im podršku, a Centar pokriva troškove prehrane i veterinarske skrbi. Socijalizatori su obvezni dolaziti na satove učenja u grupi, a po potrebi se radi i individualno s njima i psima, ovisno o fazi odrastanja – pojasnila je Ličina.
Svoja iskustva u radu sa psima vodičima za slijepe podijelila je Jennifer Ceia.
– U Kaliforniji sam 15 godina radila kao instruktorica pasa vodiča i s korisnicima. Tri godine sam se školovala kako bih stekla certifikat za instruktora pasa vodiča. Ono što sam primijetila u svom radu jest da psi vodiči omogućuju slijepim osobama veću mobilnost, samostalnije i sigurnije kretanje, no potrebno je međusobno privikavanje koje traje oko godinu dana. Odnos sa psom pozitivno utječe i na mentalno zdravlje korisnika. Također, pas vodič otvara mogućnosti socijalnih kontakata, što dodatno doprinosi psihološkom zdravlju korisnika – ispričala je Ceia.
Što se tiče terapijskih pasa, Ceia je pojasnila da se u Hrvatskoj oni dodjeljuju stručnjacima koji ih uključuju u svoje područje rada.
– Pas je pomagač u aktivnostima koje stručnjak provodi s korisnicima. Svaki pas je treniran za određenog stručnjaka i ima jasno definirane zadatke. U Americi, čak i kućni ljubimci mogu postati terapijski psi ako polože ispite iz socijalizacije i poslušnosti. S vlasnicima odlaze u posjete bolnicama i školama gdje provode različite aktivnosti – rekla je Ceia.
Natalija Rusan, majka dječaka Gabrijela koji ima teškoće govora i poremećaj senzorne integracije, podijelila je svoje iskustvo. Rekla je da se njezin sin u početku bojao pasa, no nakon susreta s terapijskim psima u Centru Silver strah je nestao.
– Gabrijel pohađa drugi razred osnovne škole Suvag. Tamo se susreo s terapijskim psom, popularnom Gabicom, koja je pozitivno utjecala na njegovo raspoloženje. Razmišljamo kao obitelj o mogućnosti da uzmemo školovanog terapijskog psa za Gabrijela. Sin je napredovao emocionalno, a uz pomoć psa mogao bi postići još mnogo jer terapijski psi djeluju umirujuće na djecu s teškoćama – rekla je Rusan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji