Kultura
Otvorena izložba ‘Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja’
U Arheološkom muzeju u Zagrebu u četvrtak, 6. ožujka 2025., s početkom u 19 sati, svečano je otvorena izložba ‘Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja’, kao prvi zajednički projekt četiriju velikih zagrebačkih muzeja, i to Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja te Muzeja za umjetnost i obrt, a koja će biti otvorena do 13. srpnja 2025.
Istog dana u podne organiziran je u podne premijerni razgled izložbe, koji je posjetiteljima htio prikazati povezanost četiri muzeja, kao i priče koje su dijelile prve muzealke zaposlene u njima.
Autorice izložbe su Ana Solter iz Arheološkog muzeja, Aida Brenko i Aleksandra Vlatković iz Etnografskog muzeja, Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt, Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja.
Prilikom svečanog večernjeg otvorenja dvorište sa skulpturama bilo je dupkom ispunjeno zainteresiranom publikom, koja je na jednome mjestu dobila jedinstvenu priliku da im se predstave priče o pionirkama muzejske struke, kao što su kustosice, pjesnikinje, dizajnerice, tekstilne stručnjakinje, slikarice i kiparice, koje su unatoč brojnim preprekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, umjetnosti, dizajna, obrazovanja i muzeologije.
Ovo je bila večer sjećanja na njih i jedna od autorica Ana Solter je zajedno s publikom s posebnom pažnjom i poštovanjem još jednom izgovorila njihova imena koja su obilježila hrvatsku povijest na jedinstven način, a posjetitelji su zahvaljujući autorima koji su uložili veliki trud u izložbu mogli doznati kako su kulturne predrasude, stereotipi i institucionalne prepreke oblikovali njihov profesionalni put, s čime su se morale svakodnevno boriti, kako su njihovi doprinosi ustrajno i često zanemarivani, a u puno slučajeva čak i neprepoznati u dominantnoj historiografiji.
Ravnatelj zagrebačkog Arheološkog muzeja Ivan Radman-Livaja u svom svečanom govoru podsjetio je da se ne bi više trebali vratiti u određena vremena.
– Da su se ove mlade, talentirane, obrazovane i sposobne žene rodile 20 godina kasnije, imale bi priliku imati bogate stručne karijere.
Među njima su navedena sljedeća imena, kojima je posvećena navedena izložba: Antonija Tkalčić Koščević, Dora Pfanova, Roksana Zurunić-Cuvaj te Zora Jiroušek.
Ana Solter iz Arheološkog muzeja navela je da su se žene teško probijale na scenu profesionalnog rada između dva svjetska rata te da nisu imale mogućnosti ulaska u institucije koje su proizvodile znanje, poput muzeja i fakulteta. Nisu zapošljavane kao kustosice, nego kao crtačice ili pomoćno osoblje, no obavljale su sve funkcije kustosa. Budući da nisu doživjele u svoje vrijeme da im netko zahvali i nagradi ih za njihov rad i trud, govori autora su izazvali snažnu emociju i empatiju za sve slične sudbine, a posebno za sudbine onih izabranih za ovu izložbu.
Solter je svečano naglasila da su prve žene zagrebačkih muzeja svojim radom pokazale da to mogu raditi, iako nisu bile jednako plaćene te nisu imale jednake uvjete kao muškarci.
Na izložbi je predstavljen rad prve kustosice Hrvatskog školskog muzeja učiteljice Klotilde Cvetišić Kreneis, a Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja kao jedna od autorica izložbe istaknula je kako su većina kustosica bile učiteljice, koje su se tada zalagale za bolje obrazovanje žena te za njihov ulazak na javnu scenu.
Kustosica Etnografskog muzeja Aleksandra Vlatković rekla je da su neke od žena ostavile trag kod njih jer su promovirale etnografsku baštinu, a to su Jela Novak, Zdenka Sertić, Tereza Paulić i Ljerka Topali.
Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt istaknula je kako su njihov Muzej obilježile Zlata Šufflay, Stella Ubel, Ruža Zanon i Zdenka Munk, iako su bile ograničene u svom radu. Unatoč svemu, dobro je bilo što su ravnatelji davali dobre godišnje ocjene svojim kolegicama.
Autori su istaknuli kako kroz izložbu žele vratiti glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu, ali su predugo bile u sjeni. Večer predstavljanja izložbe napokon im je odala počast, zahvaljujući autorima i cjelokupnoj publici, a svi zainteresirani posjetitelji nadalje imaju priliku to isto učiniti svojim dolaskom i upoznavanjem s njihovim radom.
Ujedno, jedna od autorica Solter zahvalila se u ime svih na financijskoj potpori Grada Zagreba, čija je predstavnica u ime gradonačelnika Zagreba i kao pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić svima čestitala na uspješnoj izložbi te ukazala da je izložba ujedno i nastavak priče novog izdanja projekta ‘Zagrebački kvartovi kulture’.
Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet
Poslušaj članak
Multimedijska predstava „Prostori prostranstva“ autorice i performerice Josipe Bubaš gostuje 14. i 15. studenoga u Atomskom skloništu KUC-a Travno. Subotnja izvedba počinje u 20 sati, a nedjeljna matineja u 11 sati. Nakon nedjeljne izvedbe publika će moći sudjelovati u kratkom razgovoru o predstavi i temama koje otvara. Ulaz je slobodan.
Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet. Kroz četiri različita prostora i perspektive otvara pitanja o tome što stvaramo, što ostavljamo iza sebe i kako se naš svakodnevni život odražava na prostor u kojem živimo i djelujemo.
Posebnost izvedbe bit će i „Hrana za atomsko sklonište“, koju će tijekom performansa pripremiti novinarka i gastro stručnjakinja Željka Klemenčić.
Koncept, tekst i izvedbu potpisuje Josipa Bubaš, dok su za video, zvuk i vizuale zaslužni Tomislav Čuveljak, a za dramaturško i koreografsko oblikovanje Alexandra Madsen. U predstavi se koriste i ulomci romana „Hodanje“ Thomasa Bernharda.
Nakon gostovanja u KUC-u Travno, „Prostori prostranstva“ 19. studenoga stižu i na pozornicu HNK-a Varaždin.
Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira
Poslušaj članak
Nakon što su u prethodnim filmovima spašavali svijet od raznih prijetnji, riječki Tajni agenti 010 okreću se nešto osobnijoj misiji. U šestom nastavku serijala, naslovljenom „Devet i pol dejtova“, špijunske avanture zamjenjuju ljubavne zavrzlame, zavođenje i potraga za partnerom, uz prepoznatljivu dozu humora.
Ideja za promjenu teme rodila se tijekom glumačkih vježbi. Glumcima je, kako objašnjava voditelj projekta i redatelj Denis Pilepić Pille, dosadilo spašavati svijet pa su poželjeli nešto novo. U šali su predložili pornografski film, a nakon početnog nesporazuma s redateljem dogovor je ipak pao na erotsku komediju.
Tako je nastao „Devet i pol dejtova“, film koji se poigrava poznatim naslovom „Devet i pol tjedana“, ali donosi sasvim drukčiju priču. Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira. U pozadini se, naime, odvija i potraga za nestalim dokumentima čije mjesto skrivanja ostaje tajna.
Članovi Tajnog agenta 010 mladi su glumci s invaliditetom okupljeni oko riječke Udruge Spirit. Svoje likove godinama grade na vlastitim osobnostima, improvizaciji i humoru, a novim filmom otvaraju i temu seksualnosti, privlačnosti i partnerskih odnosa. Riječ je o područjima koja su često opterećena predrasudama, ali i svakodnevnim preprekama.
Kako ističe Pilepić, želja za upoznavanjem i ljubavnim životom ne razlikuje se od želja drugih mladih ljudi, no osobama s invaliditetom put do susreta i veza često je znatno složeniji. Izlasci nerijetko zahtijevaju organizaciju podrške, a pratnja roditelja ili asistenta može dodatno otežati spontano upoznavanje. Tome treba pridodati i nedostatak prilika za druženje izvan vlastitih krugova te suočavanje s tuđim predrasudama i vlastitim nesigurnostima. Upravo su o tim iskustvima odlučili progovoriti kroz komediju.
Agentska se ekipa u međuvremenu sve više širi. U prošlogodišnjem nastavku „Apokalipsa WOW!“ sudjelovalo je dvadesetak osoba s invaliditetom, a gostovali su i Goran Navojec te Denis Brižić. Kroz dosadašnje nastavke pojavila su se i brojna poznata imena, među kojima su Šajeta, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mile Kekin i Enis Bešlagić.
Važan dio serijala oduvijek je bila i glazba. Nakon što su svoje pjesme za prethodne filmove ustupili Gustafi, Metak, Darko Rundek i drugi izvođači, ovoga puta izbor je pao na album „Govor tijela“ grupe Boa iz 1983. godine. Autori najavljuju i međunarodne goste iz Londona, Berlina i Finske, uz nekoliko domaćih iznenađenja čija imena zasad ne otkrivaju. Ipak, naglašavaju kako su gosti samo dodatak, dok su glavni adut filma njihovi glumci i njihova prepoznatljiva energija.
Nakon gostovanja u brojnim gradovima, među kojima su Novi Sad, Priština i Kotor, Tajni agenti 010 ponovno stižu pred riječku publiku. Premijera novog filma dio je programa Sixxx pack, dvodnevnog događanja tijekom kojeg će biti prikazano svih šest nastavaka serijala. Program je namijenjen i publici koja dosad nije imala priliku upoznati agente, ali i onima koji žele ponovno pogledati njihove dosadašnje avanture.
Sixxx pack održat će se 16. i 17. studenoga u HKD-u na Sušaku, a oba dana program počinje u 19 sati. Nakon riječkog predstavljanja Tajne agente 010 očekuju i gostovanja u Zagrebu i Karlovcu.
Ulaz je slobodan, uz mogućnost donacije prema želji posjetitelja. Rezervacije mjesta dostupne su na www.spirit-ri.hr.
Dio atmosfere s glumačkih vježbi i najave novog filma može se pogledati na YouTube kanalu Tajni agent 010.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba
Poslušaj članak
U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.
Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.
Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.
Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.
U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.
Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.
Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.
Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.
Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.
Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.
Tko su Purger i Purgerica?
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
Projekt 3P III pružio pomoć za 132 osobe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 24 sataStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji