Connect with us

Vijesti

Potražnja za radnom snagom i dalje snažna unatoč turbulencijama u pojedinim sektorima

Objavljeno

/

Analiza tržišta rada u Hrvatskoj pokazuje kako je u prva tri kvartala ove godine objavljeno više od 250.000 oglasa za posao, što predstavlja rast od 4,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine

S obzirom na to da jedan oglas može biti objavljen kroz više različitih kanala, odnosno platformi namijenjenih oglašavanju slobodnih radnih mjesta, podrobnijom analizom dolazimo do podatka da je u prvih devet mjeseci objavljeno 198.000 jedinstvenih oglasa, odnosno 4,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pritom je potrebno razmotriti važan faktor – rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko odvija putem alternativnih kanala za zapošljavanje strane radne snage. U prvom redu kroz agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj.

Imajući u vidu navedene čimbenike kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radnom snagom znatno veći nego što prvotno brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi 8% u usporedbi s prošlom godinom.

Usporavanje tržišta nakon osjetnog rasta u prvom kvartalu

Početak 2023. godine obilježio je osjetan rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast je blago usporio u drugom kvartalu.

U trećem kvartalu na tržištu rada u Hrvatskoj je objavljeno više od 73.700 natječaja za posao što predstavlja rast od 2,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Ako promatramo jedinstvene oglase, radi se o 58.900 natječaja za posao ove godine, što predstavlja rast od 3,3% u odnosu na prošlu godinu.

Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima

Najveći rast potražnje primjećujemo u sektorima: Instalacije, održavanje i popravci, Sigurnost i zaštita te Promet, transport i pomorstvo.

Najveći pad potražnje za radnom snagom na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u sektoru Ljudskih resursa i IT-a.

Trend pada broja oglasa za pozicije u IT sektoru prisutan je i na MojPosao, međutim u nešto manjoj mjeri nego što je to slučaj na cjelokupnom tržištu.

Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao pronalazimo i u sektoru Turizma, s time da je taj pad izraženiji na cjelokupnom tržištu nego na MojPosao, dok potražnja za radom u Prodaji, odnosno Trgovini, stagnira (cjelokupno tržište) ili blago raste (MojPosao).

Kad je riječ o ‘građevini’, odnosno sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom, dok je u istom razdoblju na MojPosao ostvaren rast.

No, usprkos tome što brojke, barem one koje se odnose na cjelokupno tržište, sugeriraju stagnaciju ili pad potražnje u određenim sektorima, stvarno stanje je ipak nešto drugačije, napominje Igor Žonja, direktor Alma Career Regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.

– U prvih devet mjeseci ove godine u našoj zemlji je izdano 133 tisuće radnih dozvola za strane radnike, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu kada su tijekom cijele 2022. izdane 124 tisuće dozvola – ističe Žonja i dodaje  kako većina tih radnika pronalazi zaposlenje upravo u sektorima turizma i građevine, ali i prodaje. Napominje kako pored radnika iz susjednih zemalja, najveći broj stranih radnika dolazi iz dalekih zemalja poput Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša, pri čijem zapošljavanju posreduju agencije za uvoz stranih radnika.

– Nažalost, proces zapošljavanja stranih radnika i dalje se odvija stihijski. Kako bismo zaustavili iseljavanje naših građana te potaknuli one koji su već otišli da se vrate, nužno je unaprijediti sustav upravljanja unutar naše države. S obzirom na to da Hrvatsku sve više naseljavaju ljudi različitih kultura i vjera, također je važno pružiti podršku njihovoj integraciji u naše društvo. Integracija je proces koji zahtijeva razumijevanje i poštovanje različitosti te uključivanje stranih radnika u društvene i gospodarske tokove naše zemlje – zaključuje Žonja.

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima u trećem kvartalu 2023. godine i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.

Najtraženija zanimanja u trećem kvartalu: prodavač (trgovac), skladištar, konobar (barmen), vozač, radnik u proizvodnji te kuhar.

Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim sektorima zanimanja: Prodaja (Trgovina), Turizam i ugostiteljstvo, Proizvodnja i zanatske usluge.

Također, u skladu s razdobljem u godini, odnosno početkom akademske i školske godine, primjetan je veći broj oglasa u sektoru Obrazovanje i znanost.

Više od polovice objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji (55%) nakon čega slijede obalne županije: Primorsko-goranska (13%), Splitsko-dalmatinska (12%) te Istarska županija (10%).

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati

Vijesti

Plaće rastu, ali ne svima jednako

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti, no iza pozitivnog trenda kriju se velike razlike među sektorima, zanimanjima i regijama

Poslušaj članak

Pokazuje to analiza plaća koju je, na temelju podataka iz servisa MojaPlaća, provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po portalu MojPosao.

Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.

Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.

IT i dalje na vrhu ljestvice plaća

Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.

U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.

Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.

Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.

Turizam raste, ali ne jednako za sve

S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.

Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.

Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.

Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.

Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.

Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više

Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.

Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.

U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu

Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.

Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.

Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba u poslovnom odijelu potpisuje dokument za radnim stolom uz prijenosno računalo.
Foto: arhiva

Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?

Poslušaj članak

Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.

Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.

S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.

Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.

Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.

Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Hoće li rasti broj oglasa za posao s navedenim iznosom plaće?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti

Poslušaj članak

No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?

Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.

Većina očekuje da će sve ostati po starom

U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.

Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.

Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.

Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.

Dio građana ipak očekuje pomake

S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.

Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu